Med i drugi pčelinji proizvodi (propolis, pelud) su izuzetan, prirodan izvor imuniteta stoga preporučujemo svakodnevnu uporabu. Postoje različite vrste meda, različitog intenziteta i okusa pa svatko može naći nešto po svom ukusu, poručuje pčelar Nikola Bodiš
Med i drugi pčelinji proizvodi (propolis, pelud) su izuzetan, prirodan izvor imuniteta stoga preporučujemo svakodnevnu uporabu. Postoje različite vrste meda, različitog intenziteta i okusa pa svatko može naći nešto po svom ukusu, poručuje pčelar Nikola Bodiš
Kraj ljeta, odnosno kolovoz, razdoblje je kad pčelari imaju obilje posla, sve u svrhu pripreme pčela na zimski period. Pčele su sad radno aktivne, ali nužno im je osigurati hranu i zaštiti ih od bolesti kako bi uspjele dočekati proljeće.
Također, vrijeme je kad se prati opće stanje pčelinjih zajednica, izabiru se matice koje su najjače i najboljeg zdravlja kako bi se osigurala jaka pčelinja zajednica.
U Udruzi pčelara Pule u srijedu je obavljena primopredaja nove ture matica za pčelare članove Udruge.
Tamo smo zatekli pčelare Vjerana Rađu i Bogdana Komparića, u društvu predsjednika Udruge Nediljka Landeke.
Ono što je zanimljivo, do Pule su putovale poštom.
Iz Udruge preporučuju kako je sada važno pripremiti da pčele imaju dovoljno hrane tijekom zimskog perioda. Ako nema dovoljno meda, potrebno je dohraniti pčele šećernim sirupom, govori Vjeran.
Naime, kada temperatura padne ispod 10 stupnjeva Celzijusa, pčele se skupljaju i formiraju u klupko kako bi se zajednički grijale i tako održale temperaturu. S obzirom na to da pčele prilikom čišćenja odlaze izvan košnice i napuštaju klupko, poželjno je da zimuju na šećernom sirupu. S njime imaju puno manje ostataka u crijevima i tako manju potrebu napuštati košnicu po hladnoći, što nije slučaj na nekim vrstama meda.
Najgori je med bršljana, usuglasili su se. On je težak, pa pčelari krivo procijene količinu dostupnog meda za zimu, a i za pčele teško probavljiv.
Pčele biraju vegetaciju ovisno o nektarskom i peludnom potencijalu biljke koja je trenutno dostupna. Ono što je zanimljivo, ne vole cvijet kruške. S obzirom na visoke temperature i slabiju vegetaciju, neki pčelari iz Udruge u ovom razdoblju svoje košnice sele u Gorski Kotar, gdje je klima ugodnija i vegetacija bujnija.
Nadalje, izuzetno je važno tretirati pčele protiv varoe, parazitne bolesti pčela.
Kako navodi Nediljko, radi se o grinji koja je prvobitno parazitirala na azijskim pčelama. One su otporne na nju, međutim naše pčele nisu i od njih obolijevaju zadnjih pedesetak godina. Ove godine ih ima dosta stoga je ljetni tretman neophodan.
Ono što je najvažnije je očuvanje pčelinjih zajednica. Nama nije primarni interes med i zarada, nego da je pčelama dobro i da žive, zaključili su.
Nikola se trenutno bavi odgojem dugoživuće zimske pčele i prati zalihu hrane u košnici.
- U našim pčelinjacima sada skidamo matične rešetke i postojeći med u košnici smještamo na podnicu košnice, ispod legla. Time pčele potičemo da taj med prenose iznad legla i maticu potičemo na pojačano nesenje, objašnjava.
Nadalje, prati stanje zaraze varoom jer često dolazi do reinvazije u drugoj polovici rujna, što jako oslabi pčele. Dodatno upozorava da su veliki problem zapuštene i netretirane zajednice u blizini koje su izvor zaraza za sve okolne pčelinjake.
Svi bi, bez obzira na veličinu pčelinjaka, trebali provoditi mjere zaštite jer danas postoje razne ekološke mjere zaštite, a ne nužno kemija. Tako svi radimo na očuvanju pčelinjeg fonda.
Selekciju matica obavlja na proljeće ovisno o tome kakve prinose su imale prošle godine, kako su zimovale te kakav proljetni razvoj imaju. Iz uzgoja tada isključuje slabe zajednice, paralelno pokušavajući održati što širi genetski uzorak.
Odgovornim i pažljivim pčelarenjem, uspije se proizvesti meda dovoljno za potrebe tržišta, izjavljuje Nikola. Na našem području prosječna godišnja proizvodnja iznosi oko 10-15 kilograma po košnici. Ovisno o vremenskim prilikama i pašama.
Nikola potvrđuje da je pčelinji med izuzetno važan i vrijedan u obrani protiv bolesti čovjeka.
- Med i drugi pčelinji proizvodi (propolis, pelud) su izuzetan, prirodan izvor imuniteta stoga preporučujemo svakodnevnu uporabu. Postoje različite vrste meda, različitog intenziteta i okusa pa svatko može naći nešto po svom ukusu, zaključuje Bodiš.
(Piše Marina Brzić)
Premda su na kraju prvog poluvremena igrači Tramezzanija gubili 1-2, u nastavku su autogolom Ageymnaga i pogotkom Maurića u 85. minuti preokrenuli rezultat na 3-2. I onda drama: u 2. minuti nadoknade domaći igrač Kadušić dobiva crveni karton, a tri minute kasnije Kulušić postiže treći pogodak za goste
Iznimka su slučajevi kada se radi o umirućem pacijentu ili nekoj drugoj izvanrednoj situaciji
Reuters piše: "Ovo historijsko mjesto, jedino te vrste koje ima u cijelosti očuvane sve četiri strane, pretvorilo se iz mjesta održavanja borbi gladijatora u mjesto događanja za božićnu sezonu” * Reutersovim novinarima za ovu su priliku izjave dali ravnateljica Pula Film Festivala Tanja Miličić i dvoje posjetitelja iz Barbana.
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
