Proizvođači koji na tržnici prodaju dolaze s certificiranih ekoloških poljoprivrednih gospodarstva iz Istre ali i cijele Hrvatske, a osim što nude svoje proizvode u slobodnoj prodaji, članove SEG-a ovdje svaki tjedan čekaju već spremne košarice naručenih proizvoda
Proizvođači koji na tržnici prodaju dolaze s certificiranih ekoloških poljoprivrednih gospodarstva iz Istre ali i cijele Hrvatske, a osim što nude svoje proizvode u slobodnoj prodaji, članove SEG-a ovdje svaki tjedan čekaju već spremne košarice naručenih proizvoda
Priča je krenula prije deset godina kada je u Puli osnovana Solidarna ekološka grupa - SEG. Riječ je, priča nam njena koordinatorica Feodora Gubaš, o grupi koja je krenula kao neformalna inicijativa građana, a kojoj je bio cilj osigurati dovoljno ekološki uzgojene hrane po realnim cijenama i to na način da su se povezali sa samim proizvođačima i tako osigurali prodaju eko hrane bez posrednika. Danas grupa ima oko 200 članova.
Najprije su se, dodaje nam Dorian Siljan, ekološki poljoprivrednik i jedan od osnivača cijelog projekta, članovi grupe sastajali u prostoru Planinarskog društva Glasa Istre, a onda od Grada Pule zatražili prostor gdje bi se mogla obavljati kupovina. Dobili su prostor u Šijani (preko puta Italuniona) koji je bio predviđen za tržnicu, koja nažalost nikada nije zaživjela, i tako je nastala Solidarna ekološka tržnica.
OPG Siljan
Ovaj uspješni projekt iduće će godine napuniti okruglu, 10. obljetnicu. Osim u Puli - svakog utorka, tržnica se održava i u Rovinju (svake druge srijede) i četvrtkom u Novigradu. Od ovog tjedna tržnice su prešle na proljetno radno vrijeme od 18 do 20 sati, dok će ljeti raditi od 19 do 21 sat.
Proizvođači koji na tržnici prodaju dolaze sa certificiranih ekoloških poljoprivrednih gospodarstva iz Istre ali i cijele Hrvatske, a osim što nude svoje proizvode u slobodnoj prodaji, članove SEG-a ovdje svaki tjedan čekaju već spremne košarice naručenih proizvoda.
Feodora GubašU Istri nema ekološki uzgojenog voća. Jedino bobičastog i jagoda. Iako imamo značajnu proizvodnju voća, posebice oko Kaldira, nažalost nitko od proizvođača nije ekološki certificiran
- Kroz tržnicu prolazi oko 25 eko proizvođača, neki su redoviti, neki dolaze sezonski. U ponudi je najviše povrća, ali imamo i eko mliječne proizvode OPG-a Pribičević iz Like, ekološki uzgojene žitarice i brašno OPG-a Krušvar, eko med OPG-a Sirotić iz Buzeta, eko lješnjake OPG-a Borojević iz Dvora na Uni, ekološke proizvode od ljekovitog bilja (Svijet biljaka) i konoplje (OPG Prenc iz Tinjana) priča nam Feodora.
Dodaje kako, nažalost, u Istri nema ekološki uzgojenog voća. Jedino bobičastog i jagoda. No, iako imamo značajnu proizvodnju voća, posebice oko Kaldira, nitko od proizvođača nije ekološki certificiran.
- Iz tog nam razloga s voćem dolaze ekološki proizvođači s eko gospodarstva Loboda iz Slavonije i eko OPG-a Krstičević iz Dalmacije. Uz istarske OPG-ove na tržnicu redovito dolaze i gosti iz svih krajeva Hrvatske - Slavonije, Zagorja, Like, Dalmacije, a redovito se održavaju i razne manifestacije; od predstava za djecu do gastro događaja kojima je cilj popularizirati određene, manje poznate namirnice.
- Dvije smo godine radi korone bili bez puno događanja, ali sad ćemo ponovo krenuti, kazuje nam Dorian s OPG Siljan koji na tržnici nudi "sve zeleno". Trenutno je, dodaje, najgori dio sezone i smjena kultura, no uskoro će se štandovi ponovo zašareniti te doći puno više ljudi. Sada su glavni kupci ljudi iz grupe koji dolaze po već naručene proizvode.
Kada smo počinjali s ovom pričom nismo ni mislili da će se tako razviti. Proizvođači su zadovoljni jer imaju gdje plasirati svoje proizvode i zajedno sa svojim kupcima planiraju plan sjetve i sadnje, kupci su zadovoljni kvalitetom i cijenama i uvijek se vraćaju, navodi Siljan.
