Akademik Bojan Jerbić: "Umjetna inteligencija ne misli, ona računa... Ona ne zna da zna!"

"Kada sam ja 1993. godine doktorirao na tu temu, umjetna inteligencija se tada s velikim podozrenjem doživljavala u znanstvenom području, kao para-znanstvena disciplina i nije bilo lako prodirati u to područje", kazao je sinoć na zanimljivo predavanju u Premanturi akademik Bojan Jerbić, sveučilišni profesor, znanstvenik i inženjer, čiji je rad na medicinskoj robotici obilježio njegovu znanstveno-istraživačku karijeru, a rezultirao razvojem neurokirurškog robota RONNA koji od 2016. godine redovito operira u Kliničkoj bolnici Dubrava. Gostovanje je ostvareno zahvaljujući udruzi Fenoliga i njenom spiritusu movensu Davidu Paulettu.

Ovaj profesor emeritus na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje uspio je, osim u par kratkih sekvenci, približiti laicima AI, tu, kako je rekao, "možda najvažniju tehnologiju u ljudskoj povijesti".

Pritom je, uz spomen data centara, kritizirao utrku za profitom u ovom području, kazavši naknadno da današnja umjetna inteligencija troši velike količine energije, treba snažna računala, puno podataka te je neučinkovita izvan domene treninga.

- Ljudskom mozgu je potrebno malo podataka, troši znatno manje energije i otporan je u novim situacijama, kaže on.

- To je tehnologija koja zadire u našu antropološku prirodu. Čovjek nikad nije u svojoj povijest došao tako blizu razvoju artefakata koji se mogu natjecati s našom kognitivnom dominacijom. Kognicija je naša najdublja posebnost. Umjetna inteligencija je ontološko, moralno i sociološko pitanje. Nameće pitanja o smislu, granicama i svrsi ljudskog postojanja, zbog čega njezino razumijevanje zahtjeva  filozofski dijalog, kazao je u uvodu Jerbić, da bi predavanje zaključio riječima: "Budućnost neće pripasti strojevima koji postaju sve sličniji nama, već onima koji znaju kako biti ljudi u svijetu strojeva, odnosno onima koji posjeduju ono što strojevi nikada ne mogu imati - ljudskost, snove, empatiju, moral...".

Pritom je citirao Herberta Simona koji je još 1978. godine o računalu (a to vrijedi i danas za umjetnu inteligenciju) kazao: "Vjerojatno najveći značaj računala leži u njegovom utjecaju na ljudsko poimanje samoga sebe!". 

Al mijenja poimanje rada i kreativnosti, a time i same antropologije - slike o čovjeku kao "mjere svega".

Od pitanja ''što je umjetna inteligencija', dodao je, puno je važnije pitanje "što je inteligencija?"

- O ustroju inteligencije postoje prijepori: je li to jedinstvena sposobnost, tj. odraz općih funkcionalnih značajki središnjega živčanoga sustava, ili je inteligencija skup širih sposobnosti koje su odgovorne za intelektualno djelovanje (kao što su perceptivna, spacijalna, numerička, mnemička, te sposobnost rječitosti i zaključivanja), citirao je Hrvatsku enciklopediju', hvaleći njenu definiciju koja, nasuprot  onoj Encyclopædie Britannice, postavlja pitanje.

AI je anorganska inteligencija, za razliku od organskog ljudskog mozga, a kao ključno nameće se pitanje može li stroj imati svijest, ili samo simulira razumijevanje i inteligenciju?

Misliti ne znači samo procesuiranje podataka nego i traganje za smislom!

Pojasnivši funkcioniranje ChatGPT-a, posebno je naglasio da je naša inteligencija skrivena u jeziku.

- Prema Wittgensteinu, jednom od najvećih filozofa 20. stoljeća, mentalna stanja i um su usko povezani s okolinom, poglavito s lingvističkom okolinom, kazao je citirajući filozofa: "Jezik je inherentan i transcedentalan, jezik nije samo socijalna kategorija".

Umjetna inteligencija nije moralno odgovorna, ona ne zna odrediti vrijednosne kategorije o čemu se radi. Mi često kažemo da umjetna inteligencija ne zna da zna. Prema tome, ne možemo ju prepustiti odlučivanje u nekom širem kontekstu jer ona ne zna vrijednosne kategorije, ne zna ocijeniti što je dobro, a što je loše, istaknuo je.

. 

Foto: Pixaby