Krasna Zemlja

dio narodnog uzgoja i tradicijske kulture

Tradicija uzgoja lipicanaca upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine

Na našem području lipicanci su uzgajani već oko 1700. godine u ergeli grofa Andrije Jankovića u Terezovcu (današnjem Suhopolju) kod Virovitice. Danas su na hrvatskom uzgojnom području, lipicanci najviše zastupljeni u Slavoniji, Baranji i Srijemu


 
2 min
HINA

Na našem području lipicanci su uzgajani već oko 1700. godine u ergeli grofa Andrije Jankovića u Terezovcu (današnjem Suhopolju) kod Virovitice. Danas su na hrvatskom uzgojnom području, lipicanci najviše zastupljeni u Slavoniji, Baranji i Srijemu

Na Reprezentativan popis nematerijalne baštine čovječanstva u četvrtak je na sjednici UNESCO-ova odbora za nematerijalnu baštinu koja se održava u marokanskom gradu Rabatu upisana Tradicija uzgoja lipicanaca, u čijoj je nominaciji sudjelovalo osam zemalja, među kojima i Hrvatska.

Kako je izvijestilo Ministarstvo kulture i medija, inicijativu za izradu multinacionalne nominacije pokrenula je 2017. godine Slovenija, a koordinirani rad na izradi nominacijskog obrasca tijekom 2018. i 2019. godine okončan je predajom multinacionalne nominacije u ožujku 2020. godine. Uz Sloveniju i Hrvatsku pridružene su i Austrija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Italija, Rumunjska i Slovačka.

Lipicanska pasmina konja uzgojena je u ergeli Lipica (danas Republika Slovenija), po kojoj je pasmina i dobila naziv. Ergelu je osnovao austrijski nadvojvoda Karlo II. 1580. godine radi uzgoja voznih i jahaćih konja za potrebe Bečkog Dvora. Osnutkom ergele počinje i oblikovanje lipicanske pasmine, jedne od najstarijih pasmina konja u Europi, čije su osobine usavršavane pomnom selekcijom. Lipicanci se i danas u većem broju uzgajaju na području nekadašnje Habsburške, kasnije Austro-Ugarske Monarhije.

Na našem području lipicanci su uzgajani već oko 1700. godine u ergeli grofa Andrije Jankovića u Terezovcu (današnjem Suhopolju) kod Virovitice. Danas su na hrvatskom uzgojnom području, lipicanci najviše zastupljeni u Slavoniji, Baranji i Srijemu.

Uzgoj lipicanaca u Hrvatskoj provodi se u dva oblika: u državnim ergelama i tradicijski, u seoskim gospodarstvima. Između dvaju načina postoji uska povezanost i usklađenost koja se razvija od 19. stoljeća, a posebno je naglašena od 20-tih godina 20. stoljeća kada su osnovane i prve konjogojske seljačke udruge u Slavoniji. Osobitost hrvatskog uzgoja lipicanaca je u tome što su lipicanci postali dijelom narodnog uzgoja i tradicijske kulture.

Tradicija uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu u ožujku 2017. godine upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.


Nastavite čitati

Milanović: Plenković najveća prijetnja demokraciji kakvu poznajemo

-Jasno je što smo, kamo pripadamo, ali nećemo biti ničije pudlice i lutke. Ta politika Andreja Plenkovića, ne samo da je loša za Hrvatsku nego je loša, bezidejna, pogubljena i podanička. Jeste li kad čuli u ovih sedam, osam godina da je hrvatska vlast imala neki prigovor na ono što dolazi iz Bruxellesa, barem jedan jedini put da je Hrvatskoj nešto bilo donekle neprihvatljivo? Nula, ništa", ustvrdio je Milanović

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.