Ovim smo projektom prvi u Hrvatskoj jer nisam naišao ni na jedan sličan projekt * U kontekstu suradnje tu je i naš Fakultet informatike u Puli koji zaista odlično radi svoj posao * Bez obzira na to što sam informatičar, vjerujem da čovječanstvo ne smije izgubiti umjetnost. Ako je prepustimo umjetnoj inteligenciji i zanemarimo razvoj mladih naraštaja u tom smjeru, kao i u matematici i drugim temeljnim područjima, mislim da nemamo svijetlu budućnost, veli Benazić
Ovim smo projektom prvi u Hrvatskoj jer nisam naišao ni na jedan sličan projekt * U kontekstu suradnje tu je i naš Fakultet informatike u Puli koji zaista odlično radi svoj posao * Bez obzira na to što sam informatičar, vjerujem da čovječanstvo ne smije izgubiti umjetnost. Ako je prepustimo umjetnoj inteligenciji i zanemarimo razvoj mladih naraštaja u tom smjeru, kao i u matematici i drugim temeljnim područjima, mislim da nemamo svijetlu budućnost, veli Benazić
Piše Alma Smajić
Dean Benazić, direktor istarske IT tvrtke GT-net, udružio se s pulskim komunalnim poduzećem Herculanea kako bi pokrenuo KomunalAI, pilot-projekt koji koristi umjetnu inteligenciju za bržu i učinkovitiju komunikaciju između građana i javnih službi. Rođeni Puležan s adresom u Valbandonu objašnjava što građani mogu očekivati od KomunalAI-a u narednih godinu dana, na koji će način ovaj projekt koristiti lokalnoj zajednici, govori o suradnji s institucijama i kako planiraju osigurati sigurnost podataka i transparentnost sustava.
Što KomunalAI konkretno donosi građanima i kada bi prvi rezultati mogli biti vidljivi? Hoće li korisnici javnih usluga uskoro osjetiti poboljšanje u komunikaciji s komunalnim službama?
Projekt je pokrenut u suradnji s komunalnim društvom Herculanea, čiji nas je direktor Robi Fuart kontaktirao kako bismo riješili izazov u njihovom korisničkom centru. Alat je prvenstveno namijenjen djelatnicima službe za korisnike i call-centara, a to onda direktno koristi građanima. Cilj je da zaposlenici rade brže, jednostavnije i pametnije, što znači da će građani dobivati jasnije informacije, brže reakcije službi i općenito bolje odgovore na svoje upite.
Zašto smatrate da je baš sada pravi trenutak za to?
Posljednje tri godine umjetna inteligencija (AI) se proširila u sve pore društva. Većina ljudi ju koristi, a u krugu kojim se krećem, jako je mali broj onih koji odolijevaju korištenjem umjetne inteligencije. Svi ju u nekom obliku koristimo: netko za izradu tekstova, dopisa, netko za obradu fotografija, kreiranje video sadržaja. Može se pričati o nekoj moralnoj strani svega toga, ali u ovom kontekstu ćemo se ograničiti na to da to bude alat ljudima koji rade u komunalnim društvima i javnoj upravi, odnosno da se njima olakša rad. Ne moraju pretraživati raznorazne arhive da bi došli do nekog jednostavnog odgovora, nego da im odgovori budu servirani na jedan profesionalan unificirani način kako se i nalažu u toj poslovnoj komunikaciji.
Možete li nam reći konkretan primjer situacije u kojoj se koristi?
Recimo, postoji slučaj ugostiteljskog objekta u središtu Pule, čiji djelatnici odlažu svoje smeće pored nadzemnih spremnika ne bi li izbjegli naplatu. Susjedi negoduju i pokušavaju i žele prijaviti ovo sporno odlaganje otpada. U ovom našem slučaju koji smo simulirali, službenik Herculanee putem našeg programa postavlja pitanje i od umjetne inteligencije dobiva dobro strukturiran odgovor za građane. Koji je, a što je dosta važno zbog osjetljivosti korištenja podataka, usklađen sa svim dokumentima Herculanee. I onda nezadovoljni susjed dobiva odgovor kome se konkretno javiti, sugerira mu se što može fotografirati i kome ih može poslati.
Koliko je zahtjevno uvesti ovakav AI alat u rad javne uprave i komunalnih tvrtki? Jesu li potrebne dodatne edukacije za zaposlenike ili je integracija alata jednostavna?
Tehnička integracija je relativno jednostavna, no vrlo brzo smo uvidjeli da je edukacija ljudi ključna. Na nedavnoj edukaciji i panelu u Coworkingu dosta smo razgovarali o tome. Često pretpostavljamo da svi znaju koristiti alate umjetne inteligencije poput ChatGPT-a, no stvarnost je da među zaposlenicima u javnim službama postoje različite razine digitalnih vještina. Neki se možda prvi put susreću s takvim sustavima i zato smo zaključili da treba uložiti vrijeme u obuku djelatnika kako bi iskoristili puni potencijal KomunalAI-a. Ključno je naučiti ih kako pravilno postavljati upite 'AI asistentu'. Znate kako se kaže: "Kakvo pitanje, takav odgovor". Ako je pitanje preopćenito ili nejasno i odgovor će vjerojatno biti manje koristan. S druge strane, ukoliko djelatnik nauči precizno formulirati upit i koristiti određena pravila ili strukturu, umjetna inteligencija će moći dati puno točnije i konkretnije odgovore. To je vještina koja se stječe kroz praksu i trening. Dakle, trebalo je ljude upoznati s tim konceptima, pokazati im primjere dobre prakse i ohrabriti ih da vježbaju.
