Predstavljeni "Atlas bioraznolikosti Hrvatske" i "Karte osjetljivosti prostora Hrvatske na razvoj solarnih i vjetroelektrana"

Dvije digitalne platforme "Atlas bioraznolikosti Hrvatske" i "Karte osjetljivosti prostora Hrvatske na razvoj solarnih i vjetroelektrana" predstavljene su danas, a ministrica Marija Vučković istaknula je njihovu važnost u razvoju održivih energetskih rješenja.

Riječ je o dvije vrijedne digitalne platforme koje imaju važnu ulogu u očuvanju prirodnih resursa Hrvatske, ali i u razvoju održivih energetskih rješenja,  istaknula je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković na njihovu predstavljanju u Hrvatskim vodama. 

"Atlas bioraznolikosti Hrvatske" - prvi hrvatski nacionalni sustav otvorenih podataka o bioraznolikosti, vrijedan je 330.000 eura, no, kako je rekla ministrica, donosi unaprjeđenje informacijskog sustava i digitalizaciju u zaštiti prirode. 

Prvi je put na taj način napravljena funkcionalna baza za pohranu i dijeljenje podataka o vrstama, osobito o divljim vrstama, istaknula je.

"Naša su očekivanja da će ovaj Atlas u idućih pet godina imati više od pet tisuća stalnih korisnika i preko pet milijuna opažanja. Zasad su u njega uneseni podatci 25.000 vrsta i s preko milijun i 250 tisuća opažanja", rekla je Vučković.

Za "Karte osjetljivosti prostora Hrvatske na razvoj solarnih i vjetroelektrana", rekla je da je to slijed priključivanja Hrvatske globalnom informacijskom sustavu bioraznolikosti 2022. godine, a pridonijet će  ubrzanju procjena i očuvanju prirode u budućnosti. 

Te karte služe kao tehnička podloga za donošenje bržih odluka o smještaju budućih solarnih elektrana i vjetroelektrana, poručila je ministrica Vučković. Taj projekt financijski je vrijedan 298.000 eura.  

Posebno je zahvalila partnerima - organizaciji The Nature Conservancy na pomoći u realizaciji projekta kao i na radu u okviru globalnog informacijskog sustava bioraznolikosti te Energetskom institutu "Hrvoje Požar" s kojim je Ministarstvo specifično surađivalo na izradi prihvatljive i potrebne metodologije.

Kasandra-Zorica Dropuljić iz The Nature Conservancy kaže da ti alati nisu samo digitalne inovacije nego su i "katalizatori promjene", njihova implementacija smanjuje konflikte između razvoja i očuvanja prirode te doprinose ciljevima zelene tranzicije. 

Ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar" Dražen Jakšić rekao je da su s projektom karata započeli 2023., a njime će se identificirati područja koja su s aspekta zaštite okoliša i prirode manje osjetljiva i gdje se procedure za nove izvore energije mogu ubrzati.  

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen naglasio je kako je Fond dosad odobrio i oko 250 milijuna eura za realizaciju raznih projekata zaštite prirode kako iz nacionalnih tako i iz europskih sredstava u okviru prošlog operativnog programa Konkurentnost i kohezija.