NLFZ: Pokrenut ćemo inicijativu za udruživanjem komunalnih društava Istarske županije u Holding radi izgradnje bioplinskog postrojenja i sortirnice otpada

Kandidati na Nezavisnoj listi Filipa Zoričića na predstojećim lokalnim izborima Koviljka Aškić, Vladimir Jurišić, Dragica Pršo i Livio Nefat poslali su priopćenje koje objavljujemo u nastavku, a u kojem javljaju da su održali konferenciju za medije na kojoj su se osvrnuli na učinjeno na području zelenih politika i održivog razvoja u mandatu aktualne vlasti u Gradu Puli te su predstavili daljnje planove i prioritete.  Simbolično, ispred pulske cementare, koju mnogi smatraju najvećim ekološkim problemom Pule.

Koviljka Aškić, druga na Listi većine i manjine, naglasila je kako će pitanja zelene tranzicije i održivog razvoja biti prioritetna i u idućem gradonačelničkom mandatu Filipa Zoričića. Kao jedan od prvih poteza nakon izborne pobjede najavljuje izradu Akcijskog plana gospodarenja otpadom na području grada Pule za 2024/2025 godinu, s jasnim ciljevima, mjerama i rokovima, pri čemu bi nositelji pojedinih aktivnosti bili Grad Pula i Pula Herculanea d.o.o.

„Jedna od glavnih mjera bit će izgradnja kompostane kako bismo smanjiti količine otpada koje se voze na Kaštijun i ostvarili cilj od 70% izdvojenog korisnog otpada do kraja novog mandata. Želimo kao grad pokazati kako se može smanjiti opterećenje Kaštijuna. Planiramo uspostavu redovite kontrole kvalitete otpada koji ondje završava. Jasno poručujemo da se na Kaštijun neće moći dovesti količine otpada koje su veće od količina koje taj centar može dnevno kvalitetno obraditi,“ rezolutna je Aškić.

Nezavisna lista Filipa Zoričića planira izradu podloge za pokretanje postupka proglašenja Park šumom područja Lungomare, Muzil i Valovine. Također i stručno osnaživanje Pula Herculanea d.o.o. kada je riječ o brizi o zelenoj infrastrukturi, te uvođenje katastra stabala kao jednog od alata za planiranje buduće gradnje.

„Pokrenut ćemo i inicijativu za udruživanjem komunalnih društava Istarske županije u Holding koji bi potom bio investitor u bioplinsko postrojenje i sortirnicu otpada. Jedan od naših prioriteta bit će i pokretanje postupka za reviziju okolišne dozvole tvornice cementa kao i uvjetovanje suglasnosti Grada Pule za produljenje koncesije, uz jasne rokove kojima će se cementara obvezati na usklađivanje sa zaštitom zraka po preporukama EU-a, ali i ostalim cementarama na području RH i EU,“ ocrtava obrise djelovanja buduće gradske većine Koviljka Aškić.

Nezavisni vijećnik u MO Stoja Vladimir Jurišić, koji je u proteklih godinu i pol glasno ukazivao na goruće pitanje onečišćenja zraka koje uzrokuje tvornica cementa „Calucem“, podsjetio je kako je u prošlosti ta tema bila oportuno politički zanemarivana, a lokalna politika čak je i išla niz dlaku tvornici. Sadašnji odnos ekoloških aktivista s Gradom Pulom ocijenio je pozitivnim primjerom otvorene komunikacije i suradnje.

„Filip Zoričić i aktualna gradska uprava prvi su ikad koji su nakon apela javnosti poduzeli niz aktivnih mjera kako bi se problem počeo rješavati. Na području MO Stoja postavljena je gradska mjerna stanica, koja u stvarnom vremenu kontinuirano mjeri kakvoću zraka i relevantne parametre, poput razine SO2, NOx ili PM čestica. Naručeno je i službeno ambulantno mjerenje akreditiranog laboratorija, koji provodi službeno ispitivanje četiri puta godišnje. Rezultati prvog provedenog mjerenja potvrdili su povećane količine i SO2 i H2S, iznad zakonski dopuštenih razina, te je zapravo već tim prvim mjerenjem utvrđeno da Pula ima najgori izmjereni stupanj zagađenja u državi. Gradonačelnik Zoričić neumorno je odlazio i u Ministarstvo okoliša, posljedica čega je i dolazak ministrice Vučković u Pulu, nakon čega je službena mjerna stanica na Fiželi počela mjeriti razinu SO2 u zraku nakon 15 godina stanke,“ podcrtao je Jurišić, dodavši da je Zoričić dodatno od resorne ministrice zatražio da se okolišna dozvola „Calucemu“ revidira na način da se maksimalne jedinice dozvoljenog zagađenja smanje na razine koje za tvornice cementa preporuča Europska komisija, a koje su triput niže od onih koje su dozvoljene pulskoj cementari. 

