U tijeku je uređenje parka Nimfeja na pulskoj rivi, o čemu smo na portalu Istra24 već pisali.
Tijekom 2019. i 2020. godine u parku je instalirana podna dekorativna rasvjeta, koja ima uperena svjetla prema krošnjama drveća. Radovi na uređenju su nedavno nastavljeni i bit će, prema najavama iz Grada Pule, završeni krajem ovog mjeseca.
Jedna stvar upada u oči. U vremenima kada se govori o svjetlosnom onečišćenju kao nečemu negativnom, kako za ljude, tako i za prirodu, kod nas se takvi projekti privode kraju i spremaju za puštanje u rad.
Radovi u parku Nimfeja
Priroda od kada postoji svijeta i vijeka ima svoj ritam dana i noći potreban za normalno funkcioniranje cjelokupnog živog svijeta. Leptiri, ptice, šišmiši, kornjače, kukci i mnoge druge vrste koriste zvijezde na nebu za orijentaciju. Neke vrste hrane se noću, a svjetlosno onečišćenje ih ometa u raspoznavanju dana i noći. Pretjerana umjetna svjetlost noću u nekim je ekosustavima ozbiljna prijetnja opstanku vrsta.
Dio rasvjetnih tijela u parku
Na pitanje o svjetlosnom onečišćenju koje će nastati kad se uključi podna rasvjeta u parku Nimfeja, iz Grada Pule poručuju kako u vrijeme izrade projekta uređenja parka Nimfej 2016. godine i izdavanja građevinske dozvole 2018. godine, Pravilnik o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima nije bio donesen.
Radovi na uređenju parka su započeli u veljači 2020. godine i izvršeni su u dijelu elektroradova na dekorativnoj rasvjeti te prekinuti uslijed nastupa COVID mjera. Radovi koji se sada izvode su radovi uređenja krajobraza, poručuju iz Grada, te nastavljaju:
Pravilnik o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima koji je sada na snazi propisuje i iznimke, te je za krajobraznu rasvjetu definirano da može biti okrenuta prema gore na način da osvjetljava krošnju, što je u ovom slučaju i izvedeno.
Takva rasvjeta mora imati mogućnost regulacije što će se prilagoditi i uskladiti.
Na dodatno pitanje kako će se takva rasvjeta prilagoditi i uskladiti, nismo dobili odgovor od nadležnih iz Grada.
O problemima svjetlosnog zagađenja upitali smo i našeg poznatog astronoma Korada Korlevića.
On pojašnjava da ptice, ako je stalno svjetlo nemaju potrebu za spavanjem, što kod njih uzrokoje probleme gniježđenja i hranjenja. To se najbolje vidi, navodi, na galebovima koji "luduju" u prostoru koji je osvijetljen, jer im je i potreba za hranom veća jer ne spavaju.
- Sama ideja da se to radi, pokazuje stanje naše zajednice, rasipanje energijom, uništavanje prirode, lokalno istrebljenje korisnih ptica. Postavljanje rasvjete koja se u umjetnosti smatra demonskom, odluka da ne postoji dan i noć i da sve treba biti dan. Brižna naša zajednica, navodi Korlević dodajući kako ljudske zajednice očito moraju prolaziti cikluse stvaranja i destrukcije.