Teme:
Krasna Zemlja

KOLIKO JE PULA ZAISTA ZELENA?

(FOTO) OD KRALJA ZVONIMIRA I FRANJE JOSIPA I. DO TITA Znate li koliko Pula ima parkova i kako se zovu? Neki su stari dvjesto godina, a neki niti mjesec dana

Vodimo vas kroz najzeleniju galeriju u gradu. Ukupan broj parkova ipak možemo uzeti s blagom rezervom jer se na popisu parkova nalaze i Giardini, koji s betoniranim tlom više predstavljaju gradski drvored nego park, ali i lokacije koje mnogi percipiraju više kao uređene zone nego kao prave parkove u čije se zelenilo moguće zavući i skloniti od gradske vreve. Ali, postoje i zelene oaze koje nemaju status parka

 
6 min
Maja Jokanović ⒸFOTO: Manuel Angelini

Vodimo vas kroz najzeleniju galeriju u gradu. Ukupan broj parkova ipak možemo uzeti s blagom rezervom jer se na popisu parkova nalaze i Giardini, koji s betoniranim tlom više predstavljaju gradski drvored nego park, ali i lokacije koje mnogi percipiraju više kao uređene zone nego kao prave parkove u čije se zelenilo moguće zavući i skloniti od gradske vreve. Ali, postoje i zelene oaze koje nemaju status parka

Dok će se stanovnici nekih gradova vrlo rado 'kao iz topa' pohvaliti da žive u raskoši zelenila, Puležani će nerijetko na pitanje stranca i (potencijalnih) gostiju  je li Pula zelena zastati i zamucati.

Zaista, je li Pula zelen grad? Plava jeste, od mora! I bijela od kamena! A pomalo i siva od betona i zimske guste kiše, ali zelena?

Ovih dana travnja i svibnja čini se da itekako jeste. Možda smo samo zaboravili pogledati u njeno zelenilo. Daleko od toga da ne bi mogla biti zelenija i da nismo zabrinuti za svako njeno nestalo stablo, ali uzimajući u obzir dio naslijeđene antičke arhitekture i organizacije ulica koje donose svoja ograničenja, situacija bi (vjerojatno) mogla biti i gora. U mnogim gradovima i jeste.

Pitanje je odlazimo li dovoljno u njeno zelenilo...

Šesnaest parkova i nekoliko zelenih zona

Pula trenutno, tako barem kažu svi dostupni podacima, 20 parkova, od čega su dva - Park Anne Frank kod Punte te Park grada Lavova ili Ljviva ispred Ekonomske škole - imenovani u posljednjih nekoliko godina. Ovaj drugi, konkretno, prije manje od mjesec dana, točnije 7. svibnja.

No ukupni broj parkova možemo uzeti s blagom rezervom. Naime, na popisu se nalaze i Giardini koji s betoniranim tlom više predstavljaju gradski drvored nego park. Tu su, ujedno, i upravo spomenuti Park grada Ljviva, Gotovčev park kod tržnice te Park mladenaca kod Foruma, koje mnogi percipiraju više kao zelene zone i kortikulturno uređene 'kantune' nego kao prave parkove u čije se zelenilo moguće zavući i skloniti od gradske vreve.

No, to ne znači da broj ne bi mogao biti i veći. Dok se među parkovima spominju popularno izletište Šijanska šuma i šetalište sa šumicom Lungomare, neke druge zelene oaze, poput Vallelunge, Gregovice, Marsovog polja ili Monte Ghira nisu na ovom popisu.

Park Anne Frank
Park Franje Josipa I.
Pogleda na Park Franje Josipa I.

Kuriozitet je da se bista Nikole Tesle nalazi u parku nazvanom po agronomu Carlu Huguesu, zbog čega ga nosi i nazivaju parkom Nikole Tesle. Ipak, i pored nekoliko, više ili manje formalnih zahtjeva za preimenovanje, zelena zona ispred Elektroistre još uvijek je Huguesov park.

Spomenik Marku Maruliću, ali i klupa Đorđa Balaševića, nalaze se pak u Parku kralja Zvonimira.

