PULJANI NISU BAŠ "ZELENI" Ne znaju kako se zbrinjavaju ostaci hrane iz supermarketa, što su toplinski otoci, i tek manji broj upoznat s klimatskim promjenama

Informiranost građana Pule po pitanju zelene infrastrukture i kružne ekonomije je mala. Nemaju dovoljno razvijenu ekološku svijest, neinformirani su i nezainteresirani.

Rezultati su to ispitivanja javnog mnijenja u sklopu Strategije zelene urbane obnove grada Pule koja će sutra biti predstavljena gradskim vijećnicima. Ispitano je 223 građana i građanki, a sve kako bi se doznalo koliko su upoznati s tom problematikom, ali i da bi se uključili u planiranje razvoja zelene infrastrukture grada. Upitnik je sastavljen od tri dijela i sadržavao je 76 pitanja.

Rezultati prvog dijela ankete su pokazali da velik broj ispitane javnosti nije dovoljno upoznat s pojmovima poput EU Zeleni plan, kružna ekonomija, NBS te što su toplinski otoci. S pojmom ugljični otisak upoznato je 40,8 ispitanika, no otprilike isti broj ispitanika nije. Većina ispitanika smatra da zna što je ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama te na koji se način u kući ili tvrtki pridonosi njihovom ublažavanju. Njih 35 posto smatra da tome puno doprinosi.

Nadalje, s mjerama smanjenja CO2 do 2030. godine gotovo polovica ispitanih nije upoznata. Shodno tome proizlazi i prakticiranje mjera za smanjenje CO2. Što se tiče recikliranja, ispitani građani Pule smatraju da su u velikoj mjeri upoznati s tim, ali su manje upoznati gdje se reciklirani materijal može sve upotrijebiti i gdje ga se može naći. Jako malo ispitanika je upoznato s pojmom hidrološki ciklus, a puno bolje s pojmom bioraznolikost. Rezultati ankete pokazuju da ispitanici su malo ili jako malo upoznati s klimatskim promjenama, a velika većina nije ni upoznata s burzom CO2.

Također, ispitana javnost malo je upoznata i s kružnom ekonomijom, količinom proizvoda koju može kupiti a da u njoj sudjeluju pa tako i s lokacijama građevinskog otpada. Ispitanici nadalje, jako malo znaju o postupku zbrinjavanja ostataka hrane iz supermarketa. Međutim, anketa je pokazala da bi se rado educirali o svemu tome.

U drugom dijelu ankete ispitanici su odgovarali na pitanja o zadovoljstvu uređenošću i stanovanjem u gradu. Rezultati su pokazali da su nezadovoljni su parkiralištima, lokalnim prometom, gužvom u prometu, uređenosti mjesta, urbanom skladnošću te sadržajima za zdravstveni turizam. Jako su pak zadovoljni ljepotama krajolika te kulturnom baštinom.

Također, zadovoljni su i s klimom, a generalno su zadovoljni i s dostupnošću do obale, čistoćom i urednošću plaža, pa i očuvanošću okoliša. Na većinu pitanja poput zadovoljstva po pitanju turističkih informacija prije dolaska u destinaciju, događajima, suvenirima, šetnicama, vidljivosti i prepoznatljivosti, sadržajima za djecu te sportskim sadržajima, ispitanici nisu dali konkretan odgovor, već „ni jesu, ni nisu“.

Rezultati zadnjeg dijela ankete kojim se ispitivalo očekivanje specifičnih pogodnosti uvođenja zelene infrastrukture i prijelaza na kružnu ekonomiju, pokazuju da ispitano lokalno stanovništvo ima velika očekivanja.

Zaključak ankete je tako da je informiranost o zelenoj infrastrukturi i kružnoj ekonomiji mala te da je potrebno više edukacija za podizanje nivoa svijesti o toj temi. Rezultati ankete nadalje ukazuju da bi se javna vlast i institucije trebale ozbiljno i predano tome posvetiti jer je, kako je zaključeno, nedovoljno razvijena ekološka svijest, neinformiranost i nezainteresiranost zajednice velika kočnica u napretku.