Kako organizirate tu edukaciju? Surađujete li s nekim obrazovnim institucijama u lokalnoj zajednici kako bi se službenici osposobili za rad s novim tehnologijama?
Za početak, postoje nacionalni programi koje možemo iskoristiti, a dostupni su kao vaučeri od 1.200 eura za edukaciju zaposlenih u lokalnoj samoupravi za područje digitalnih vještina i AI-ja. Vaučeri se mogu iskoristiti kroz ovlaštene ustanove poput Algebre što je odlično jer država praktički financira usavršavanje službenika. Osim toga, fokusirali smo se na lokalne resurse. Na konferenciji nas je podržao i Aleksej Mišan s Pučkog otvorenog učilišta Pula koje također kreira programe za cjeloživotno obrazovanje u IT području. Osobno sam sudjelovao u radnoj skupini koja je definirala nove programe na POU jer želimo da i naši sugrađani ovdje mogu pohađati kvalitetne tečajeve o suvremenim tehnologijama. Tako će, recimo, komunalni djelatnici moći upisati stručne tečajeve od mjesec, dva ili tri, koji se bave upravo primjenom digitalnih alata i umjetne inteligencije u svakodnevnom radu. Ti tečajevi bit će službeno priznati (upisuju se u radnu knjižicu) što je važno i zaposlenicima i poslodavcima.
Također, tu je i naš Fakultet informatike u Puli (FIPU) koji zaista odlično radi svoj posao. Dekan Darko Etinger, kao i cijeli tim mladih i aktivnih profesora, vrlo su otvoreni za suradnju s gospodarstvom i javnim sektorom. Već imamo dobru komunikaciju s Fakultetom, a naše poduzeće GT-net, sudjelovalo je ove godine na konferenciji Let's Grow gdje smo podržali studentske start-up ideje. Kroz takve inicijative povezujemo se sa studentima i profesorima. Nedavno smo dogovorili besplatne konzultacije s četiri istarske općine koje će dobiti priliku detaljno upoznati prednosti KomunalAI sustava i dati svoje prijedloge prije šire implementacije.
Osim lokalne samouprave, na edukaciji ste spomenuli i turističke zajednice. Jedna od planiranih usluga je chatbot za posjetitelje povezan s ponudom turističkih zajednica. Kako će to funkcionirati i što će omogućiti turistima?
Paralelno razvijamo i AI rješenje koje će direktno koristiti građanima i turistima. Ideja je nastala u suradnji s lokalnim turističkim zajednicama. Problem koji želimo riješiti jest način na koji posjetitelji trenutno traže informacije. Danas, kada turisti dođu u neko mjesto, često ovise o staromodnom pristupu: prelistavaju letke u hotelima i apartmanima ili samostalno pretražuju razne web-stranice da bi saznali što se događa u okolici. To je spor i nepregledan put do informacija.
Zato želimo napraviti chatbota povezanog s bazama podataka turističkih zajednica. Taj će digitalni asistent imati informacije o svim događanjima, atrakcijama, smještaju i ostaloj turističkoj ponudi na određenom području. Posjetitelj će putem jednostavnog razgovora s chatbotom moći doći do željenih informacija odmah, u par klikova ili pitanja, umjesto da se probija kroz mnoštvo stranica. To je tzv. “zero-click” pristup u kojem gost postavi pitanje i odmah dobije odgovor, bez dodatnog pretraživanja.
Na primjer, turist može upitati: “Što se večeras događa u Puli?” i chatbot će mu odmah dati pregled događanja, od koncerata i izložbi do lokalnih fešti, zajedno s konkretnim informacijama: kratkim opisom, točnom lokacijom na karti, vremenom održavanja i čak poveznicom za više detalja ili kupnju ulaznica.
Već smo prilično odmakli u razvoju tog sustava i imamo mnogo ideja kako ga učiniti što korisnijim. Cilj je da posjetitelj dobije personalizirane i brze informacije na najjednostavniji mogući način, kroz razgovor na svom mobitelu, umjesto da mora listati turističke brošure ili pretraživati stranice. Vjerujemo da će to značajno podići razinu korisničkog iskustva turista u našem kraju, a i olakšati rad turističkim informativnim centrima.
Neka vaša projekcija; što građani mogu konkretno očekivati u idućih pola godine, godinu?
