NOVA ZATVORSKA KAZNA Finski sud osudio Danka Končara na deset mjeseci zatvora

Okružni sud u Helsinkiju osudio je Danka Končara (81), prikrivenog većinskog vlasnika rudarske i mineralne tvrtke Afarak Group, na deset mjeseci zatvora uvjetno za kazneno djelo prikrivanja informacija na tržištu vrijednosnih papira.

Prema tvrdnjama finskog suda, Končar je godinama prikrivao svoj udio u dionicama Afaraka. Tijekom 2014. njegov udio porastao je na znatno više od 30 posto. Međutim, on nije prijavio povećanje svog glasačkog udjela, što je bio dužan učiniti prema finskom Zakonu o tržištu vrijednosnih papira.

Finski zakoni propisuju da ukoliko vlasništvo jednog suvlasnika postane izrazito dominantno, taj se vlasnik obvezuje na javnu ponudu za otkup svih dionica. Končar je to izbjegavao, potajice je upravljao tvrtkom, a njegovi stvarni udjeli izašli su u javnost tek nakon objave Panama Papersa. Priču je prije 6 godina prvi objavio istraživački tim finske državne televizije.

Zbog svega je 2018. kažnjen ogromnom financijskom kaznom koja je, zbog neplaćanja, u međuvremenu narasla na nekoliko stotina milijuna eura.

Končar je godinama na sudu osporavao tužbu i tražio njeno odbacivanje, ali dosad je izgubio u svim sporovima i na svim instancama. Posljedna odluka suda suzdržano je primljena među oštećenim dioničarima Afaraka.

"Svakako je presuda stigla na pravu adresu. Ali to više nema praktičnog značaja," kaže Kyösti Kakkonen, poznati finski financijski savjetnik, milijunaš i jedan od malih vlasnika Afarak grupe.

Suosnivač i manjinski vlasnik Ruukki grupe (raniji naziv Afaraka) Markku Kankaala na istom je tragu. Bio je član uprave Afarak grupe do 2017.

“Uvjetna kazna od 10 mjeseci neće ni na koji način utjecati na svakodnevni život gospodina Končara. Ni obveza otkupa nije imala učinka“, kaže Kankaala. On se referira na odluku Financijskog nadzora iz 2018. prema kojoj je Končar trebao platiti kaznu i otkupiti sve dionice Afarak grupe po cijenama od prije deset godina.

“Mogu reći da je prošlo dosta vremena. Potrebno je puno vremena da se ti slučajevi obrade i donese presuda", dodaje Kankaala. Današnja vrijednost Afarakove dionice je oko 0,25 centi, dok je u trenutku kad se pojavila obavezu otkupa svih dionica ona vrijedila deseterostruko više - 2,5 eura. Zbog toga su mali dioničari oštećeni za desetke miljuna eura.

Danko Končar je većinski vlasnik finske tvrtke postao 2008. godine kada je njegova Kermas grupa postala značajan suvlasnik Ruukki Grupe koja je prethodila Afaraku. Istovremeno je na popis vlasnika ušala i tvrtka Hino Resources iz Hong Konga. Vlasništvo Kermasa u Afaraku bilo je 28,5 posto, a tvrtke Hino 19,27 posto. U Finskoj nitko nije znao da Končar kontrolira obje tvrtke.

Finski list Taloussanomat piše da je Končar, prema presudi, posjedovao dionice Afaraka i preko drugih osoba poput svoje rođakinje Aide Đakov.

- Glasačka moć ovih društava i osoba zajedno prelazi 30 posto. Prekoračenje ovog ograničenja obvezuje na deklariranje i javnu ponudu za otkup svih dionica, pišu finski mediji.

Financijska nadzorna agencija je 2015. od anonimnog izvora primila dokumente na temelju kojih je bilo očito da Končar u tvrtki ima veću glasačku moć nego što se iz javnih izvora moglo zaključitii. Finanscijski nadzornik je dostavio dokumente policiji a današnja zatvorska kazna posljedica je dugogodišnje policijsko-pravosudne istrage i procesa.

Timo Rothovius, koji je godinama bio predsjednik organizacije Suomen Sakesäästätti, koja promiče interese malih dioničara, kaže da je vrlo malo ljudi zatvorski osuđenih za slične nezakonite radnje.

“Ako je i bilo osuđujućih presuda, to su morale biti novčane kazne. Ne sjećam se nijedne zatvorske kazne", kaže Rothovius, koji je također profesor financija i računovodstva na Sveučilištu Vaasa.

“Iz Končarevog kuta gledanja, doista je neugodno dobiti zatvorsku kaznu. Istina, ona još nije pravomoćna i na nju se može žaliti. No, dobro je da je bilo i zatvora, a ne samo novčane kazne, jer ovo djeluje preventivno, smatra Rothovius dodajući da su postupci vlasti ponekad izgledali mlitavo, ali da je ocjenjivanje postupaka institucija bez svih unutarnjih infromacija „zaista izazovno”.

Osim ove kazne, kako pišu finski mediji, Končar je finskoj državi i malim dioničarima duguje gotovo 300 milijuna eura koje do danas nije platio.

Končar je tražio da Upravni sud u Helsinkiju ukine kaznu, no njegov zahtjev je odbijen. Kasnije je Končar podnio zahtjev Vrhovnom upravnom sudu za dopuštenje žalbe na sudsku odluku, no zahtjev je odbijen. Vrhovni sud je smatrao da nisu izvedeni dokazi koji bi opravdali poništenje rješenja.

Radi izbjegavanja obveze plaćanje astronimskih kazni, Končar je svoje vlasništvo u brojnim tvrtkama diljem svijeta prebacio na članove svoje obitelji.

Prema pisanju finskih medija, Končar je i bivši vlasnik južnoafričke rudarske tvrtke Samancor Chrome, a 2019. je zajedno s poslovnim partnerima optužen za krađu i korupciju u toj tvrtki. Mali dioničari sumnjaju da je Končar navodno od Samancora od 2005. do 2010. izvukao oko 500.000.000 američkih dolara.

Iako je Končar u bivšoj državi Jugoslaviji osuđen na 12 godina zatvora zbog gospodarskog kriminala, te unatoč krajnje upitnim poslovima u Južnoj Africi, Burundiju i Finskoj, Danko Končar je i dalje omiljeni poduzetnik hrvatskih poltičara svih boja.

Njegov omiljeni političar i najbliži partner je Ivan Jakovčić koji je godinama bio u Nadzornom odboru Afaraka, upravo u vrijeme kada su se događale radnje zbog kojih je Končlar prošlog tjedna kažnjen. 

Prilikom prošlogodišnjeg otvaranja Končareve Marine Polesane u pulskom zaljevu na prijemu su se pojaviili brojni istarski političari, ali i ministri iz Vlade.

Međunarodne financijske i poslovne prijevare u Hrvatskoj ne samo da nisu problem, nego čak i neka vrstai preporuke koja otvara brojne mogućnosti.

Danko Končar u koncesiji ima veliki dio pulskog zaljeva, trenutno kupuje Uljanikovu kasarnu, diljem Istre već 15 godina razvija na desetke projekata koji samo što nisu zapoćeli.