Ističe kako su cijene ovdje, iako nešto više nego na "običnoj" tržnici ipak znatno povoljnije nego u specijaliziranim bio i eko dućanima, jer nema posrednika, a upravo je to bio cilj cijele priče.
Na pitanje koliko u Istri ima ekoloških proizvođača navodi da se njihov broj kreće oko 110-130, no među njima ima dosta maslinara. Što se tiče povrća, sira i mesa njihov broj nije velik i zapravo je konstantan.
- Netko odustane, netko krene s eko proizvodnjom, no ponuda se zapravo otkako smo krenuli nije puno mijenjala, odnosno razvila, a prostora za to sigurno ima, navodi nam Siljan.
Jedan od rijetkih koji se bavi eko uzgojem voća, doduše onim bobičastim, je Čedo Mandić, odnosno njegov zet Gordan Pejković na kojeg glasi OPG Istarske bobe. Krenuli su prije dvije godine s uzgojem malina, kupina i nešto borovnica na kupljenoj parceli od čak osam tisuća kvadrata u Marčani i jako su zadovoljni kako im posao ide.
- Krenuli smo profesionalno, s navodnjavanjem, protugradnom mrežom i zadovoljni smo urodom i plasmanom. Puno je posla oko bobičastog voća od rezidbe, održavanja do berbe koja je ručna, ali kada ovaj posao radite s ljubavlju i entuzijazmom kao mi, sve je lakše, priča Čedo dodajući da im je jedini problem s kojim su se susreli zapravo nedostatak radne snage u tijeku berbe.
Bere se, veli, svaki dan i odmah plasiran na tržište jer je to voće koje ne trpi stajanje.
Svoje eko povrće ovdje prodaje i mlada poljoprivrednica Sanja Čubrilo s istoimenog OPG-a.
"Sama svoj šef, na svježem zraku - naravno da je dobro", veli nam iskreno. Ona je već pet godina u ekološkom nadzoru i svo povrće koje prodaje ima eko certifikat. Trenutno u ponudi ima kupus, kelj, raštiku i čičoku, a uskoro stiže salata, mladi luk, rukola... Pod kulturama je, za sada, hektar i pol zemljišta, a ono što je zanimljivo za ovaj OPG-e je što možete naručiti i dostavu na kućni prag.
- U ponudi su košarice miješanog sezonskog povrća, skupimo narudžbe i dovezemo do kućnog praga, veli nam Sanja dodajući da je interes za ovom uslugom velik, a posebno se dobro radilo kada je bila korona.
Na njezinom štandu susrećemo simpatičnu mladu pulsko-poljsku obitelj. Mama Olga, suprug Sanin i sin Iwo ovdje su prvi puta.
- Došli smo zbog male bebe, prije njega nismo toliko gledali što jedemo, ali sada nam je postalo bitno da jedemo zdravo. Da koristimo manje šećera, manje soli i biramo ekološki uzgojenu hranu, ali i kozmetiku, priča nam Olga na odličnom hrvatskom.
Na pohvale da super priča hrvatski - koji je težak jezik - smije se i veli: Nije to ništa prema poljskom, a u to nas uvjerava nakon par brojeva na poljskom jeziku.
Zbog zdravlja i bebine prve dohrane po eko jabuke jučer je na tržnicu stigla i Elena. Društvo joj prave kćerkica Leona, sinčić Erik i nezaobilazna nona.
- Iako sada kupujem za Erika u solidarnoj sam grupi već dugi niz godina, sigurno 7-8. Bitno mi je kako se hranimo, da znam da hrana nije tretirana, gdje je i od koga uzgojena, kupujem ovdje zbog djece, ali i zbog sebe i dobre atmosfere koja uvijek na ovaj tržnici vlada, zaključuje ova mlada mama.
Od godišnjih donacija članova SEG pomaže poljoprivrednicima posudbama za eko nadzor ili kupovinu materijala i strojeva.
- Lani smo nakon potresa pomogli jednu obitelj iz Majskih Poljana, financirali smo im i napravili plastenik da imaju kamo skloniti ovce, veli nam Feodora.
Sva su djeca pokazala jako dobro poznavanje prometnih pravila, te su odgovarali na postavljena pitanja za što su im policijski službenici uručili pohvalnicu
“Sretan sam, naravno, danas je lijep dan za naš grad, je to jasan put, pokazali smo kakve ceste i kakvu infrastrukturu želimo, a drago mi je da nijedno stablo srušeno“, rekao je tom prigodom gradonačelnik Pule Filip Zoričić
Projekt FLUX bavi se temom rodne ravnopravnosti, odnosno poticanja što većeg broja umjetnica (žena i trans žena) s područja vizualne umjetnosti, te iz drugih kulturnih i kreativnih industrija da se uključe u trenutno najinovativnije područje novih umjetničkih medija: blockchain i NFT
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