Marko Marulić u Zvonimirovom parku

Valerija, Hugues, car Franjo Josip I. i Josip Broz Tito

Ako se među spomenutim parkovima nalazi neki čije ime niste znali, u brojnom ste društvu. Nismo uspjeli pronaći na ulici puno ljudi koji znaju kako se zove park kod Elektroistre, kao ni koji je park nazvan po kralju Zvonimiru. U parku kralja Franje Josipa I., (inače smještenom uz samu Rivu, preko pura Riječkog gata), od pet osoba koje smo zaustavili, samo je jedna znala gdje se nalazi. No ta osoba živi uz sam park. O životnoj priči kralja Zvonimira pak od prolaznika uspjeli izvući skoro nijedan podatak.

Prošetali smo stoga kroz neke od najimpresivnijih parkova Pule u ljetnim mjesecima i napravili za vas lijepu, zelenu galeriju. Parkova nam treba više, to nije upitno, ali treba nam i više ljubavi prema parkovima. Jer park je mjesto za druženje i uživanje, a tu već moramo priznati da kao grad, to slabo radimo.

Zato sljedeći put kada budete prolazili pored parka, skrenite u njega, a kada budete prolazili kroz njega, uživajte pod krošnjama. Jednako vrijedi i za divne drvorede Bulevara i Ulice 43. istarske divizije i Starih statuta, u kojima krošnje ovih dana stvaraju predivnu kupolu. Lijepo je kada se podigne pogled prema gore!

Titov park
Titov park

Još jedna velika zona u samom srcu Pule još donedavno bila 'viđena' za novo zeleno srce grada i epicentar društvenog života u prirodi okruženoj urbanim sadržajima - Pragrande. Ideja je ovo bila čija je realizacija planirana sredstvima dobivenim kroz ITU mehanizam za razdoblje od 2021.-2027. godine, no planirana tri milijuna eura, ispostavilo se, nisu bila ni približno dovoljna da se područje ispresijecano poljoprivrednim parcelama i izloženo kanalu sklonom plavljenju, pretvori u zeleno srce Pule. Štoviše, ponovljene procjene brojku su popele na čak 20 milijuna. Od projekta se tako do daljnjeg odustalo, a sredstva namijenjena njemu preusmjerena su u uređenje poduzetničke zone na Vallelungi. 

Mornarički park

Iz zraka... (Google Earth)
Bulevar uz mornarički park

A sada u šetnju

Prvi izgrađeni park u modernoj Puli Mornarički park. No 1863. godine, kada je podignut u čast austro-ugarskog vojvode Maksimilijana, vrhovnog zapovjednika ratne mornarice i brata cara Franje Josipa I., nazvan je Maksimilijanov park. Ovaj će naziv zadržati sve do dolaska Kraljevine Italije i 1918. godine, kada je preimenovan u današnji naziv (točnije Park Kraljevske ratne mornarice), uz što mu je dodavan i naziv Botanički.

Maksimilijanova statua iz parka je dolaskom talijanskih vlasti odnesena u Veneciju kao osvajački plijen, ali je i veličanstvenost parka tada, smatraju kroničari vremena, počela blijediti. Posljednji primjerci od 64 biljne vrste dopremane iz najudaljenijih dijelova carstva i svijeta, posađeni su 1914. godine., među ostalim impresivne gigantske su sekvoje s obala Tihog oceana te borovi pinije čije krošnje danas ocrtavaju prepoznatljivu kupolu parka.

Od originalno zasađenih, današnji je dan dočekalo oko 40-ak biljnih vrsta, ali je prvotna površina parka od 12 tisuća četvornih metara ostala nepromijenjena. Jedino je površina koju pokrivaju staze 1970-ih godina smanjena, kako bi park dobio više travnatih površina.

Oleandri Valerijinog parka
Valerijin park
Park ispod Arene

Valerijin park pod samom Arenom izgrađen je za 2 tisuće forinti, Općinskom odlukom iz 1890. godine. Nazvan u čast kraljice Valerije, građen je tri godine, sa specifičnim stazama koje se sijeku pod pravim kutem. U početku je centralnu poziciju zauzimao vodoskok s mjedenim kipom Amora iz 1897. godine da bi ga 1904. zamijenio spomenik austrijskoj carici Elizabeti. On je pak srušen 1934., i šest godina kasnije na njegovo je mjesto stigao spomenik Romulu i Remu. Ujedno, Talijanska vlast preimenovala ga je u Park printa Umberta.

