Ova je novost donijela malo mira, ali lokalno stanovništvo ipak priželjkuje trajno rješenje. "Da se ovo dogodilo u moru kod Rovinja ili nekog drugog turističkog grada na zapadu poluotoka, vidjeli biste kako bi brzo olupina bila uklonjena", vele dvojica ribara koje smo zatekli u Luci Krnica. Brod je pun nafte i jedan je jugo dovoljan za se ona izlije. A jugo se sprema " * To triba maknut što prije jer će doć' katastrofa kao u Ližnjanu, kaže nam njihov kolega Robi
Ova je novost donijela malo mira, ali lokalno stanovništvo ipak priželjkuje trajno rješenje. "Da se ovo dogodilo u moru kod Rovinja ili nekog drugog turističkog grada na zapadu poluotoka, vidjeli biste kako bi brzo olupina bila uklonjena", vele dvojica ribara koje smo zatekli u Luci Krnica. Brod je pun nafte i jedan je jugo dovoljan za se ona izlije. A jugo se sprema " * To triba maknut što prije jer će doć' katastrofa kao u Ližnjanu, kaže nam njihov kolega Robi
Jučer je uz samu obalu poluotoka Ubac, kod ulaza u Raški zaljev, započelo dodatno sidrenje broda 'Deala', nosača stoke koji se na ovom mjestu nasukao još sredinom travnja. Iako su se nadali trajnom rješenju - uklanjanju olupine - lokalnim ribarima koji su se posljednjih tjedana plašili mogućeg onečišćenja mora i obale ovaj je podatak donio malo mira. Na brodu se, naime, još uvijek nalaze puni rezervoari nafte i samo je jedan nalet juga, po mnogima, dovoljan da ga zanese i pokrene istjecanje goriva. Bure se na ovoj poziciji ne plaše, ali smjer puhanja juga bio bi fatalan. U to su, vele, sigurni. A jugo se sprema.
- Najveća opasnost je ona iz rezervoara, veli nam Robi Šegota iz Krnice, koji je dugo i sam radio u Ikusu upravo na rezervoarima i svjestan je, kaže, opasnosti koju predstavljaju.
- Nije to neka filozofija. Tu su nafta, ulje, hidraulika...i to triba uklonit'. To triba maknut' što prije jer će doć' katastrofa kao u Ližnjanu. Ja sam bio tamo i to se više ne može čistiti. Kod nas se o onečišćenju uvijek prekasno razmišlja - onda kad se već dogodi, kaže Robi, kojeg je informacija o stabiliziranju broda iznenadila jer je očekivao njegovo odvoženje, ali i umirila jer se barem neće strepiti od jačanja vjetra.
I ribari koje smo zatekli u krničkom poratu već su pomalo bili počeli gubiti vjeru da će se nešto učiniti. No, dok se olupina ne otegli, neće, kažu, biti mirni.
- Već mjesec dana slušamo kako odvoženje broda ovisi o vremenskim uvjetima, a oni u ovo doba godine ne mogu biti bolji. Znači, ne ovisi o njima. Plašili smo se da, bi s prvim jugom taj brod mogao ostati tamo jer, ako ga vjetar razvalja, stvorit će se još veća rupa u trupu, a onda više neće biti pitanje kada će ga odvesti. Onda je kasno, to je svima jasno, kažu nam ribari koji pred fotoaparat nisu htjeli, dodajući da, "gdje nema turizma, nema ni pomoći".
- Da se ovo dogodilo u moru kod Rovinja ili nekog drugog turističkog grada na zapadu poluotoka, vidjeli biste kako bi brzo olupina bila uklonjena. Ovdje je pitanje hoće li ga moći i ukloniti prije nego što potone, kažu.
Brod "Deala" plovio je pod tanzanijskom zastavom. Nevera ga je zatekla uoči planiranog utovara u Bršici, usidrenog na samom ulazu Raški zaljev, gdje je nakon nesreće ostao nasukan na dubini od 2 do 5 metara, i svega 40-ak metara udaljen od obale.
