westpointdugi
Kultura

U KLUBU-KNJIŽARI GIARDINI 2

ČITATELJSKI KRUŽOK Aljoša Pužar: Nalazimo se u situaciji kulturnog rata umjesto sporog i upornog prepoznavanja kompleksnosti međuljudskih odnosa

Studenti, profesori, odgojitelji, umirovljenici, temom zaintrigirani ljubitelji i ljubiteljice književnosti uključili su se u razgovor koji je s Aljošom Pužarom vodila Helena Vodopija, a koji se doticao dostignuća i propusta antropološke i kulturološke teorije u poimanju (muškog) identiteta, društveno-ekonomskih promjena koje su se odrazile na prikaz i tumačenje muškosti u javnom i medijskom prostoru, ali i u odgojno-obrazovnim institucijama i obitelji te (ne)mogućnostima kreiranja nenasilnih modela muškosti među mladima


 
3 min
Istra24

Studenti, profesori, odgojitelji, umirovljenici, temom zaintrigirani ljubitelji i ljubiteljice književnosti uključili su se u razgovor koji je s Aljošom Pužarom vodila Helena Vodopija, a koji se doticao dostignuća i propusta antropološke i kulturološke teorije u poimanju (muškog) identiteta, društveno-ekonomskih promjena koje su se odrazile na prikaz i tumačenje muškosti u javnom i medijskom prostoru, ali i u odgojno-obrazovnim institucijama i obitelji te (ne)mogućnostima kreiranja nenasilnih modela muškosti među mladima

Čitateljski kružok Kluba-knjižare Giardini 2 u kojem je sinoć gostovao Aljoša Pužar, ugledni kulturolog, antropolog, pisac i omiljeni voditelj Doručka s autorom na Sa(n)jam knjige u Istri, okupio je iznenađujuće brojnu i raznovrsnu skupinu sudionika koji su zajedno s gostom Kluba u klubu promišljali moderne i suvremene modele dječaštva i muškosti na temelju klasika dječje književnosti – romana „Družba Pere Kvržice“ Mate Lovraka i „Emil i detektivi“ Ericha Kastnera – i Netflixove serije „Adolescencija“.

Studenti, profesori, odgojitelji, umirovljenici, temom zaintrigirani ljubitelji i ljubiteljice književnosti uključili su se u razgovor koji je s Aljošom Pužarom vodila Helena Vodopija, a koji se doticao dostignuća i propusta antropološke i kulturološke teorije u poimanju (muškog) identiteta, društveno-ekonomskih promjena koje su se odrazile na prikaz i tumačenje muškosti u javnom i medijskom prostoru, ali i u odgojno-obrazovnim institucijama i obitelji te (ne)mogućnostima kreiranja nenasilnih modela muškosti među mladima.

„Problematična muškost nije samo muškost koja mlati, ili koja siluje. To je i muškost koja je lažnosvetačka muškost. Koja sebe vidi kao odgovornu za cijeli svijet. To je otac obitelji. To je neko koji izgara. To je neko tko nikad neće ići na terapiju dok se sam ne ubije jer misli da je svima drugima to potrebno. Tako da, te naše Pere Kvržice i Emili nisu nužno u opoziciji sa suvremenim tinejdžerima koji ubijaju po školama.“, istaknuo je Aljoša Pužar kontinuiranu prisutnost naizgled novih modela muškosti i dječaštva, istaknuvši međutim specifične odrednice vremena u kojem živimo: „Liberalna demokracija ili karikatura te demokracije mainstreamirala je učenja klasičnog feminizma, pretvorila ih u neku birokratsku igračku. Američki radikalni kampus je zapravo svojim isto takvim birokratskom puritanskim mozgom uspio zaraziti dobar dio debate. I što sad imamo? Sad imamo svoje vlastite ženomlatne primitivce i globalne, neopatrijarhalne, neomedijevalne muškarčine. A paralelno imamo male birokrate i čate jedne vrste korektnosti koja sve manje zadovoljava kompleksnosti ljudskog života. Nalazimo se u situaciji kulturnog rata umjesto sporog i upornog prepoznavanja kompleksnosti međuljudskih odnosa“

Sudionici čitateljskog kluba podijelili su svoja privatna i profesionalna iskustva u radu s djecom i mladima u području dramske umjetnosti, fonetske rehabilitacije i aktivnosti organizacija civilnog društva namijenjenih mladima i naglasili rastući problem komunikacije uzrokovan prezaposlenošću roditelja, gubitkom autoriteta odgojitelja u odnosu na roditelje, ali i generacijskim promjenama u jeziku i načinu komunikacije. Na pitanje sudionika o svojstvima nenasilne muškosti i konkretnim načinima njenog plasiranja među mladima, Aljoša Pužar je istaknuo znatiželju kao njenu ključnu karakteristiku, a u komunikaciji s mladima i onima čije se mišljenje razlikuje od našeg, pozvao na „prizemnu ljudskost od koje zaziremo“ nasuprot takozvanim vrijednostima koje postavljamo na pijedestal, zaključivši riječima: „Cijelo vrijeme razmišljam o amerikanizaciji tog javnog diskursa. O nečemu što je puritanstvo ideje. Što može biti totalno pro kvir, pro sve i tako dalje, ali zapravo u sebi sadrži jednu vrstu zabrane, jednu vrstu negativnog određenja, ušutkavanja ljudi. U NGO sektoru ali i u dijelu državnog birokratskog aparata bitno je ne biti dogmatičan.“

Sljedeći čitateljski kružok Giardini 2 održat će se u subotu, 14. lipnja u 12:00 sati na kojem će povodom proslave Bloomsdaya – dana posvećenog stvaralaštvu Jamesa Joycea -  gostovati ugledni irski filozof, glazbenik i pisac Bartholomew Ryan. Nakon predavanja i rasprave o vrlinama u Joyceovim romanima Uliks i Finneganovo bdjenje koje uključuju ljubav, dobrotu, znatiželju, hrabrost i radost, Bartholomew Ryan i glazbenica i spisateljica Dunja Bahtijarević održat će mini-koncert irske, engleske i hrvatske tradicijske glazbe.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.