IT & Tech

INDUSTRIJA RAČUNALNIH IGARA U USPONU

A1 I KLASTER GAMINGA: Godišnji prihodi gaming industrije u Hrvatskoj iznad 500 milijuna kuna

"Važno je reći da u stvaranju računalnih/video igara treba i do tri godine dok se neka igra ne pokaže da može u komercijalni put, kao i da za to ne trebamo samo inženjere, programere i druge iz IT-ja, nego i pisce, umjetnike, i vizualne i glazbene, potom psihologe i druge struke”, izjavio je Aleksandar Gavrilović, tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara


 
4 min
HINA
Foto: Hina

"Važno je reći da u stvaranju računalnih/video igara treba i do tri godine dok se neka igra ne pokaže da može u komercijalni put, kao i da za to ne trebamo samo inženjere, programere i druge iz IT-ja, nego i pisce, umjetnike, i vizualne i glazbene, potom psihologe i druge struke”, izjavio je Aleksandar Gavrilović, tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara

Telekom A1 Hrvatska i Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara najavili su u srijedu na konferenciji za medije jubilarnu 10. sezonu najveće regionalne esport lige Adria League, koja će trajati od rujna do studenog, a iznijeli su i podatak iz najnovijeg istraživanja da hrvatska gaming industrija godišnje uprihodi više od 500 milijuna kuna.

Podatke o prihodima dobili su iz nedavno završenog istraživanja o toj industriji, čiji rezultati nisu još u cijelosti obrađeni, nego će biti za otprilike dva mjeseca. No, prema riječima tajnika tog klastera Aleksandra Gavrilovića, prvi pokazatelji su iznad očekivanja te su potvrdili da se domaća gaming odnosno industrija računalnih igara itekako razvija i stalno raste.

"Takvo smo istraživanje radili prvi put, obuhvativši razdoblje od 2019. do danas te smo utvrdili da su prihodi deset najvećih tvrtki u tom segmentu 2019. bili 274 milijuna kuna, da bi u 2021. porasli na 446 milijuna kuna. To je samo deset najvećih, a pridruže li im se i ostali, a tvrtki koje se bave uglavnom ili djelomično izradom igara u Hrvatskoj je oko stotinu, prihodi premašuju 500 milijuna kuna", kazao je Gavrilović.

Rastu te industrije, dodao je, svakako pomaže i veliko zanimanje za računalnim igrama, potom popularnost hrvatskih igara u svijetu, ali i mnoga nacionalna i međunarodna natjecanja u esportu, koja najčešće imaju i velike nagradne fondove za pojedinačne i timove pobjednike.

Gavrilović je naglasio i da, po njihovim saznanjima, tvrtki koji se bave isključivo računalnim igrama u Hrvatskoj ima 70-ak, plus još startupovi koji tek kreću, a sveukupno su u toj industriji 2019. zapošljavali oko 230 ljudi, da bi njihov broj u 2021. premašio 500. No, kada se u obzir uzmu i suradnje i oni koji se time povremeno bave i/ili i rade za neke druge tvrtke, broj ljudi koji rade na proizvodnji računalnih igara u Hrvatskoj prelazi tisuću, istaknuo je.

Među njima ima i stranaca iz raznih zemalja, posebice tzv. data analitičara, web i game dizajnera, pa i programera, kojih u Hrvatskoj nedostaje dijelom zbog odlaska iz zemlje, a dijelom i zato što u Hrvatskoj još nema školskih i obrazovnih programa za ta specijalna zanimanja i vještine.

"Važno je reći da u stvaranju računalnih/video igara treba i do tri godine dok se neka igra ne pokaže da može u komercijalni put, kao i da za to ne trebamo samo inženjere, programere i druge iz IT-ja, nego i pisce, umjetnike, i vizualne i glazbene, potom psihologe i druge struke”, izjavio je Gavrilović.

Nadu u lakši pronalazak radnika daje im, kako kaže to što su te igre, pa i zanimanja poput game dizajnera jako privlačni mladima, kao i to što su neka učilišta i srednje škole već uvele ili se pripremaju uvesti programe za ta zanimanja.

Otkrio je da, primjerice, jedna manja tvrtka Gamechuck zapošljava oko 16 ljudi i imaju prihode od milijun do dva milijuna kuna, dok jedna od najvećih Nanobit ima više od sto zaposlenih i godišnji prihod od izvoza u 2021. oko 300 milijuna kuna. Općenito, sve te tvrtke u Hrvatskoj većinom žive od izvoza svojih igara, i to najviše na tržišta SAD-a i Kine, na kojima sve bilježe rast izvoza.

Za tržište SAD-a Gavrilović je najvećim problemom označio dvostruko oporezivanje, za što se svi nadaju da će se što prije riješiti između SAD-a i Hrvatske, dok je za daljnji razvoj te industrije u Hrvatskoj, uz dvostruko oporezivanje i nedostatak kadrova, najvećim problemom označio i pronalazak sredstava za poslovanje i pokretanje posla.

"Sretni smo što je ove godine Hrvatski audio vizualni centar dio toga preuzeo 'na sebe' i odlučio financirati i video igre, za što je određeno 1,5 milijuna kuna, a natječaj je upravo objavljen”, poručio je Gavrilović, zaključivši da će gaming industrija u Hrvatskoj i u idućim godinama sigurno rasti i iznad 500 milijuna kuna prihoda godišnje, čime definitivno ulazi u red industrija koje znatno pridonose hrvatskom gospodarstvu.

O regionalnoj A1 Adria ligi u esportu Marijana Zagorac iz A1 Hrvatska naglasila je da je za taj telekom to važan dio poslovanja, na čemu rade od 2017., jer time pridonose edukaciji da mladi naraštaji odgovorno koriste internet i gaming.

"To je uspješan projekt, jer kroz ligu je u pet godina prošlo više od 13 tisuća domaćih i međunarodnih igrača, koji su se borili za nagradni fond od ukupno 1,2 milijuna kuna, a imali smo i više od 80 milijuna impresija na webu iz cijelog svijeta”, iznijela je Zagorac.

Trenutno su u tijeku prijave za 10. sezonu te lige, a nagradni fond je 100.000 kuna.

Na konferenciji za medije sudjelovao je i organizator jedinog sajma gaminga u Hrvatskoj "Reboot InfoGamer" Damir Đurović, koji je kazao da sve čine da se taj iznimno dobro posjećen sajam održi i ove godine, ali da zbog još pandemijskih okolnosti ne može reći kada će to točno biti, no očekuje da bi se mogao održati do kraja godine.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.