„ Na mjesto nesreće odmah je upućen remorker iz Raše, ali zbog plićine, jakog vjetra i nejasne situacije oko stanja trupa broda, nije bila moguća asistencija. Na brodu se u trenutku nasukanja nalazilo 15 članova posade egipatske nacionalnosti, koji nisu ozlijeđeni, te nije došlo ni do onečišćenja mora“, ispričali su nam okolnosti nesreće u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, dodavši da je posada sutradan evakuirana.
Naknadnom inspekcijom utvrđeno je da je znatno stradao podvodni dio trupa broda i brodaru je naređeno njegovo uklanjanje, a oko "Deale" je postavljena zaštitna brana.
No, svega devet dana nakon nesreće, brodar je izdao obavijest o napuštanju broda pa se obveza uklanjanja olupine, prema rješenju pulske Lučke kapetanije, prenijela na osiguravatelja. Do danas, on ovu obvezu nije preuzeo
I u Ministarstvu se slažu da sve traje predugo pa su, nakon mjesec dana redovnog praćenja situacije, jučer započeli s planom „B“ , fokusiranim na stabilizaciju olupine jer, baš kao što kažu krnički ribari – jugo se sprema.
„Nakon nekoliko izvida ovlaštenih ronioca te novih saznanja o stanju broda, donesen je plan o sidrenju broda sa četiri bloka od 100 tona, kako ne bi došlo do pomicanja broda i eventualnog potonuća. U međuvremenu, kako nismo bili zadovoljni s brzinom rješavanja naloženih radova osiguravatelju, Ministarstvo je raspisalo natječaj za prvu fazu sanacije koja uključuje ispumpavanje zauljenih voda iz broda“, rekli su nam iz MMPI, dodavši da je će danas započeti radovi trajati negdje između pet i deset radnih dana, a njihov trošak morat će podmiriti osiguravatelj.
„Nakon završetka ove faze izvršit će se ponovna procjena situacije i stanja trupa broda, te će se odlučiti o konačnom načinu uklanjanja podrtine“, dodali su.
Lučka kapetanija Pula provela je istragu pomorske nesreće koja je pokazala kako je tijekom nasukanja bilo propusta zapovjednika, koji je potom kažnjen s propisanom novčanom kaznom u iznosu od 4.000 eura. Nakon završetka istrage, posadi broda dopuštena je repatrijacija u Egipat.
O odvoženju olupine za sada, tako, još nema govora. Najveći strah lokalnog, ali sveukupnog stanovništva Istre, da bi vjetar mogao izazvati onečišćenje, sada se smiruje, a iz Ministarstva i Lučke kapetanije ističu kako opasnosti nema.
No, oni koji u more gledaju s obala Raklja i Krnice ipak bi bili mirniji, kažu, da broda tamo nema jer, ako se previše odulji čekanje, odsukavanje može postati upitno.
- Kasnije, kad bude prekasno, brod će moći samo 'u bršude', veli Robi Šegota.
A napušten brod koji se više ne može ni tegliti posljednje je što nam treba uz obale rta Ubac, jednog od sinonima istarske divljine i čuvane prirode.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture mole građane da se, zbog vlastite sigurnosti, ne približavaju brodu.
Ovih 37 ljudi garancija su da će Istra nastaviti istim putem napretka i suradnje, poručio je Miletić
Za razliku od klasičnih utrka, Wings for Life World Run nema fiksnu ciljnu liniju – sudionici trče ili hodaju koliko mogu dok ih ne sustigne, u ovom slučaju, virtualno presretačko vozilo. Sva prikupljena sredstva, uključujući 100 posto startnine, usmjeravaju se u istraživanja s ciljem pronalaska lijeka za ozljede leđne moždine
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.