TIM STEVENS: Tehnologija može pomoći u globalnoj ekonomskoj neizvjesnosti

Globalna ekonomska neizvjesnost s inflacijom najveći je izazov u 2023. i u SAD-u, i u Europi, i u Hrvatskoj i drugdje, u čemu tehnologija i digitalizacija mogu pomoći, ako se primjenjuju uz dobre ideje, poručio je u četvrtak američki tehnološki i automobilistički novinar Tim Stevens s 10. manifestacije Bug Future Show (BFS).

Ta cjelodnevna tehnološka manifestacija, namijenjena prije svega ljubiteljima tehnologije i čitateljima magazina Bug, koji je s glavnim partnerom Hrvatskim telekom (HT) i organizator BFS-a, nakon dvije godine isključivo online, ponovno uživo u Mozaik Event Centru okupila više od tri tisuće posjetitelja.

Glavni urednik Buga Miroslav Rosandić podsjetio je na prvi BFS prije deset godina u Kinu Europa, kada nisu ni mogli zamisliti da će se ta manifestacija pretvoriti u jednu od najvećih u regiji, a glavni strani gost Stevens iznio je deset trendova koji će obilježiti idućih deset mjeseci.

Osim globalne ekonomske neizvjesnosti i inflacije, za njega su to još i Web3 (nova generacija interneta koja uključuje decentralizaciju, blockchain tehnologije i slično), kretanja oko kripto valuta i NFT-ova, kao i 'rat' na telefonima, što, kako je rekao, do sada baš nismo imali.

Osvrnuo se pritom na video snimke ratnih bitki u Ukrajini i drugim dijelovima svijeta koji su sada na našim telefonima, a uz svaki trend je dao i savjet kako ih preživjeti, pa je tako za rat kazao da bi uz ostalo bilo dobro pokušati i ne pratiti baš sve te vijesti.

Velikim trendom za 2023. označio je i povratak putovanja i turizma, umjetnu inteligenciju (AI) koja zahvaća sve i postaje neizbježna, 'rat' među proizvođačima električnih vozila, moguću 'smrt' medija pod naletom tehnologija, ali i važnost fokusiranja na radnička prava, posebice u velikim kompanijama poput Google, jer su sve više ugrožena.

O stanju ICT-ja u Hrvatskoj i je li stvarno pokretač razvoja, na panel raspravi su se predstavnici nekoliko velikih domaćih IT tvrtki (Span, Omega Software, Sofascore, Aircash) složili da je to strateška grana koja pridonosi gospodarskoj snazi Hrvatske, da im stalno raste poslovanja i broj zaposlenih u Hrvatskoj te da svi rade i u inozemstvu.

Ocijenili su i da u Hrvatskoj ekonomski procesi kasne, kao i da nedostaje developera i drugih stručnjaka, pri čemu očekuju da bi se ljudi mogli i početi vraćati u Hrvatsku s obzirom da u razvijenijim zemljama dolazi i do otpuštanja te da bi za njihovo zadržavanje, osim daljnjeg rasta plaća, bilo dobro primjenjivati i modele radničkog dioničarstva (ESOP) i dodatne edukacije.

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić je ocijenio da je aktualni hrvatski obrazovni sustav u krizi i neodrživ, ali i da može odgovoriti na izazove budućnosti, ako se prilagodi vremenu, mladima i tehnologijama.

"Treba biti hrabar i otvoren, jer sadašnji se sustav obrazovanja ne može nositi s napretkom tehnologije budući da djecu i mlade uči samo činjenicama. Ipak, nisu baš mladi presretni ni s velikom količinom tehnologije. To je pokazalo i naše istraživanje o utjecaju digitalizacije na mlade, koji su većinom rekli da, iako su zbog digitalizacije informiraniji i lakše se povezuju, to ih ipak ometa u učenju i kvaliteti slobodnog vremena", rekao je Jokić.

Stoga smatra da od digitalizacije u obrazovanju ne treba odustati, ali i da bi škole trebale drugačije modele podučavanja, više poticati vještine rješavanja problema i donošenja odluka, razvijati kreativnost i naučiti mlade kako učiti, komunicirati i surađivati te biti digitalno pismeni, što po njemu vodi i važnijoj ulozi čovjeka.