Dok udruga Prijatelji životinja pokreće peticiju za hitnu i potpunu zabranu koćarenja u Jadranskom moru, Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je produžiti rok važenja Odobrenja čak do 1. ožujka 2024. godine.
Iz udruge upozoravaju kako se time osuđuje Jadran na nastavak uništenja morskog dna i istrebljenja morskih životinja od kojih su mnoge na popisu zaštićenih i ugroženih vrsta Jadrana.
Kofi Annan: koće su uzrok 95 posto štete na morskom ekosustavu diljem svijeta
- Mnogi znanstvenici i morski biolozi nakon dugogodišnjih temeljitih istraživanja i uznemirujućih podataka izvještavaju o devastirajućem utjecaju pridnenih koća na morski ekosustav. Na to je još 2006. upozorio glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan navodeći da je 95 % štete na morskom ekosustavu diljem svijeta prouzročeno upravo pridnenim povlačnim mrežama – koćama, koje svojim djelovanjem uništavaju morsko dno, utječu na globalno zatopljenje, zagađuju planet i svakodnevno ubijaju stotine tisuća morskih životinja. 80 % dna Jadranskog mora uništeno je koćarenjem!, navodi se na stranicama Prijatelja životinja.
Foto Udruga Prijatelji životinja
Prijatelji životinja ne žele odustati od Jadranskog mora i života u njemu stoga su pokrenuli peticiju za zabranu pridnenih koća kako bi skupili što više potpisa građana koji se zalažu za ukidanje ove okrutne i razorne ribolovne metode koja iza sebe ostavlja pustoš i ogromnu štetu.
Peticija se može potpisati na www.zabranimo-koce.net gdje se nalaze i argumenti za nužnost zabrane koća.
David Attenborough: Naše akcije imaju značajan utjecaj na mora i oceane
Omiljeno lice dokumentarnih filmova, prirodoslovac Sir David Attenborough, upozorava da se svjetska mora i oceani suočavaju s najvećom prijetnjom u svojoj povijesti, s prekomjernim izlovom koji dovodi u opasnost cijeli ekosustav.
- Godinama smo mislili da su mora i oceani tako ogromni, a njegovi stanovnici tako beskrajno brojni da ništa što bismo učinili ne bi moglo utjecati na njih. Ali sada znamo da je to bilo pogrešno. Sada je jasno da naše akcije imaju značajan utjecaj na svjetska mora i oceane. Oni su sada ugroženi kao nikada prije u ljudskoj povijesti. Sigurno imamo odgovornost brinuti se za naš plavi planet. Budućnost čovječanstva, pa čak i cijelog života na Zemlji, sada ovisi o nama, kazao je Attenbborough.
Prijatelji životinja napominju da je utjecaj pridnenog koćarenja na okoliš alarmantan jer se oslobađaju velike količine ugljika iz morskog sedimenta koji utječe na zagrijavanje planeta i zakiseljavanje mora koje pak nepovoljno utječe na bioraznolikost vrsta u moru. Uništava se morsko dno i vegetacija koja je već ugrožena zbog povećanja temperature mora. Razorne koćarske mreže svakodnevno zahvaćaju morsko dno i neselektivno hvataju i uništavaju sve pred sobom. U more se nazad bacaju sve životinje koje nisu planirane ulovom uključujući zaštićene i ugrožene vrste morskih sisavaca, kornjača, riba, školjkaša uzrokujući im veliku bol i patnju, navode iz udruge.
"Podvodni buldožderi"
Ovi "podvodni buldožeri" imaju ogroman utjecaj na klimatske promjene i bioraznolikost te razaraju morsko dno pa ih vrlo opravdano treba hitno zabraniti, naglašavaju Prijatelji životinja i upozoravaju da je krajnje vrijeme za spas Jadranskog mora, dodaju.
Svi posjetitelji 14. ZeGeVege festivala održivog življenja 23. i 24. rujna moći će potpisati peticiju na info štandu organizatora, udruge Prijatelji životinja, te saznati više o nužnosti zabrane pridnenih koća.
Pozivaju sve da izdvoje minutu vremena za spas jedinog mora kojeg imamo i posjete www.zabranimo-koce.net i potpišu peticiju za zabranu pridnenih koća.
Odgovor Ministarstva poljoprivrede na primjedbu upućenu od strane udruge Prijatelji životinja u Javnom savjetovanju može se naći na ovoj poveznici (U komentarima kao odgovor na prvu pristiglu primjedbu, onu Prijatelja životinja, na stranici 8).
Nakon objašnjenja iz Ministarstva zaključuju kako:
"Iz svega navedenog razvidno je kako upravljanje koćarskim ribolovom počiva na dobrim temeljima te kako Višegodišnji plan upravljanja GFCM-a (Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja) donesen za razdoblje od 2020. do 2026. godine predstavlja stabilan upravljački okvir s ambiciozno postavljenim ciljevima, na postojanom putu prema dugoročnoj održivosti.
Ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom drugi je po važnosti segment ribolova u Republici Hrvatskoj pri čemu je oko 75 % flote manje od 15 m. Ovaj segment obuhvaća nešto više od 5 % aktivne ribarske flote RH, no preko 20 % vrijednosti ukupnog iskrcaja.
Dodamo li ovome i činjenicu da ovaj sektor osigurava oko 1000 radnih mjesta na samim ulovnim plovilima te da o njemu ovise obitelji izravno zaposlenih, mahom stanovnici obalnih, ruralnih i otočkih sredina, ali i sektor trgovine i servisnih usluga koji se naslanjaju na ovu djelatnost, socio – ekonomska komponenta nije zanemariva", odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede.