Na Vallelungi smo na otvorenom, u neposrednoj blizini dvaju također punih hangara snimili silne kubike nezaštićene antičke spomeničke građe, među kojom ima i dekoriranih dijelova stupova. Jedna je kamena ploča poslužila i kao roštilj.
Potencijalni lopovi mogu doći vozilom do ove lokacije, a kako saznajemo u razgovoru s ravnateljem Arheološkog muzeja Istre Darka Komše, nadzora i kamera - nema.
To nas, pak, podsjeća na besramno čerupanje vojnih objekata na ovom širem prostoru sjevernog dijela pulskog zaljeva nakon odlaska vojske.
Građa, ona vrjednija, nalazi se u zaključanim hangarima. No idemo redom.
Zašto je baš tu na otvorenom odložena, čini se , bogata građa, a ne u nekom zatvorenom nadziranom prostoru?
Dio smo građe u kontekstu adaptacije zgrade Arheološkog muzeja Istre selili u različite prostore. Najbolju smo građu deponirali u tvrđavi Fort Bourguignon. Nešto manje kvalitetna građa deponirana je u dva hangara na Vallelungi koja su pod ključem, dok je na otvorenom u njihovoj blizini građevinski antički i srednjovjekovni materijal. Na otvorenom je i manji dio nešto kvalitetnije građe iz posljednjih istraživanja. Većina tog materijala na otvorenom je s različitih lokaliteta u Puli i Istri, a taj pretežito antički i srednjovjekovni materijal nije velike razine kvalitete.
No opet, dovoljno je vrijedan onome koji bi ga uzeo i njime popločao put do svoje kuće.
Sigurno je da netko može doći i ukrasti. Mi jednostavno nismo imali gdje drugdje staviti. Najvrjedniji materijal zaštićen je u Fort Bourguignonu.
Što to znači najvrjedniji?
U smislu arheoloških cjelina, kipova, dekoracija na materijalu, natpisa.
Ali i ovdje na otvorenom ima dijela dekoracija, dijelova stupova.
Možda je manji dio toga od posljednjih istraživanja. No, na otvorenom je pretežito građa niže razine vrijednosti u odnosu na materijal koji je deponiran u hangare i Fort Bourguignon. Kvalitetni predmeti, kipovi, dekoracije, a puno je takvih materijala naslijeđeno još iz vremena Italije, stavljeni su u te zatvorene prostore.
Na otvorenom dijelu na Vallelungi pronašli smo papiriće uz građu, na kojima piše svježi datum 2. studenog 2023., od prošlog mjeseca, piše i 'Castropola', 'kameni spomenik' 'i 'iskop'.
Mogu provjeriti. Moguće je da je dio materijala s ovih recentnih istraživanja koji se rade na Castropoli, ne u istoimenoj ulici, nego uz Malo rimsko kazalište. Moram to provjeriti s voditeljicom arheoloških istraživanja.
Na papiriću je napisana i katastarska čestica 66 koja, kada se upiše u digitalni katastar, navodi Forum kao lokaciju.
Moram taj dio provjeriti.
Je li ovaj prostor na otvorenom nadziran?
Kad smo građu deponirali na toj lokaciji prije 7-8 godina, i donja i gornja kapija bile su pod ključem. Tada su u blizini našli eksploziv pa je cijeli prostor vojska još intenzivnije nadgledala. Poslije je to preuzela Lučka uprava. Stalno se provaljivalo u tu zonu.
Je li ovaj prostor pod nadzorom kamera?
Ne.
Ravnatelj Komšo: U ova dva hangara bilo je provala koliko hoćeš kroz cijeli niz godina, ali nama ništa nije nestalo
Sada se vozilom s gornje strane, iz ulice Valleunga, može doći do te lokacije.
Meni su rekli da se ne može, jer da su zatvorena vrata.
Kolika je objektivna vrijednost ove građe na otvorenom? Ipak je to antička građa, poneka dekoracija, dio stupa?
Ne postoji tržište za takve stvari, kod nas nije dozvoljena prodaja takvih stvari. Drugo, to su sve materijali niske razine vrijednosti. Naime, u zatvorenom su prostoru zaštićeni visokokvalitetni kipovi , stupovi, kapiteli, i oni bi mogli imati vrijednosti. A ovo vani, samo po sebi, osim ako netko želi sebi popločati ili ugraditi u zid, nema neku visoku vrijednost. Zato i jest vani. Nama je ideja napraviti veliko skladište pod nadzorom.
Ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo
Pokušavamo naći rješenje s Gradom Pulom i s još nekoliko općina u okruženju, da dobijemo građevinsku parcelu, kako bismo u blizini grada izgradili skladište zatvorenog tipa i deponirali svu građu, uz cjelovit sustav nadzora. To bi mjesto bilo i mjesto za obradu građe, ali i komunikacijsko mjesto s okruglim stolovima i predavanjima. Dakle, sustav depoa poluotvorenog tipa, s posloženom građom za sve zainteresirane ljude. Ne bi bilo radnog vremena i ne bi se prodavale karte, ali spomenici bi se posložili u grupe i bili bi vidljivi.
Jesu li već nestajale kamene ploče?
Mi obilazimo bar jednom tjedno sve te pozicije. U ova dva hangara bilo je provala.
Kad?
Bilo ih je koliko hoćeš kroz cijeli niz godina, ali nama ništa nije nestalo. To su lijepi hangari, tu su snimani neki videospotovi; postoje slični i na Svetici. Izgrađeni od drva, s mrežastim svodovima. Ljudi vjerojatno uđu unutra, vide i izađu. No, nikakav materijal pritom nije uzet. Koji je, usput, jako težak.
A je li nestalo što od ove građe na otvorenom?
Koliko znamo po našim evidencijama, nije.
Ali svaki dan ga netko može ukrasti.
Postoji ta opasnost. Siguran sam da ta pozicija nije idealna. Mi smo morali u nekim situacijama, kao u ovom slučaju, donositi odluke koje nisu najsretnije rješenje.
Koliko je tamo tona materijala?
Teško je to reći, prevozila ga je žminjska tvrtka Kapitel. To su kubici i kubici materijala. Mislim da sve skupa ima oko 1.200 ulomaka kamena koji su Fort Bourguignonu i hangarima na Vallelungi, a manji dio na otvorenom do hangara.
Pročelnica za kulturu Emina Popović Sterpin kaže da je Arheološki muzej Istre zadužen za pohranu grade kojom upravlja.
- Svakako je općepoznato da svim ustanovama u kulturi, pa tako i njima nedostaje prostora za skladištenje građe. Upravo zbog toga jedna od planiranih aktivnosti nove strategije za kulturu je osiguranje takvog prostora, kaže ona.
Pročelnica za kulturu Emina Popović Sterpin
