Crna kronika

OZLIJEDILA SE PLANINARKA

Istarski HGSS-ovci u subotu imali dvije uspješne intervencije

Prva akcija je započela dojavom planinara da se jedna sudionica izleta ozlijedila na pješačkoj stazi Skrline blizu Nove Vasi (Novigrad), na strmom i blatnom dijelu staze. Nakon zbrinjavanja unesrećene, slijedio je transport UT-2000 nosiljkom, te vozilima do vozila unesrećenika. U akciji su uz pripadnike HGSS-a sudjelovali kolege unesrećene planinarke i policija. Druga akcija je bila potraga za starijom muškom osobom u mjestu Karojba, koja je na sreću pronađena


 
1 min
Leonid Slijepčević

Prva akcija je započela dojavom planinara da se jedna sudionica izleta ozlijedila na pješačkoj stazi Skrline blizu Nove Vasi (Novigrad), na strmom i blatnom dijelu staze. Nakon zbrinjavanja unesrećene, slijedio je transport UT-2000 nosiljkom, te vozilima do vozila unesrećenika. U akciji su uz pripadnike HGSS-a sudjelovali kolege unesrećene planinarke i policija. Druga akcija je bila potraga za starijom muškom osobom u mjestu Karojba, koja je na sreću pronađena

Članovi HGSS stanice Istra su 16. ožujka 2024. godine imali dvije akcije spašavanja

Prva akcija je započela dojavom planinara da se jedna sudionica izleta ozlijedila na pješačkoj stazi Skrline blizu Nove Vasi (Novigrad), na strmom i blatnom dijelu staze. Nakon zbrinjavanja unesrećene, slijedio je transport UT-2000 nosiljkom, te vozilima do vozila unesrećenika. U akciji su uz pripadnike HGSS-a sudjelovali kolege unesrećene planinarke i policija.

Druga akcija je bila potraga za starijom muškom osobom u mjestu Karojba. Nakon kraće potrage osoba je pronađena neozlijeđena ali pothlađena i u šoku, zbog boravka na blatu većinu dana. Nakon transporta UT-2000 nosiljkom po vijugavom i blatnom stazom, pronađena osoba je predana hitnoj medicinskoj službi. 

U akciji su uz HGSS pripadnike (ljudstvo i dron s termovizijskom kamerom), sudjelovali i vatrogasci, lovci, mještani i obitelj.
Nakon dvije uzastopne akcije spašavanja pripadnici HGSS stanice Istra vratili su se svojim stalnim obavezama i obiteljima.


Nastavite čitati

Istra
 

L'arte sacra de Dignan la xe bela e miracolosa anche per chi che no credi, la dovessi divetar logo de pelegrinagio

Drio la fama dele mumie in tela ciesa de San Biagio se versi un mondo sai più grande: una colession de più de setecento aredi sacri, fruto de una storia una fià stramba cominciada con el sbarco a Fasana nel 1818 del pitor Gaetano Gresler da Venezia. Tra reliquie, quadri e corpi mumificai, a Dignan se conserva un tesoro che el domanda de vegnir conossudo e valorizà fin in fondo. Stemo parlando dela più rica colezion de arte sacra de tuta l’Istria

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.