Bez obzira na priče i nedoumice oko porijekla naziva, jedno je sigurno: vratit ću se u Grdoselo, parkirat ću auto pored župne crkve, potom ću pješačiti uživajući u okolnim ljepotama, ni grde ni male zemlje koja okružuje jezero Butoniga
Bez obzira na priče i nedoumice oko porijekla naziva, jedno je sigurno: vratit ću se u Grdoselo, parkirat ću auto pored župne crkve, potom ću pješačiti uživajući u okolnim ljepotama, ni grde ni male zemlje koja okružuje jezero Butoniga
Značajni dio djetinstva proveo sam u Pazinu, rodnom gradu mog oca. Sa stricem Tonijem Korenom (vrsni poznavatelj svakog pedlja pazinske kotline) prošao sam gotovo sve no, nisam nikad zakoračio u Grdoselo.
Sjećam se prometne table na istočnom izlazu iz Pazina koja je označavala skretanje u lijevo i uvijek istog osjećaja odbojnosti koji je u meni budio naziv mjesta: "ako je grdo bolje ne ulazit!".
Danas, nakon prvog obilaska naselja udaljenog šest kilometara sjeverno od pazinskog središta skupio sam prva saznanja. U kratkom prilogu u Istrapediji koju potpisuje mladi povjesničar Maurizio Levak stoji zapisano slijedeće:
"Suvremeni naziv Grdoselo nastao je vjerojatno na temelju pogrešne pretpostavke da 'sel' u nazivu dolazi od riječi 'selo' (pa odatle i tumačenja da Grdoselo znači veliko selo)“.
Da je selo veliko nije, a prvi put čujem da grd u staroslavenskom jeziku znači veliko. Kažu "grdo mi se piše..." ili pak: "ma je grda..."
Grdoselo je jako lijepo naselje smješteno u izuzetnoj prirodnoj situaciji iznimne ljepote. Sve, samo ne grdo! Dakle, naziv sela polazi od pogrešnih pretpostavki što je uobičajeno u istarskim okvirima jer, svaku stvar na tom složenom poluotoku moraš nužno promatrati iz različitih kuta gledanja.
Razlog tome je složenost povijesne naslage i tu mi ne možemo ništa ispraviti već tek ponizno naslijediti i prihvatiti.
Sad, poprilično je glupo izbjeći obilazak tog naselja samo zbog naziva kao što bi bilo jednako glupo, recimo, obići Ladroviće na Poreštini čuvajući jednom rukom takuin.
Talijani zovu Grdoselo Castelverde di Pisino što u prijevodu znači pazinski Zelengrad. Kad kažem Talijani, mislim na stanovnike Pazina koji u obiteljskom krugu njeguju stari pazinski, vrlo karakteristični i neponovljivi istovenetski dijalekt. Oni su gotovo nestali ali, Pazinci starije generacije znaju vrlo dobro gdje se nalazi Castelverde, iako je taj naziv pao u zaborav.
Naselje je dobilo taj naziv jer se iznad sela nalazio dvorac, kaštel koji je napušten već u XVI. stoljeću. U Italiji naći će te na stotine naziva naselja koji sadrže riječ „Castel“: Castelbrando, Castelvolturno, Castelnuovo....svi su se razvili izvan zidina prethodne utvrde.
Međutim, u starim dokumentima nećete naći nit Grdoselo nit Castelverde, naselje se stoljećima nazivao Gherdosella ili, po nekim varijantama Guardasella. Stari naziv Gherdosella skrojen je spajanjem dvije riječi: guarda, od glagola guardare (gledati, promatrati) i sella, na hrvatskom sedlo kao geografski pojam, prolaz koji spaja dvije vale.
Talijanski guardare (promatrati) dolazi od germanskog glagola wardon gotskog ili langobardskog porijekla. Naziv naselja podsjeća na utvrdu koja je čuvala- promatrala prolaz preko sedla u dalekom srednjem vijeku.
Prijatelj Egidio ispričao mi je da mu je nekadašnji župnik Grdosela s početka devedesetih godina prošlog stoljeća ponudio tumačenje koji se veže za Kelte, odnosno za keltsku riječ koja označava vodu ili bolje jezero.
Bez obzira na priče i nedoumice oko porijekla naziva, jedno je sigurno: vratit ću se u Grdoselo, parkirat ću auto pored župne crkve, potom ću pješačiti uživajući u okolnim ljepotama, ni grde ni male zemlje koja okružuje jezero Butoniga.
U povratku ovog prvog susreta, nakon desetljeća tihog odbijanja, spustili smo se, Gianni i ja, do Čerišnjevice i nastavili nizbrdo do beramske vale i na kraju do Motela Lovac. Svakako, na dobru pizzu, hladno pivo i pašaretu, od Ferenčića.
Nakon potopa Pausovog IDS-a ključno je pitanje: je li spasitelj Loris Peršurić i hoće li novo vodstvo stranke podržati u drugom krugu Borisa Miletića?
Za razliku od ostalih istarskih sredina u kojima se glasalo za zamjenika talijanskog gradonačelnika, gdje se odaziv kretao od 40,64 % u Bujama pa čak do 61,21 % u Brtonigli, u Puli je odaziv bio izuzetno nizak. Razlog tom podbačaju treba tražiti i u činjenici da se na biračkim mjestima listići za manjinsko glasanje nisu dijelili automatizmom, već ih je bilo potrebno izričito zatražiti, unatoč tome što su djelatnici na biračkom mjestu imali mogućnost provjeriti ima li birač pravo na manjinsko glasanje ili ne
U Općini Medulin drugi mandat potvrdio je dosadašnji načelnik nezavisan Ivan Kirac s uvjerljivih 61,07 posto glasova
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