Romula i Rema Talijani su nakon 2. svjetskog rata odnijeli, a 1953. godine u park je donesen spomenik Mornaru posvećen pobuni mornara 1918. godine.

Gradnja novog parka na granici Kaštanjera i Monvidala
Šijanska šuma
Karta parkova iz 2021. godine

Na granici mjesnih odbora Kaštanjer i Monvidal ovih se mjeseci gradi "urbana šuma" - novi park koji bi trebao predstavljati zelenu slamku spasa u zoni najintenzivnije betozonizacije u gradu.

Monte Zaro je građen kao najveći gradski park, dobivši 29 tisuća četvornih metara na brežuljku oko Hidrografskog instituta i Zvjezdarnice. Biljke u parku sustavno su sađene u razdoblju od čak deset godina  i danas zauzimaju područje od oko 90 posto parka. Mjesto s koga se otkriva jedan od najljepših pogleda na pulsku luku, linija je koja se stazom spušta od Zvjezdarnice preko platoa oko centralne fontane do podnožja, a pogled uokviruju danas stoljetni mediteranski giganti čempresa i borova.

1877. godine na centralnoj poziciji u parku podignut je spomenik viceadmiralu Tegetthoffu, no on je srušen  1920. godine. Talijani su na ovom mjestu odlučili podignuti bazen s fontanom i dati mu snažniji "romanički" šarm lijepo uređenom i orezanom živicom.

Dvadesetak je vrsta danas zastupljeno na Monte Zaro, a uz masivne alepske borove, najimpresivniji su cedrovi - atlaski, himalajski i 'boblijski', libanonski, čiji život traje i po tisuću godina.

Park grada Graza
Park grada Graza

I spomenimo još jedan od novijih parkova - Park grada Graza, pobratima Pule. . Podignut je 1957. godine na ruševinama preostalim nakon ratnog bombardiranja i, iako daleko od najljepših parkova u gradu, danas predstavlja jedinstven primjer zelene zone koju krase arheološki eksponati 'ležerno' raspoređeni po travnjaku, zbog čega je odmah po podizanju i ponio naziv Arheološki park.

A što se ostalih parkova tiče - pozivamo vas da ih istražite sami. Mi vas u međuvremenu u njih vodimo slikama.

Park Petra Krešimira IV.
Mornarički park
Drvored u Ulici starih statuta
Park grada Graca
Stube Branka Črnca Tuste, Monte Zaro
Lungomare
Šijanska šuma

Pulski parkovi su: Monte Zaro, Park grada Graza,  Huguesov park, Park Petra Krešimira (preko puta Dvojnih vrata), Park mladenaca, Park ispod Arene, Park Anne Frank, Valerijin park, Park Franje Josipa I. (kod Rive), Park kralja Zvonimira (u blizini Željezničkog kolodvora), Šijanska šuma, Lungomare, Mornarički park, Titov park, Park Jurja Dobrile (između Katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i Rive),
Park grada Ljviva, Park-šuma Busoler, Park Vlade Gotovca te Pineta na Gregovici, a spomenut će se često i Art Park na Verudeli.

park Parkovi titov park mornarički park Park Franje Josipa I
Pula

Nastavite čitati

Pula
 

PULSKI IDS ODLUČIO: Naša podrška ide Peđi Grbinu

Predsjedništvo stranke prekjučer je u drugom krugu izbora za župana/županicu podržalo Borisa Miletića. Na pitanje znači li današnja podrška SDP-ovom kandidatu za gradonačelnika da će pulski ogranak možda podržati i njihovu kandidatkinju za županicu, Boljunčić je rekao: "Izbori u Puli i izbori u Županiji nisu ni u kom slučaju vezani. Dakle, naša podrška Peđi Grbinu u Puli ne znači podršku Sanji Radolović u Županiji"

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

Prilagodi postavke

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.