Što se tiče vremenskog okvira, projekt razvijamo u nekoliko faza. Trenutno smo u pilot-fazi: surađujemo s Herculaneom u Puli. Plan je da, nakon analize tog probnog rada, za otprilike šest mjeseci do godinu dana sustav prijeđe u punu produkciju. U tom periodu analizirat ćemo rad korisničkih službi i pozivnih centara u ovim pilot-sredinama (komunalnim poduzećima, gradskim upravama, turističkim zajednicama) kako bismo AI što bolje prilagodili stvarnim potrebama.
Kada sustav zaživi u svakodnevnom radu, građani mogu očekivati upravo ono što smo rekli: brže, jednostavnije i pametnije odgovore od svojih komunalnih službi. Drugim riječima, dobit će kvalitetnije i točnije informacije bilo da se obraćaju komunalnom poduzeću, uredu lokalne samouprave ili turističkoj zajednici. Važno je naglasiti da smo s ovim projektom, koliko mi je poznato, prvi u Hrvatskoj. Nisam uspio pronaći drugdje u zemlji sličnu implementaciju umjetne inteligencije u ovom kontekstu. Ima drugih AI projekata, primjerice, za detekciju ilegalnih odlagališta otpada ili bespravne gradnje, ali ovakav sustav koji pomaže korisničkim centrima komunalnih službi te povezuje i turističke zajednice s građanima i posjetiteljima, to još nigdje nismo vidjeli. Mislim da tu Istra prednjači inovativnošću.
Doista je tako; istarska poduzeća i gradovi prednjače u primjeni rješenja umjetne inteligencije u javnom sektoru. Ostvarenjem poboljšanja u brzini i kvaliteti komunikacije s građanima, Istra bi se mogla potvrditi kao predvodnik digitalne transformacije javne uprave. Naravno, ključ uspjeha na kraju dana ostaje očuvanje ljudske komponente uz prilagodbu novim alatima u pružanju usluga.
Možemo li reći da nema straha za građanske nedoumice te da će i dalje pričati s čovjekom samo kroz ubrzani proces? Ne gubimo faktor čovjeka u petlji („human in the loop“)?
Točno tako. Bitno je sačuvati nas kao ljude o čemu je govorila i naša Marijana Šarolić-Robić, jedna od većih stručnjakinja u Hrvatskoj po pitanju korištenja umjetne inteligencije, koju smo doveli iz Zagreba. Nismo još ni spomenuli umjetnost, a upravo je ona jedan od najvećih dosega naše civilizacije. Bez obzira na to što sam informatičar, vjerujem da čovječanstvo ne smije izgubiti umjetnost. Ako je prepustimo umjetnoj inteligenciji i zanemarimo razvoj mladih naraštaja u tom smjeru, kao i u matematici i drugim temeljnim područjima, mislim da nemamo svijetlu budućnost. Zato već sada trebamo postaviti jasna pravila: što se smije, a što ne. Projekt KomunalAI obećava bržu i bolju uslugu, ali građanima je važno i pitanje sigurnosti podataka.
Kako rješavate tu komponentu? Gdje se pohranjuju podaci i mogu li korisnici biti mirni što se tiče privatnosti i transparentnosti sustava?
Sigurnost i povjerenje građana nam je na prvom mjestu. Od početka smo pazili da ovo bude lokalno rješenje upravo da bi se očuvala kontrola nad podacima. Sav sustav KomunalAI-a postavljen je na lokalnom cloud-u što znači da svi podaci ostaju unutar naše zajednice, točnije na poslužiteljima u Puli, Istri koji su pod nadzorom lokalnih institucija i naše tvrtke. Ništa se ne šalje na nepoznate globalne servere, a građani mogu biti sigurni da se njihovi upiti i informacije koje sustav obrađuje ne izlijevaju iz okvira onoga što komunalne službe ionako interno koriste. Dodatno, u tijeku je stjecanje certifikata ISO 9001 i ISO 27001 kako bi se osigurala potpuna transparentnost poslovanja i visoka razina informatičke sigurnosti.
"Ovaj prazni i do sada neoslikani dio zida u Kumičićevoj ulici koji je postao vlasništvo Monte Gira, a time i građana Pule, zajedno sa svim muralima na zidu u Vukovarskoj ulici, idealno je mjesto da se izrazi naša opredijeljenost za mir u ovim turbulentnim vremenima, kao i suosjećanje sa svim žrtvama Domovinskog rata, poručuju iz Monte Gira
Nema sumnje da će derbi privući velik broj domaćih navijača i ljubitelja malog nogometa
Autobiografiju Vlahe Bukovca u izdanju novosadske "Akademske knjige" predstavio je urednik knjige Vladimir Petrović, naglasivši da je to priča o životu najznačajnijeg hrvatskog slikara, koji je u sebi objedinjavao tri-četiri dominantne kulture ovih prostora, koji je svugdje bio prihvaćen, zato što je dobar * Milena Joksimović, predsjednica novoosnovanog pulskog pododbora SKD "Prosvjeta" kazala je da se ovo okupljanje događa u vremenu koje nije lišeno izazova, u trenutku kada pojedinci nastoje kulturu prikazati kao poprište sukoba, a ne kao prostor susreta
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
