Kašnjenje u sazrijevanju znači da se do kasno u berbi dobiva ulje od relativno zelenih maslina, a to je kvalitetno ulje, kaže Družetić, dodajući da suša nije jednako pogodila sva stabla. Ona u plićoj zemlji osjetila su je snažnije od onih u dubokoj, natopljenoj vodom. Berba će se, stoga, prilagođavati. Započet će 8-9 dana ranije zbog stabala koja su dobro prošla, a malo će se produžiti zbog onih koja su patila i sve će u konačnici doći u normalu. Ipak, prve berbe imat će slabije randmane
Kašnjenje u sazrijevanju znači da se do kasno u berbi dobiva ulje od relativno zelenih maslina, a to je kvalitetno ulje, kaže Družetić, dodajući da suša nije jednako pogodila sva stabla. Ona u plićoj zemlji osjetila su je snažnije od onih u dubokoj, natopljenoj vodom. Berba će se, stoga, prilagođavati. Započet će 8-9 dana ranije zbog stabala koja su dobro prošla, a malo će se produžiti zbog onih koja su patila i sve će u konačnici doći u normalu. Ipak, prve berbe imat će slabije randmane
- Možemo očekivati relativno dobro ulje. Kada imamo kašnjenje u sazrijevanju i dospijevanju, tada nema rano prezrelih plodova i do dosta kasno u berbi imamo ulje od relativno zelenih maslina, a to je kvalitetno ulje, kaže vodeći istarski maslinarski stručnjak Edi Družetić.
Ova je procjena sve što se pred početak berbe maslina i može poželjeti čuti.
Naravno, radi se o očekivanjima na osnovu trenutne meteorološke slike. Kakva će berba zaista biti ovisit će i od temperatura koje su pred nama, ali situacija je za sada vrlo obećavajuća.
- Iako je možda izgledalo negativno s vremenom ljetos, kako su jeseni postale sve toplije, one masline koje su malo zaostajale sazrjet će koji dan kasnije, brat ćemo ih malo zelenije i imat ćemo dobro ulje, dodaje.
Ali, daleko od toga da se sušno ljeto nije ostavilo svoj pečat. Kako bi se posljedice izazvane dugotrajnim nedostatkom vode minimalizirale i dobili što bolji rezultati, vrijeme berbe će se, baš kao i u slučaju grožđa, prilagoditi.
- Situacija je generalno dosta dobra u čitavoj Istri. Proljeće je izgledalo super, ali onda su ove visoke temperature koje su zavladale kajem ljeta djelovale depresivno na razvoj ploda. Sama suša, ali i visoke temperature, kao i preniske, usporavaju razvoj. Istra je dosta 'šarena' po pitanju toga gdje je palo koliko kiše, ali ako govorimo pretežno o jugu Poluotoka, kiša je došla u zadnji čas da ne dođe do nekih većih poremećaja u razvoju, kaže Družetić.
No, nisu sve masline podjednako patile, objašnjava. Pojedina stabla rastu u dubljoj zemlji s više vlage i ona, za razliku od stabala na plićim terenima, nisu se značajno mučila ovog ljeta.
- Koliko god da je vegetacija ranije krenula ovog proljeća, pa smo svi očekivali da će, kao i kod grožđa, biti ranije berba, ona će zaista i početi osam do deset dana ranije zbog onog dijela stabala koja nisu sušu osjetila pa su relativno dobro prošla, a berba onog dijela koji je patio produžit će se pa će sve doći u normalnu, dodaje Družetić.
Koliko će u maslinama u konačnici biti ulja, ipak, znat ćemo tek kada plod stigne u uljaru.
- Samo nakupljanje ulja događa se u razdoblju od osmog mjeseca nadalje i taj početak je bio dosta depresivan, tako do očekujem da prve berbe neće imati velike randmane, osim na onim terenima na kojima nije bilo jačeg utjecaja suše. Jer kad su plodovi smežurani, a listovi smanjeni, onda je sve usporeno. E sada, nakupljanje koje počinje početkom kolovoza traje i dalje i sada je intenzivno tako da od sada sve ovisi o roku berbe i o tome kako će se temperature kasnije kretati. Ako relativno brzo zahladi, onda se i nakupljanje ulja usporava, a ako temperature budu srednje i pogodne za fotosintezu i nakupljanje ulja, onda će i nakupljanje trajati, objasnio je.
