Život

uvijek aktualna tema

(VIDEO) Igrani film "Saša, ti je finila maša?" učenika iz Savičente primjer je kako s djecom obraditi temu vršnjačkog nasilja

Riječ je o igranom filmu, ali mu je prethodilo istraživanje koje je utkano u scenarij pa se Doblanović Pekica prisjeća kako ju su je na snimanju najviše pogodile riječi jedne učenice koja je kazala "Mislila sam da ćemo snimati igrani film, a ovo je kao dokumentarac"


 
2 min
Borka Petrović

Riječ je o igranom filmu, ali mu je prethodilo istraživanje koje je utkano u scenarij pa se Doblanović Pekica prisjeća kako ju su je na snimanju najviše pogodile riječi jedne učenice koja je kazala "Mislila sam da ćemo snimati igrani film, a ovo je kao dokumentarac"

Saša, ti je finila maša?" kratki je film o vršnjačkom nasilju učenika OŠ Svetvinčenat, polaznika radionice medijske kulture MEKA, koju vodi Mirjana Doblanović Pekica, profesorica hrvatskog jezika.

Iako je film snimljen prije dosta godina, a mali su glumci već napustili školske klupe, brojni slučajevi nasilja u školama, poput onog u Medulinu, ponovo su aktualizirali ovu temu. Stoga ga je portal Medijska pismenost objavio kao primjer kako se film može iskorisiti u nastavi kao uvod u raspravu ili radionicu o vršnjačkom nasilju.

Osim priče o vršnjačkom nasilju, ovaj je film zanimljiv i zbog toga što gledateljima približava istarski dijalekt. 

Ćeš čuti mašu

Kako navodi urednica portala Ana Dokler maša je dijalektalan izraz za svetu misu, no u mjesnim govorima Savičenštine, ali i šire, pejorativno se koristi izveden glagol mašiti u značenju filozofirati, govoriti u prazno, pametovati.

 - Nerijetko se na taj način gleda na uspješne učenike – kao da pametuju, filozofiraju, kao na štrebere. Osim toga, u frazemu, ako se dogodi da nešto skriviš, od svojih ćeš čuti mašu – dobiti jezikovu juhu, prodiku, propovijed, biti izgrđen.

U filmu Saša, ti je finila maša, maša se odvija u školi, a provode ju djeca koja zlostavljaju Sašu. Uz to, riječ maša rimuje se s imenom glavnog lika, a rugalice vole rimu”, objasnila je Mirjana Doblanović Pekica, profesorica hrvatskog jezika i voditeljica MEKE – radionice medijske kulture OŠ Svetvinčenat. 

Riječ je o igranom filmu, ali mu je prethodilo istraživanje koje je utkano u scenarij pa se Doblanović Pekica prisjeća kako ju su je na snimanju najviše pogodile riječi jedne učenice koja je kazala "Mislila sam da ćemo snimati igrani film, a ovo je kao dokumentarac".

Snima se i novi film

- Eto, toliko je vršnjačko nasilje zapravo ukorijenjeno u društvu danas, navodi naša sugovornica, dodajući da film nije bio medijski prezentiran nakon što je snimljen pa ih je iznenadilo koliko je pregleda imao otkako je početkom tjedna javno objavljen i aktualiziran.

Film je nastao na radionicama medijske kulture koja je izrasla iz dramske skupine koju je ova profesorica do tada vodila, a koja se kao izvannastavna aktivnost provodi tijekom cijele školske godine s učenicima od petog do osmog razreda.

- Nažalost, radi epidemioloških mjera morali smo pauzirati, no sada se vraćamo radu. Upravo završavamo audicije za novi film koji ćemo snimiti do kraja školske godine, a koji će ponovo obraditi jednu od aktualnih školskih tema, zaključuje Doblanović Pekica.


Nastavite čitati

Istra
 

Puljanka Vjekoslava Sošić Žuža oglušila je kao beba. Unatoč tome završila je fakultet, radi i stvara. S majkom Vlastom stala je u obranu fonetičara koji su bili ključni u njezinoj rehabilitaciji

Kao majka koja je sve uložila u njeno osposobljavanje za život u većinskoj čujućoj sredini, u kojoj je završila od osnovne škole do stručnog osposobljavanja nakon diplome, smatram da i dalje moram biti borac za održavanje stanja kvalitete njenog govora i života, ali i prava kao osobe s posebnim potrebama. Stoga me Nacrt Zakona o logopedskoj djelatnosti, kojim se nastoji nametnuti da su logopedi jedini stručnjaci u dijagnostici patologije i (re)habilitaciji slušanja i govora, izravno pogađa i poziva na djelovanje, jasna je Vjekoslavina majka Vlasta Šajina-Sošić

Istra
 

Danas smo objavili priču o najtužnijoj ptici na svijetu, sutra pišemo o važnosti mentalnog zdravlja

Nakon početnih razreda u Zagrebu, osnovnu je školu završila u Kanfanaru. S drugim učenicima komunicirala je pomoću papirića. Na fakultetu u Zagrebu i Splitu pomoć tumača imala je samo kod teorijskih predmeta, a mnoga je predavanje pratila tako da ih je snimala diktafonom... Tko je ona i u čiju je obranu istupila, ispričavši svoju priču, pročitajte sutra * Današnji intervju s pulskom dramaturginjom Jasnom Žmak bio je vrlo poučan

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.