Krenule su žižule, svojim tamnozelenim listovima ukrašava istarska dvorišta, poneki ju konzumiraju sirovu ili koriste za izradu likera i marmelada. Međutim, ono što se malo zna, korisna je i u maslinicima.
U narodu poznata još kao čičimak, ćićindra, žižola, jujuba ili kineska datulja porijeklom je iz Kine i Indije. To je voće, nalik je na manje datulje, a kiselo-slatkim okusom podsjeća na jabuke ili male kruške. Njeno stablo zapravo je listopadni grm koji može narasti do 10 metara u visinu. Listovi su tamno zelene boje, a na peteljci ima trnje koje otežava samu berbu plodova. Nije zahtjevna za uzgoj, otporna je na sušu i na niske temperature ( do – 15 stupnjeva Celzijusa). Kada dosegne svoju plodnost, po stablu daje do 40 kilograma ploda. Razmnožavanje je moguće cijepljenjem, sjemenom ili reznicama.
Plod dozrijeva u rujnu i listopadu te vrlo brzo postaje crven i smežura se. Većina ljudi preferira konzumirati žižulu dok je još tvrda i hrskava. Nutritivno je blago, posjeduje velike količine vitamina C te je kao takva odlična u jačanju imuniteta i pripremu za nadolazeće zimsko razdoblje. Blagotvorno djeluje na probavu, potiče apetit, posjeduje antikancerogena svojstva, a neki izvori navode kako ima umirujući, sedativni učinak.
Iako je na ovom području od pamtivijeka, nije stekla svoju popularnost kao smokva ili maslina. Što i dokazuje njena zastupljenost na tržnici. Naime, na pulskoj tržnici ima je svega nekoliko štandova, a cijena je šest eura po kili.
U Peroju stablo žižule je u skoro svakom vrtu. Gospođa iz Peroja nam govori kako ju ona osobno nema, ali da više-manje svi susjedi imaju.
„Moj suprug i sin ih jako vole, ma sva perojska djeca ih tamane!", nadodaje kroz smijeh.
Ono što manje ljudi zna, žižula je odlična za maslinike. Naime, kako doznajemo od stručnjaka s portala Maslina, na njoj obitava muha Carpomia incompleta koja potiče razvoj predatorske osice Psyttalia (Opius) concolor. Navedena osica je endoparazit, a parazitira ličinke maslinine muhe. Ženka osice polaže jaja u ličinku muhe i pri tome ostaje živa. U najviše slučajeva parazitira ličinke trećeg stadija, ali zna napasti i ličinke drugog i prvog stadija. Ličinka se zatim kukulji normalno, ličinke osice razvijaju se na uštrb maslinine muhe te ju nakon završene preobrazbe napušta.
Sukladno tome, oni koji teže ekološkoj proizvodnji maslina, preporuka je da u nasade posade do 5 posto sadnica žižula.
Ono što se da zaključiti je da je žižula u Istri prisutna, ali nedovoljno prepoznata kao nešto vrijedno i korisno. Često je u dvorištima i vrtovima, ali plodovi znaju ostati i neobrani. Trenutno, nekih većih interesa oko intenzivnog uzgoja nema, što je i logično, s obzirom na to da za njom nema velike potražnje. (Marina Brzić)