Od sada će se, dakle, sve odvijati prirodno. Za bilo kakvu dodatnu pomoć maslinara sada je kasno, no kada suša 'stisne', u rukavu imaju načine za prevenciju štete jer, čak i kada je zemlja puna hranjivih tvari, bez vode ona su skoro beskorisna, s obzirom na to da ih maslina ne može vezati u sebe.
- Sada je suša prošla, kiša je pala i masline rastu normalno i koriste hranjive tvari iz tla. Ali, recimo, kada krene suša, postoje direktno usvojiva hranjiva koja su napravljena tako da ih biljka može direktno ugraditi, bez da ih mora kao mineralna gnojiva preraditi s vodom, kaže Družetić, dodajući da je ovo mjera koja maslinama pomaže da prebrode stresno razdoblje i u drugim izvanrednim okolnostima, poput, primjerice, tuča.
Maslina i ulja će biti, i to, čini se, dobrog ulja. Ali, kakva je situacija s beračima?
- Ljudi će se snalaziti. Sva sreća, počela su se počela koristiti razna tehnička pomagala i većina primjenjuje tresače koji omogućuju branje s tla. A s beračima je generalno problem kao i sa svim radnicima u bilo kojem sektoru. Veći proizvođači se organiziraju tako što kombiniraju rad svojih djelatnika s uslugama sezonskih radnika, a zapošljavaju se pomalo i strani radnici, naročito u razdobljima poput ovog, kada postoji potreba za dodatnim djelatnicima, veli.
I konačno, Edija smo upitali ima li Istra zaista problem sa zbrinjavanjem komine i njenim prekomjernim odlaganjem u prirodu, o čemu se povremenu priča. Je li u pitanju ekološki problem?
- Ne bih rekao. Mislim da se ponekad od svega radi problem. Znate, ako gledate koliko se po zakonu smije odložiti ostataka maslina na određenoj površini, kada bismo plod masline srednjeg roda i krošnje promjera 10-15 metara, pustili da padne, mi bismo zagadili tu površinu i trebali bismo platiti kaznu. Naravno, komina jeste otpad, ali ona se da iskoristiti. Postoji metoda da se ona negdje deponira, kako ne bi došla u podzemne vodotoke i, nakon što fermentira, sama po sebi ili uz korištenje dodataka koji ubrzavaju tu fermentaciju, ona postaje gnojivo, humusni dodatak, koji ima određene kvalitete, veli Družetić.
Cilj ovog procesa je, dodaje, deponirati otpad na ispravan način za vrijeme trajanja procesa fermentacije i kasnije ga razbacati po poljoprivrednom tlu kao gnojivo, što je njen normalni proces u prirodi.
- Maslini se kod prerade ne dodaju nikakvi dodaci tako da odlaganje komine nije odlaganje nikakve kemije. Vi odlažete jedan prirodni proizvod. Naravno, u svemu treba imati mjeru, dodaje.
Iako službeni podaci po ovom pitanju nisu u njegovoj ingerenciji, Družetić smatra da, u odnosu na neko ogromna proizvodna područja, poput Španjolske i Italije, Istra nema tako velike količine komine da bismo pričali o nekom velikom problemu, ali dodaje i da, osim pretvaranja u gnojivo, postoje i dodatni načini da se komina pretvori u nešto korisno.
- Zašto postoji ulje komine masline? To je jedan pokret koji ne postoji da bi se izvlačilo tih par posto ulja iz ploda, već upravo da bi se zbrinula komina, zaključuje.
S obzirom na vrelo ljeto, maslinari su, čini se, ipak dobro prošli. Sada je potrebno izgurati još ovih posljednjih mjesec dana do velikog finala i trenutka kada će poteći prve kapi ovogodišnjeg istarskog 'tekućeg zlata'. Nadajmo se da će jesen maslinicima biti naklonjena i, završimo optimistično kao što smo i početi - ove godine možemo očekivati dobro ulje!
"Kroz sve godine radnog iskustva u auto-kućama, vidjeli smo gdje i kako bismo htjeli poboljšati prodaju rabljenih vozila, s jednim ciljem: da svako vozilo, bez obzira radilo se o luksuznom ili standardnom automobilu , bude cjenovno povoljnije i kvalitetnije od ostatka tržišta. To će biti vidljivo već i po našim oglasima", ističu braća Roberto i Kevin
Program za sve uzraste traje i danas i sutra
Javoran je redakciji Istre24 poslala demanti na izjave dekana Istarskog veleučilišta, Daglasa Korace, a koje smo u utorak, kao dio izvještaja, prenijeli sa sjednice Skupštine Istarske županije
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
