(VIDEO) PLOVITI SE MORA Biser hrvatske tradicijske brodogradnje VIŠKA FALKUŠA razvila jedra pred Europskim parlamentom

Prvog srpnja 2013. Hrvatska je postala članicom Europske unije i pred zgradom parlamenta zavijorila se hrvatska zastava. U srpnju 2022. na doku pred palačom Europskog parlamenta u Strasbourgu, koja simbolizira jedinstvo u različitosti lokalnih zajednica Europske unije, razvila je svoja jedra falkuša, simbol hrvatske maritimne baštine, koja je zahvaljujući pozivu europarlamentarca Tonina Picule predstavljena u Francuskoj cijeloj Europi.

Ploviti se mora

Podignuta jedra ove tradicijske viške ribarske brodice protumačena su kao simbol optimizma jer kako je kazao profesor Joško Božanić 'ploviti se mora' jer plovidba je život.

- Izuzetno sam ponosan što možemo u Strasborugu pozdraviti posadu ovoga broda, ali i ljude koji su učinili sve da se falkuša otrgne zaboravu, da se posljednja koja je potonula obnovi i danas postavi na ovaj dok.

Jednako tako zahvaljujem se i ostalima koji će se u budućnosti brinuti o ovom sjajnom primjeru hrvatska maritimne baštine. Ona više nije samo članica obitelji naših pomoraca i ribara na otoku Visu, ona će od danas biti prepoznata kao dio hrvatske tradicije na europskom parlamentu, kazao je na doku Picula.

Navodeći kako falkuša zaisigurno ima svijetlu budućnost, dodao je da o njoj moramo svi brinuti.

Joško Božanić i Tonka Ivčević, gradonačelnica Komiže, s posadom falkuše

- Falkuša više nije samo hrvatska tradicija o kojoj moramo brinuti sami, to mora jednako činiti i Europska unija sa svojim fondovima. Priča o fakluši daleko je od toga da je zaključena, kazao je hrvatski europarlamentarac.

U sklopu projekta kojeg je inicirao njegov ured "Terra Marique – baština kao podrška europskom oporavku" u Strasbourgu je organiziran i okrugli stol na kojem su eminentni stručnjaci iz Hrvatske, Nizozemske, Italije, Španjolske i Poljske razgovorali o potencijalima maritimne baštine te kako je sačuvati.

Falkuša kao nadahnuće za izazove sadašnjice

Domaćin stola, Tonino Picula, kazao je da su u cijelu avanturu krenuli na poticaj profesora Joška Božanića koji si je dao zadatak obnoviti ovaj tradicijski brod te cijeloj Europi pokazati hrvatsku baštinu kojom se iznimno ponosimo.

HINA/ Damir SENČAR/ ds

Kazao je da je falkuša zapravo kulturni fenomen i svi bi trebali respektirati način na koji su se naši preci suočavali u prošlosti s izazovima u životu te iz toga učiti danas, kada se ponovo suočavamo s brojnim nedaćama, od bolesti do ratova.

Kako je naglasio, upravo iz falkuše možemo i moramo crpiti nadahnuće za odgovore na mnoge sadašnje i buduće izazove održivosti: od načina na koji koristimo prirodne resurse, od gradivnih materijala, preko energije koju koristimo za kretanje.

Profesor Nenad Bobanac, koji je sudjelovao o projektu rekonstrukcije falkuše uz profesora Joška Božanića i inženjera brodogradnje Velimira Salamona, podsjetio je u prezentaciji da je posljednja falkuša Cicibela potonula u oluji 1986. godine.

Kako se milenijska tradicija komiških ribara ne bi zaboravila pokrenuli su dugogodišnji projekt obnove ove brodice.

Obnovljena gajeta falkuša Comeza-Lisboa, rođena iz ognja žrtvovane barke zaštitniku ribarske Komiže na Dan Svetog Nikole Putnika 6. prosinca 1997., predstavljena je na svjetskoj izložbi EXPO 98 u Lisabonu.

Spuštanje falkuše na Rajnu

Bobanac je podsjetio da je ljude najprije trebalo uvjeriti da se ovakve stvari trebaju sačuvati, posebice jer se radilo o ratnom dobu, kada nije bilo novca, a ljudi su imali veće probleme od kuturne baštine. No, stvari su se nakon 1994. počele polako pokretati pa se osim falkuše valoriziraju i druga tradicijska plovila na Jadranu, poput rovinjske batane koja dobiva svoj muzej u Rovinju.

Plovili Venecijom, u Oslu, Brestu...

-Od tada je falkuša prešla 40 tisuća kilometara, plovili smo na razne manifestacije i izložbe, a među svjetskim festivalima mora na kojima je gostovala gajeta, najistaknutiji su svakako Fête internationale de la mer et des marins u Brestu, Regata storica u Veneciji te skandinavski festival Landsstevnet u Oslu 2014. godine povodom 200-te godišnjice utemeljenja Kraljevine Norveške, kazao je Božanić.

Istaknuo je kako se možda najviše ponosi time da su 2009. godine obnovili regatu falkušama "Rota Palagruzona" koja se smatra najstarijom regatom ne samo na Mediteranu, već i u Europi.

Organizirana ribarska regata zabilježena je još 12. lipnja 1593. godine kada su 74 falkuše iz Komiže zaplovile prema Palagruži, a u kontinuitetu se održavala sve do 1936. godine, što je čini najstarijom i najdugovječnijom ribarskom regatom u Europi.

Na okruglom stolu svojom poezijom na viškom cokavskom, koji je kao i i falkuša Ministarstvo kulture 2017. godine proglasilo kulturnim dobrom, predstavio se mladi bračni par Tatiana Kobierska- Bartulewicz i Piotr Krzysztof Bartulewicz, koji su kao Erasmus studenti posjetili Komižu i u nju se zaljubili.

Recitirali su pjesmu "A co", što na viškom, ali i poljskom znači "A što ako" te ganuli sve prisutne.

Izložba posvećena gajeti

U sklopu dvodnevne konferecije posvećene hrvatskoj tradicijskom brodogradnji otvorena je i izložba "25 years of Falkuša “Comeza-Lisboa": Lisbone EXPO 1998 – Strasbourg European Parliament 2022".  u Europskom parlamentu.

Kustosica izložbe Vesna Gamulin, navale je kako je autor izložbe koja je posvećana gajeti ali i regati proslavljeni fotograf Ivo Pervan. On falkušu prati od samih početaka i dokumentirao je aparatom sve važne momonte u životu ove brodice.

HINA/ Damir SENČAR/ ds

Izložbu na 40-ak platna, većih i manjih dimenzija, popratili su u samom srcu Europe brojni hrvatski, ali i ostali europski parlamentarci, među kojima i naš zastupnik iz Istre Valter Flego.