"Kvaliteta vode za kupanje u Europi znatno se poboljšala u posljednjim desetljećima, prvenstveno zbog smanjenog ispuštanja netretiranih ili djelomično pročišćenih gradskih otpadnih voda", jedna je od pozitivnijih rečenica generalno pozitivnog izvješća Kvaliteta vode za kupanje u Europi u 2025. godini, koje provodi Europska agencija za okoliš, objedinjujući riječna i morska kupališta.
Ali, svaka priča ima negativca, pa tako i ova.
Na našu žalost, u pitanju je hrvatsko primorje koje je na dugačkom popisu europskih ljetnih turističkih destinacija koji pokazuje generalno poboljšanje, uspjela upisati katastrofalan pad, zahvaljujući značajnom pogoršanju kvalitete vode za kupanje.
Čak štoviše, osim što je s 5. pala na 12. mjesto, Hrvatska, kvaliteta morske vode na njenim se kupalištima spustila ispod europskog prosjeka! Gdje je nestao lijepi Jadran s najčišćim morem na plažama?!
Naivno bi bilo pomisliti da je iznad sebe Hrvatska ostavila države koje svoja mora slabije eksploatiraju i manje su atraktivna jahtama, gliserima, kruzerima i kupačima. Upravo suprotno!
Iako je među "najboljima" zaista i nekoliko turističkih outsidera poput Danske i Litve, u samom vrhu najboljih stameno stoji super turistička Grčka, a iznadprosječna je kvaliteta morske vode i u Italiji, Španjolskoj, Portugalu...

Kvaliteta obalne (morske) vode za kupanje po državama u 2025. godini

Situacija godinu ranije
Da se kad-tad loš rezultat morao očekivati, upozoravali su sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, piše ovih dana Morski.hr, koji je prvi i prenio vijest o neslavnim rezultatima analize kvalitete mora.
- Mnoge europske države godinama ulažu u zaštitu prirode, sustave odvodnje, pročišćavanje otpadnih voda i bolje upravljanje izvorima onečišćenja, što se danas vidi u stabilno visokom udjelu voda izvrsne kakvoće. Ako se želimo vratiti na vrh, održivi turizam ne smije ostati samo lijepa riječ. Rast broja turista i nautičke flote mora pratiti ozbiljno ulaganje u infrastrukturu, nadzor i zaštitu obalnih ekosustava - poručili su još nedavno s Instituta, prenosi Morski.hr.
Poziciju Hrvatske i njenog primorja u odnosu na ostale europske države s izlazom na more dobro prikazuje i grafikon u obliku spirale, na kojoj su se države razvrstale prema postotku zastupljenosti vode za kupanje izvrsne kakvoće u ukupnoj količini vode.
I u ovom slučaju, Hrvatska je s 86,2 posto uz Španjolsku, ali daleko od Cipra (100 %) i Grčke (97 %). Daleko, doduše, i od industrijske Belgije ili Mađarske s ispod 70 posto, no pitanje je u kome smjeru na spirali će se Hrvatska buduće kretati.
Ujedno, vrijedi napomenuti da se u ukupnoj masi voda nalaze i prometne, zagađene rijeke razvijenih europskih zemalja što postotak vode prihvatljive za kupanje stavlja u drukčiju perspektivu.
Najznačajnija međugodišnja promjena zabilježena je 2025. godine s porastom broja prijavljenih lokacija za kupanje u EU od 0,7% (ili 162 lokacije), čime je ukupan broj porastao na 22. 010. Hrvatska je činila većinu tih novoprijavljenih lokacija (103), a preostalih 59 raspoređeno je u 13 drugih zemalja.

Karlovac, kupalište na Korani
Rijeke, potoci i jezera još su veći gubitnici
Nažalost, najtužnije mjesto koje je u istraživanju Hrvatska zauzela, pretposljednja je pozicija kada su u pitanju vode u unutrašnjosti. Iza nje ostala je samo Španjolska. Da, ona Španjolska koja je zbog uzgoja voća već poslovično uništila i isušila brojne svoje rijeke.
"U 2025. godini praćeno je 7428 kupališta na rijekama i jezerima u 25 država članica, Albaniji i Švicarskoj. Sveukupno je 78,3% tih voda za kupanje klasificirano kao izvrsno (slika 4). Gotovo 84% svih kopnenih kupališta nalazi se na jezerima.
U Austriji, Finskoj, Danskoj, Luksemburgu i Njemačkoj, 90% ili više kopnenih voda za kupanje klasificirano je kao izvrsno. Nasuprot tome, manje od 60% klasificirano je kao izvrsno u Sloveniji, Portugalu, Poljskoj, Hrvatskoj i Španjolskoj", navodi se još u zaključcima istraživanja, koje u cijelosti možete pronaći na sljedećoj poveznici.