(FOTO) PLES MRTVACA U HRASTOVLJU Vidljiva izdaleka, a skrivena na korak od ulaza, jedna neobična crkva na vrhu brda krije neprocjenjivi trag istarske povijesti

Blizu je, ali nije usput. Nalazi se u Istri, ali sa slovenske strane državne granice.

Maleno je, a opet spektakularno, istarsko, a kao s drugog svijeta.

Eto, toliko je neobično mjesto Hrastovlje, do kojeg vam neće biti žao puta, ukoliko se odlučite obići ga i popeti se na brdo koje se nad njime nadvija i crkvice u njega "zabodene". 

I nemojte se iznenaditi ako se pred njom počnete okretati oko sebe kako biste se uvjerili da niste negdje u Normandiji ili škotskom visočju; sve ovdje djeluje pomalo nestvarno i neobično. Ali, "u stvarnosti, upravo brdo nad Hrastovljem čuva jednu od najvećih istarskih kulturnih vrijednosti - crkvu Svete Trojice, zbog koje smo i mi otišli onamo.

Biser kasne gotike i renesanse

Selo Hrastovlje (tal. Cristoglie) nalazi se u samom srcu slabije poznate Hrastovske doline, ali i u produžetku češće spominjane Rižanske doline, kod Kopra. U sastav Mletačke republike dospjelo je 1535. godine, a zanimljivo je da ga je 1581., od obitelji Neuhaus kupio ga je koparski liječnik po imenu Alessandro Zarotti.

Najimpresivnija građevina sela je već spomenuta trobrodna renesansna Crkva svete Trojice ili Crkva svetog Trojstva sa zvonikom, nadsvođena bačvastim svodovima, s brodovima odijeljenim dvama nizovima stupova.

Sama crkva posvećena je 1475. godine, dok je zvonik naknadno dozidan na pročelje, upravo kao što je i zid kojim je danas opasana podignut tek u 16. stoljeću, u svrhu zaštite od napada.

Ples mrtvaca

Da se u njoj kriju neobično vrijedne freske, u svojim je zapisima još 1700. godine spomenuo koparski biskup Paolo Naldini, napisavši da iznutra oslikana i "dostojna kakvoga većega mjesta". Proći će još dosta vremena, a smijenit će se i još pokoja država, dok freske nisu 1949. godine iznova otkrivene i ovog puta detaljno restaurirane. Pa i pored punih pola tisućljeća čekanja na dobru restauraciju i brigu, u ovoj vas crkvi neće dočekati izblijedjele slike u tragovima ni oguljeni zidovi - freske su, nekom sretnom okolnošću, dobro 'starile', pa su dubina slika i intenzitet boja još uvijek, u najmanju ruku, impresivni.

Danas se sa sigurnošću može tvrditi da su nastale još 1490. godine i da im je autor Magister Johannes de Castua, odnosno Ivan iz Kastva, čiji je potpis na njima pronađen.

Ples mrtvaca

Ove freske izniman su primjer kasnog srednjeg vijeka i renesanse u Istri i predstavljaju najvažniji ciklus u slovenskom dijelu Poluotoka. Tematski su podijeljene po različitim dijelovima crkve, pa će vas u prezbiteriju, odnosno na središnjoj apsidi, dočekati Prijestolje Milosti, dok se ispod arkada krije niz apostola. Na sjevernoj apsidi smjestila kolona i Pohoda i neuobičajena ikonografska scena sveta tri kralja na prijestolju, uz koje stoje sveti liječnici Kuzma i Damjan. Upravo na ovom zidu otkriven i jasan potpis Ivana iz Kastva te godina oslikavanja freski. Nad samim vratima južne apside, pak, oslikani su zaštitnici od kužnih bolesti sveti Rok, Sebastijan i Fabijan.

Fragment Plesa mrtvaca

Za renesansnu crkvu sasvim očekivano, glavni je brod udomio sliku Stvaranja, nastalu prema bakrorezima nizozemskog grafičara Majstora sa Svicima, dok su bočni brodovi prekriveni likovima mjeseci, te motivima Navještenja. Dio zida središnjeg broda ukrašava Krunjenje Bogorodice, a lijevo i desno su Navještenja Mariji.

Vjerojatno najimpresivniji motiv i mnogima razlog za posjetu ovoj crkvi, iznimno je očuvani Ples mrtvaca ili Mrtvački ples, koji, skupa s nastavkom Pasije oslikane na južnom i zapadnom zidu, prekriva sjeverni dio crkve. Uz freske, zidovi crkve sadržavaju i nekoliko glagoljskih natpisa.

Fragment Plesa mrtvaca

Ništa manje impresivna nije ni vanjština crkve. Kroz željeznu kapiju četverokutnog taborskog bedema koji je opasuje, ukazuje se dramatičan prizor skrivene crkve sa zvonikom pa, iako lako vidljiva tako 'zabodena' u vrh brda, crkva ostaje skrivena do na korak od ulaza. Bilo da je gledate izvana ili iznutra, iz podnožja ili s vrha brda, pa čak i iz zraka, crkva Svete Trojice svojom će vas teatralnošću teško ostaviti ravnodušnim. 

Brdo nad Hrastovljem "krije" umjetničko djelo kakvo se ne viđa često.

Hrastovlje

Ako se odlučite posjetiti Hrastovlje i crkvu Svete Trojice, potrebno je da se uključite na staru cestu Kopar - Črni kal. Nekoliko kilometara prije Črnoga kala, u Krnici, skrene se za Predloku, zatim Brezovicu, Podpeč i Hrastovlje. Druga mogućnost ukoliko dolazite sa zapada je ruta Kopar – Dekani – Rižana – Hrastovlje. Ukoliko dolazite iz pravca istoka, od Lupoglava vozite preko Buzeta i Sočerge, Kubeda, Loke i Brezovice do Hrastovlja. Automobil je potrebno ostaviti u samom mjestu, odakle se kraćom pješačkom stazom moguće popeti na brdo na kojem se nalazi crkva.

U ljetnim mjesecima crkva je često otključana cjelodnevno, a ulaz će vas koštati nekoliko eura. Ipak, dolazak je preporučljivo najavit gospođi Rozani Rihter na broj telefona +386 31 432 231, kako biste sebi osigurali razgledanje unutrašnjosti crkve.