Invazivne vrste moraju se izboriti za stanište i hranu, te zbog toga proizvode posebne spojeve koje im pomažu da opstanu u novim sredinama (ekosustavima), potisnu druge biljke, ili se obrane od životinja. Upravo su te spojeve (bioaktivne fitokemikalije) u ekstraktima lista i cvijeta bagrema istraživali znanstvenici iz porečkog Instituta
Invazivne vrste moraju se izboriti za stanište i hranu, te zbog toga proizvode posebne spojeve koje im pomažu da opstanu u novim sredinama (ekosustavima), potisnu druge biljke, ili se obrane od životinja. Upravo su te spojeve (bioaktivne fitokemikalije) u ekstraktima lista i cvijeta bagrema istraživali znanstvenici iz porečkog Instituta
Bagrem. Čest, voljen, koristan, naš. A zapravo strana invazivna biljna vrsta, porijeklom iz Sjeverne Amerike.
Bagrem ili akacija postao je sastavni dio naših života. Sveprisutan je, koristimo ga u prehrani i svakodnevnom životu. Jedna od omiljenih vrsta meda upravo je med od bagrema, a sve je češći sastojak i lokalnih menija, u obliku pohanog cvijeta, sirupa, čajeva ili slatkih namaza.
Narodna medicina koristi ga za liječenje kožnih bolesti, ublažavanje grčeva i probavnih tegoba, za smanjenje visoke temperature i kao diuretik. Od drveta bagrema proizvodimo visoko kvalitetni parket, namještaj i ukrasne posude. Opjevan je i u pjesmama.
No, je li on baš „naš“ i znamo li baš sve o bagremu, kako volimo vjerovati?
Upravo je akacija bila tema istraživanja dviju stručnjakinja - dr. sc. Danijele Poljuha i mag. oecol Mirele Uzelac s Instituta za poljoprivredu i turizam - Centra za invazivne vrste.
Znanstvenici iz Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, u okviru istraživačkog projekta NATURALLY, kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, žele istražiti imaju li invazivne biljke koje rastu u Istri potencijala za iskorištavanje u farmaceutskoj industriji.
S obzirom na to da se, poput bagrema, brzo i lako razmnožavaju, dostupne su u velikim količinama i predstavljaju izvrstan i lako dostupan biomaterijal, čiji sastav i karakteristike ovise o sredini u kojoj rastu.
Kako navode s Instituta, bagrem brzo i uspješno raste na livadama i neobrađenim zemljištima te uz rubove šuma i putove. To je zato jer ova vrsta voli svijetla staništa i otporna je na sušu, a dovoljan je samo mali komadić korijena da iz njega naraste nova zdrava biljka.
Na staništu stvara guste populacije i pri tome zasjenjuje domaće vrste i zauzima njihov prostor i hranu, zbog čega se smatra invazivnom.
Danas, u vrijeme globalnih klimatskih promjena, širenje stranih invazivnih vrsta sve je intenzivnije i njihovo je iskorjenjivanje gotovo nemoguće.
Međutim, i ove unesene vrste imaju značajnu društvenu, gospodarsku, krajobraznu i ekološku vrijednost i mogu biti korisne.
- Invazivne vrste moraju se izboriti za stanište i hranu, te zbog toga proizvode posebne spojeve koje im pomažu da opstanu u novim sredinama (ekosustavima), potisnu druge biljke, ili se obrane od životinja. Upravo su te spojeve (bioaktivne fitokemikalije) u ekstraktima lista i cvijeta bagrema
istraživali znanstvenici iz Instituta.
Svojim su analizama provedenim u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Ljubljani, Zagrebu i Pretoriji te s Istarskog veleučilišta i Veleučilišta u Rijeci pokazali da su ovi ekstrakti bogati fenolnim spojevima, među kojima se posebno ističu npr. veskalagin i katehin, inače spojevi dokazanog antitumorskog djelovanja, navode s Instituta.
Ovi su se ekstrakti pokazali učinkovitim i protiv nekoliko sojeva bakterija, poput npr. Pseudomonas aeruginosa, jednog od najčešćih bolničkih patogena otpornog na brojne antibiotike, ali i gljivice Candida albicans, koja je poznati uzročnik kandidijaza. Ekstrakti su također bili uspješni u prevenciji stvaranja bakterijskih biofilmova, a odlikovali su se i značajnim antioksidacijskim kapacitetom.
- Ovi preliminarni rezultati ukazuju na fitofarmaceutski potencijal bagrema i drugih analiziranih invazivnih vrsta u Istri, a u planu je provesti i niz drugih analiza kojima se želi pokazati na koji način se bagrem i druge analizirane invazivne vrste mogu najbolje iskoristiti u našim uvjetima, navode znanstvenice.
Prisjetio se zapadnog grebena iz 1979. godine, kada je pri silasku poginuo njegov prijatelj Šerpa Ang Phu, zatim južnog grebena, kada je deset godina kasnije život izgubio njegov penjački partner Dimitar Ilievski, kao i treće ekspedicije tijekom koje je Everest zahvatila velika oluja u kojoj je smrtno stradalo čak osam penjača
Posebnu poruku poslali su mladi članovi IDS-a Sara Mužina, Anes Šabanović i Ivan Mejak, koji su kroz tri osobne priče naglasili kako Istra mora ostati prostor prilika za mlade ljude, mjesto u kojem mogu ostati, raditi, stvarati i s ponosom graditi svoju budućnost
Projekt se nastavlja pozivom građanima da se u nedjelju 10. svibnja u 10 sati pridruže zajedničkoj ekološkoj akciji čišćenja podmorja i priobalja uvale Šeničina (Prtlog)
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
