Crnokrpica voli kamenita staništa, pogotovo suhozide, stare zidove, ruševine, stijene, te osunčane humke i brdašca. Uglavnom je noćna vrsta koja lovi plijen u sumrak, a danju je aktivna samo u hladnijim dijelovima godine. Ako je se uznemirava zna se ponašati poput otrovnica, glasno sikćući i pokušavajući ugristi napadača
Crnokrpica voli kamenita staništa, pogotovo suhozide, stare zidove, ruševine, stijene, te osunčane humke i brdašca. Uglavnom je noćna vrsta koja lovi plijen u sumrak, a danju je aktivna samo u hladnijim dijelovima godine. Ako je se uznemirava zna se ponašati poput otrovnica, glasno sikćući i pokušavajući ugristi napadača
Rovinjski vatrogasci jučer poslijepodne dobili su glasan pljesak nakon što su iz panja koji služi kao stol izvukli zmiju koja se zavukla u prorez.
– Još jedan poskok uspješno izmješten van urbane sredine – stoji u Facebook objavi rovinjskih vatrogasaca koji su akciju spašavanja ovjekovječili fotografijama. No korisnici društvene mreže u komentarima navode kako nije riječ o poskoku, već o poluotrovnoj zmiji crnokrpici.
Prema informacijama s portala Priroda Hrvatske, crnokrpica (Telescopus fallax) je uz zmajura jedna od naše dvije poluotrovnice. Nije opasna za čovjeka, a nalazimo je u krškom području Hrvatske.
U Hrvatskoj dolazi sve od Istre do krajnjeg juga, obuhvaćajući čitavo obalno područje i mnoge otoke. Živi na nižim nadmorskim visinama, uglavnom do 500 metara nadmorske visine. Voli kamenita staništa, pogotovo suhozide, stare zidove, ruševine, stijene, te osunčane humke i brdašca.
Crnokrpica prosječno naraste oko 75 centimetara u duljinu, ali ponekad može doseći i duljinu od čak 130 centimetara. To je vitka je zmija, plosnate i jajolike glave. Oči imaju tanke vertikalne zjenice nalik mačjima što može zavarati da se radi o otrovnici iz skupine ljutica (Viperidae).
Uglavnom je noćna vrsta koja lovi plijen u sumrak, a danju je aktivna samo u hladnijim dijelovima godine. Ako je se uznemirava zna se ponašati poput otrovnica, glasno sikćući i pokušavajući ugristi napadača.
Hrani se prvenstveno gušterima, pogotovo macaklinima i guštericama, a rjeđe jede male zmije i male sisavce te kukce. Zbog toga ih se često može vidjeti u blizini javne rasvjete te u naseljima gdje su macaklini redoviti “gosti”. Žrtve paralizira otrovom koji se nalazi u zubima na gornjoj čeljusti, no taj otrov je za čovjeka bezopasan.
Leđna je strana sivkasto smećkasta s jasno vidljivom crnom mrljom na vratu te jednim redom krupnih tamnih mrlja duž leđne strane.
Trbušna je strana žućkasta do bjelkasta, ponekad čak i roza, a često na sebi ima i nepravilne tamne mrlje. Ima velike ljuske na glavi te glatke ljuske na leđima koje su najčešće raspoređene u 19 redova, navodi se na stranici Priroda Hrvatske.
Zbog tamnih pjega može ju se zamijeniti s juvenilnim jedinkama četveroprugog kravosasa ili tamno obojanom crvenkrpicom. Od kravosasa i tamnih crvenkrpica se razlikuje po broju redova tamnih mrlja duž leđa – jedan naspram dva kod crvenkrpice i više kod kravosasa. Od ljutica se razlikuje po obliku glave i po tome što ne posjeduje cik-cak uzorak karakterističan za ljutice.
Akciju uklanjanja zmije pratili su turisti koji su nakon uspješno obavljenog posla nagradili vatrogasce glasnim pljeskom. Zmija je, kažu, vraćena u prirodu na sigurno.
Dubravka Kovačević: Mislim da je ovo prvi put igdje da se neka formalna komemoracija sabotirala pretvaranjem u prosvjed. Peršurić je pokazivao znakove nervoze. Smatramo da je polaganje vijenaca u Šainima, Bokordićima, te Joakimu Rakovcu, uz prethodnu dozvolu za dva koncerta Marka Perkovića Thompsona, u smislu antifašizama najobičnija prazna forma, ponavljanje šupljih fraza u kojima se riječi i djela ne poklapaju
Radnička fronta sabotirala Lorisa Peršurića prilikom komemoracije narodnom heroju Joakimu Rakovcu. Prozvali ga licemjernim antifašistom. Ujutro donosimo detalje! * Nastavljamo s analizom kontroverznog životopisa Gorana Mihovilovića. Pokazalo se da je prepun neistina * Prema najnovijim imenovanjima u Upravnim vijećima pulskih gradskih ustanova ponovno se potvrđuje pravilo političkih interesa i kadroviranja po stranačkom, odnosno koalicijskom ključu. Sutra pišemo tko je gdje zasjeo
Kroz Festival istarske supe te izložbe vina i maslinovih ulja, Antonja je još jednom pokazala važnost očuvanja tradicijskih vrijednosti koje se uspješno prenose na nove generacije
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
