NOVI ZAKON I ZABRANA PRISTUPA PLAŽAMA: Što bi to moglo značiti za možebitni hotel na pulskom Lungomareu?

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture još nije objavilo datum početka e-savjetovanja o Prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koje je bilo ranije najavljeno za rujan.

Nacrt je, zbog uvođenja mogućnosti ograničavanja pristupa plažama, kao i gradnje i nasipavanja plaža na temelju koncesija, već digao na noge brojne građane i udruge, posebice na priobalju.

Prijedlog je javnost vidjela prije otprilike mjesec dana, a prvi su na njega reagirali aktivisti Pokreta otoka.

Ministarstvo odbacilo teze o isključivanju javnosti

Ministarstvo mora je teze o ograničavanju pristupa plažama smjesta opovrgnulo tvrdeći da novi zakon ima sasvim suprotnu namjeru.

- Novi bi Zakon trebao jasnije i detaljnije propisati postupke i obveze koje imaju davatelji koncesije, koncesionari, kao i posljedice za koncesionare koji krše obveze iz koncesije, rekao je ministar Oleg Butković odgovarajući na prozivke građana i aktivista.

Međutim, što god ministar tvrdio, u Prijedlogu Zakona kako on trenutno izgleda, mogućnost ograđivanja plaža i isključivanja javnosti sasvim je bjelodana.

U članku 11. Prijedloga jasno se navodi kako se opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti ili isključiti temeljem koncesije, i to ograđivanjem ili onemogućavanjem pristupa na drugi način. Stupanj i način ograničenja/isključenja pritom su definirani ugovorom o koncesiji.

Nitko u Hrvatskoj ne smije ograditi plažu i naplatiti ulaz

U trenutno važećem Zakonu o pomorskom dobru ograničavanje pristupa pomorskom dobru limitirano je na tek nekoliko posebnih slučajeva: za područja na kojima se odvijaju djelatnosti potencijalno opasne za građanstvo ili koje bi građanstvo svojom prisutnošću moglo ugroziti, kao primjerice brodogradilišta, aktivna gradilišta na pomorskom dobru ili ribogojilišta.

Dodatna iznimka su nudističke plaže radi zaštite privatnosti nudista. Njima se međutim pristup može ostvariti uz zadovoljavanje uvjeta da na plažu ulazite -goli.

Za sve ostale slučajeve do sada je u Hrvatskoj vrijedilo pravilo da nitko u Hrvatskoj ne smije ograditi plažu i naplatiti ulaz. Privatne plaže u Hrvatskoj ne postoje. Zakon poznaje samo javne plaže i plaže pod koncesijom koje imaju pravo koristiti svi građani. Novim Zakonom ove blagodati odlaze u povijest.

Novine u Zakonu – ograđivanje, naplata, nasipavanje i gradnja

U novom prijedlogu zakona naglasak je stavljen na gospodarsko korištenje plaža putem koncesija kojima se javnosti može zabraniti ulaz. Drugim riječima otvaraju se vrata privatizaciji pomorskog dobra. Trajanje koncesija produljuje se s 20 na 30 godina, a kako je poznato u mnogim  slučajevima koncesije se daju i na 99 godina. Takav je plan za, primjerice, pulski Muzil.

Nadalje, dok sada važeći zakon ne dozvoljava nasipavanje plaža, osim u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, novi zakon omogućava gradnju i nasipavanje pomorskog dobra ako je tako definirano ugovorom o koncesiji.

Nadalje, koncesije se više ne dobivaju isključivo putem javnog natječaja već i na izravan zahtjev zainteresirane osobe i to za „uređene morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja koje su sa izgrađenim turističkim sadržajima izvan granice pomorskog dobra povezane u funkcionalnu gospodarsku cjelinu“. Davatelj koncesije utvrđuje što čini funkcionalnu gospodarsku cjelinu.

U tu svrhu novi Zakon dijeli plaže na prirodne i uređene. Na uređenim plažama gospodarske se djelatnosti u pravilu planiraju odvijati putem koncesija. To znači da bi sve uređene plaže u Puli, npr. Stoja, Brioni ili plaže ispod hotela Histria trebale ići u koncesiju.

Slučaj hotela na pulskom Lungomareu

Što bi to moglo značiti za, primjerice, možebitni hotel na pulskim Valkanama na Lungomareu? Ovisno o tumačenju Zakona ovakva bi odredba mogla vlasniku omogućiti uzimanje plaže u koncesiju, ograđivanje i zabranu i/ili naplatu ulaza. Nije rečeno da bi vlasnik to i učinio, no problem je u tome što bi prema zakonu mogao.

- Pulski trogodišnji Plan davanja koncesija na pomorskom dobru za razdoblje 2022.-2024. ne predviđa mogućnost davanja koncesija za plaže. U slučaju usvajanja novog zakona i izmjene spomenutog pulskog Plana, plažu na Valkanama mogli bi tražiti i dobiti na zahtjev, bez natječaja, a zatim po želji ograditi i naplaćivati - ako tako piše u ugovoru o koncesiji, kaže predsjednica Zelene Istre Irena Burba

Tumačenje zakona od strane određenog pravosudnog tijela teško je predvidjeti. No, ni sada važeći zakon, koji relativno dobro štiti interese javnosti na pomorskom dobru, ne može garantirati potpunu zaštitu, odnosno jasno tumačenje odredbi može se, u pojedinim slučajevima, izgubiti u bespućima zakonskih regulativa, dozvola, ugovora itd. Primjeri toga su hotel Hilton Costabella i Falkensteiner resorti oko kojih se javnost pobunila, a nadležna tijela ispala nemoćna.

Svoje primjedbe za e-savjetovanje priprema Pokret otoka, a isto trenutno rade udruge okupljene u Zeleni Forum, među kojima je i Zelena Istra.

Iz Zelenog foruma upozoravaju da će ovakav nacrt Zakona za posljedicu imati nastavak trenda pretjerane izgrađenosti obale i pomorskog dobra te nasipavanja i betonizacije pomorskog dobra kao i otvaranje širom vrata za privatizaciju javnog dobra.