Krasna Zemlja

SEZONA JE RIBOLOVA NA ORADE

RIBAR BORIS MANDIĆ IZ PULE: Mi ribari moramo biti kao divlje svinje, stalno u pokretu i čeprkati kako bi našli ribu

Kada čujemo da su u moru kod Trsta počeli loviti orade znamo da je krenula sezona, orada za tri do četiri dana dolazi na zapadnu obalu Istre i baš sada u ovo doba počinje mrijest. Mada niti to nije uvijek tako, znalo je biti godina kada je orada zaobišla zapadnu obalu Istre i krenula iz neke dubine prema Kvarneru gdje su je lovili na tone, a mi ovdje je nismo mogli niti vidjeti, kaže o ćudljivosti prirode ribar Boris Mandić


 
3 min
Dean Mladenović
Foto: Boris Mandić

Kada čujemo da su u moru kod Trsta počeli loviti orade znamo da je krenula sezona, orada za tri do četiri dana dolazi na zapadnu obalu Istre i baš sada u ovo doba počinje mrijest. Mada niti to nije uvijek tako, znalo je biti godina kada je orada zaobišla zapadnu obalu Istre i krenula iz neke dubine prema Kvarneru gdje su je lovili na tone, a mi ovdje je nismo mogli niti vidjeti, kaže o ćudljivosti prirode ribar Boris Mandić

Sezona je orada, dio godine koji mnogi profesionalni i sportski ribolovci očekuju s velikim nadama. Ribe nema kao prije dvadesetak i više godina, te se često čuje da je riblji fond u Jadranskom moru značajno manji nego što je bio u "zlatnim" vremenima.

Ribar iz Pule šezdesetpetogodišnji Boris Mandić nam odmah na početku kaže kako je u ribolovu od kada zna za sebe, prvu ribu je ulovio iz barke još kao malo dijete, a da bi ju mogao izvući stajao je na "škanjiću". Lovio je kroz život i s mrežama ali i s udicom, kaže da se sprema za mirovinu: "Dosta je bilo, sada će to biti samo rekreativni ribolov".

Ribar Boris Mandić

Na prvo pitanje ima li ribe, Mandić kaže da ribe ima, ali odmah nadodaje: "Mi ribari moramo biti kao divlje svinje, stalno u pokretu i čeprkati kako bi ju našli".

Kaže da se orada može loviti tijekom cijele godine, ali da sve ovisi o "ješki", a za udičarenje su se kao najbolji pokazali mali račići kojih ima ispod svakog kamena u plićaku, a mogu proći i drugi mamci poput sardele i pedoča.

- Evo na primjer na Albanežu se najviše lovi na pedoč, neki na sardelu, i uspješni su u tome, isto tako je i tu kod Brijuna. Niti orada ne želi svaki dan jesti isto, ima i ona svoje želje kada joj što paše. Ribe ima uz cijelu našu obalu, riba ima rep i pliva, treba ju naći, nema toga da postoje neke "top" pozicije. Evo pouzdano znam da su preko ljeta neki dečki bili veoma uspješni na našem Lungomare, svaki dan po nekoliko kila.

O tome da je orada dvospolac, odnosno hermafrodit zna malo ljudi, orada dok je mlada je u pravilu mužjak, do nešto manje od pola kilograma težine, nakon toga postaje ženka, odnosno priroda to izregulira, ako je u moru više mužjaka neki će postati ženke i to je tako oduvijek, veli nam Mandić.

Mandić nadalje opisuje ovaj dio godine kada se u periodu od rujna do kraja listopada orada najviše lovi s mrežama, a za koji dan počinje pravi ribolov na udicu i to one veće orade.

"Kada čujemo da su u moru kod Trsta počeli loviti orade znamo da je krenula sezona, orada za tri do četiri dana dolazi na zapadnu obalu Istre i baš sada u ovo doba počinje mrijest. Mada niti to nije uvijek tako, znalo je biti godina kada je orada zaobišla zapadnu obalu Istre i krenula iz neke dubine prema Kvarneru gdje su je lovili na tone, a mi ovdje je nismo mogli niti vidjeti", kaže o ćudljivosti prirode Mandić.

Iznosi nam Mandić i neke fascinantne podatke o tome kako orada snagom svoje čeljusti bez problema lomi školjke i puževe, te je bilo situacija kada je dok je ronio vidio kako lomi puža volaka kojeg je teško razbiti i s čekićem. Nije bez razloga dobila naziv kraljicom Jadrana.

Spominje Mandić kako je sada uskoro i period kada se brancini počinju skupljati u veće skupine te da je i to dio ribolova koji mnogi iščekuju.

Boris s brancinom kapitalcem od 12 kilograma

Težak je ribarski život, priroda ponekada nagradi upornost, nekada presudi sreća, a ovo jesenje vrijeme će donijeti nove ribarske zgode i dogodovštine, s posebnom napomenom da more hrani Istru oduvijek i da ga baš zbog toga treba čuvati i posebno paziti na riblji fond, kako bi i za buduće generacije ostalo dovoljno ribe.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.