„Osobno sam postavio privatnu mjernu stanicu na svom balkonu, mjeri PM čestice i njezini su rezultati dostupni svakome, u bilo kojem trenutku, preko online preko globalnog sustava IQair. Moj osobni angažman po tom pitanju neće stati dokle god građani Stoje i Pule ne budu prestali udisati štetne koncentracije teških plinova i PM čestica. Bio sam inače na nedavnom sastanku vijećnika dvaju gradskih mjesnih odbora s predstavnicima 'Calucema' i tada nam je rečeno da tvornica radi na prošlogodišnjem obećanju i ovogodišnjoj ugradnji sustava odsumporavanja, koji bi smanjio ispuštanje SO2 u okolinu. Projekt je spreman, oprema kupljena i još se čeka dozvola ministarstva,“ zaključio je svoje izlaganje Jurišić.

Profesorica Dragica Pršo, nezavisna članica MO Sv. Polikarp-Sisplac, izjavila je kako će njezin prioritet ako uđe u Gradsko vijeće biti zelene politike koje donose konkretne dobrobiti građanima Pule. To podrazumijeva sustavnu zaštitu njihova zdravlja, uključujući i borbu za čist zrak i smanjenje zagađenja cementare. Kao i razvijanje zelene infrastrukture i poticanje održivog načina života.

„Dosad su realizirani projekti novih urbanih vrtova, pokrenute inicijative za tzv. društvene zelene prostore, kao i zeleni katastar s 2900 stabla od čega 500-ak ima ugrađen čipom za praćenje rasta, posađena su 1142 nova stabla, uključili smo se u inicijativu bez košnje i rubne košnje odabranih lokacija u suradnji s MO i postavili zelene nadstrešnice… Ali na tome nećemo stati. Pula zaslužuje više zelenih ulica i sigurnih prostora za sport i rekreaciju svih građana. Kao i zelene krovove i zelene fasade, sadnju raznolikog bilja te što više cvjetnih površina i biciklističkih staza. U svom budućem mandatu gradske vijećnice zalagat ću se i za veću dostupnost zdrave hrane u našim školama i vrtićima, one koja je uzgojena lokalno. Na tom tragu promovirat ću otvaranje zelenih tržnica po kvartovima, upravo u suradnji s lokalnim OPG-ovima,“ nabrojala je svoje ciljeve Pršo, izdvojivši i namjeru da dodatno ojača partnerstva s građanima, udrugama i strukom, a kako bi se zajednički razvijalo grad otporan na klimatske promjene.

Osvrćući se na temu održivog prometa u sklopu zelene tranzicije, ugledni pulski inženjer elektrotehnike Livio Nefat predstavio je projekt električnog tramvaja u Puli. Ukazao je pritom na potrebu da se Pulu promatra zajedno s njezinim urbanim prstenom i da se na toj premisi zasniva i moguća tramvajska mreža, s linijama do Fažane, Vodnjana, Međunarodne zračne luke i Medulina, uz one do Verudele i Muzila. Projekt obnove tramvaja u Puli, ovoga puta sa zelenim predznakom, Nefat je ocijenio zahtjevnim dugogodišnjim projektom koji bi se odvijao u etapama.

„Početak projekta podrazumijevao bi izgradnju dvije linije. Prva bi povezivala Mandrač s Pragrandeom. Jedan smjere te linije išao bi prema Pulskom Inovacijskom Centru odnosno Vallelungi. Obostrano stajalište na Mandraču bilo bi namijenjeno stanovnicima Velog Vrha, ali i Vodnjana i središnje i zapadne Istre, kao i turistima koji sa sjevera ulaze u Pulu,  te ostavljaju automobil na parkiralištima prije nego nastave za centar grada tramvajem po kolosijecima Željezničkog kolodvora, a za što nam HŽ Infrastruktura daje potporu. Krajnja točka te linije na Pragrandeu bila bi namijenjena stanovnicima južnih dijelova Pule, kao i onima u naseljima juga Puljštine, poput Medulina, Premanture i Banjola, te njihovim gostima. Na toj točki bilo bi tzv. južno prometno čvorište. Ondje se već nalazi parkiralište na otvorenom, a uskoro kreće izgradnja velike garažne kuće kod stadiona Aldo Drosina… Važno je napomenuti kako bi obnova tramvajskog prometa rivom otvorila mogućnost stvaranja goleme pješačke zone ondje, uz toliko željeni povratak Pule moru. Od ponoći do 6 ujutro kolosijek po rivi bio bi inače na raspolaganju za teretne vagone za potrebe 'Uljanika', 'Luke Pula' i cementare. Druga bi linija, koristeći postojeći željeznički kolosijek, spajala Međunarodnu zračnu luku Pula s prugom 'Istarskih željeznica',“ obrise futurističkog projekta, kojim bi Pula napravila snažan iskorak i prema održivijem prometu, naveo je Nefat.

„Kako bi se u cijeloj svojoj duljini izgradila tramvajska pruga od Mandrača do Pragrandea potrebno je realizirati kompleksan i skup europski projekt Odvodnja oborinskih voda Pula - Centar. Dotad se relativno jednostavno i poprilično brzo može krenuti s funkcionalnim dvosmjernim prometovanjem Povijesnog tramvajskog vozila iz 1939. (mogući dar Grada Graza) po postojećem željezničkom kolosijeku od Mandrača do porte 'Uljanika'. To bi bila djelomično komercijalna dionica, ujedno i turistička atrakcija. Predstavljala bi mali, ali znakovit i efektan start obnove tramvajskog prometa u Puli, te najavu budućeg prometnog rješenja za Pulu i Puljštinu,“ zaključio je Livio Nefat.