Arheološka istraživanja na nalazištu Monte Rico kraj Vrsara otkrila podatke o ranom rimskom naseljavanju zapadne obale Istre

Tijekom travnja 2025. istraživači Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centra za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika, prof. dr. sc. Robert Matijašić, izv. prof. dr. sc. Davor Bulić i doc. dr. sc. Katarina Gerometta obavili  su terensko arheološko istraživanje brončanodobnog i rimskog nalazišta Monte Ricco kraj Vrsara.

Ovogodišnja istraživačka kampanja nastavak je sustavnih istraživanja nalazišta koja su započela 2015. godine i provodila se putem raznih znanstveno-istraživačkih projekata. Trenutno se istraživanja provode u sklopu projekta „Arheološki krajolik Općine Vrsar-Orsera“, pod pokroviteljstvom Općine Vrsar-Orsera i istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost „Rimski krajolik i dinamika naseljavanja istarskih kolonijskih agera“ (IP-2022-10-5496).

Zračni snimak kule

Nalazište se nalazi na brežuljku Monte Ricco (kota 78) udaljeno nešto više od jednog kilometra od Vrsara, odnosno od morske obale prema unutrašnjosti. Tijekom srednjeg brončanog doba (17. – 13. st. pr. Kr.) na brežuljku se nalazilo naselje gradinskog tipa. Vrh brežuljka je, nakon napuštanja brončanodobnog naselja, više stoljeća bio nenaseljen, a u drugoj četvrtini ili sredinom 1. st. pr. Kr. na njemu se gradi rimsko ruralno naselje s kontinuitetom naseljenosti do posljednjih desetljeća 1. st. poslije Krista kad je naselje napušteno.

Impozantne rimske arhitektonske ostatke čini cisterna koja dominira na središnjem dijelu vrha brežuljka. Uokolo cisterne djelomično je istražena rimska građevina četvrtasta tlocrta koja se prostire na površini od oko 3.500 m². Usporedno s arheološkim istraživanjima vrši se i konzervacija rimskih arhitektonskih ostataka kako bi se stvorili preduvjeti za njihovu prezentaciju.

U Istri je poznato tristotinjak ruralnih nalazišta od kojih su se na nekoliko desetaka vršila arheološka istraživanja. U velikoj većini slučajeva riječ je o naseljima tipa rimska vila (villa, villa rustica) s različitim omjerima zastupljenosti gospodarskih i stambenih sadržaja. Intenzivno rimsko naseljavanje istarskog poluotoka događa se nakon utemeljenja rimskih kolonija, urbanih središta na mjestu današnjeg Poreča i Pule. Na izvangradskom području, kolonijskim agerima, počevši od posljednje trećine 1. st. pr. Kr. grade se rimske vile, osnovne gospodarske i poljoprivredne jedinice u rimsko doba. Takva su naselja uglavnom smještena u nizinama, podnožjima ili na padinama brežuljaka, bliže obradivom zemljištu.

Rimsko naselje na Monte Riccu, ne samo smještajem na vrhu brežuljka već i relativno ranim vremenom izgradnje u odnosu na druga poznata rimska ruralna nalazišta u Istri odstupa od dobro poznatih obrasca naseljavanja izvangradskog područja Istarskog poluotoka. Prva faza rimskog horizonta na Monte Riccu pripada drugoj četvrtini ili sredini 1. st. pr. Kr., istovremena je ili malo prethodi osnivanju obližnje kolonije u Poreču.

Zračni snimak nalazišta

Fortifikacijski arhitektonski elementi u obliku četvrtaste kule, željezne strelice pronađene u njezinoj blizini i klinovi koji se povezuju sa vojničkim šatorima određuju prvotnu namjenu naselja, vojne kontrolne točke, osmatračnice s manjom vojnom posadom. Kad se, nakon izgradnje kolonija rimskih gradova u Poreču i Puli, krajolik istarskog poluotoka preobražava izgradnjom brojnih naselja tipa villa rustica, Monte Ricco mijenja funkcionalna obilježja i postaje rimskom vilom.

Na arheološkim istraživanjima redovito sudjeluju studenti arheologije izvršavajući obveznu terensku praksu na prijediplomskom studiju arheologije u Puli. U ovogodišnjim istraživanjima sudjelovalo je petnaest studenata Odsjeka za arheologiju Filozofskog  fakulteta u Puli, jedan student s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani te arheologinja Dolores Matika, istraživačica na projektu Rimski krajolik i dinamika naseljavanja istarskih kolonijskih agera.