“Kao što se može zaključiti iz ovog sažetog pregleda”, rekao je urednik Diego Han, 26. broj časopisa Ricerche sociali nudi čitatelju cijeli niz zanimljivih znanstvenih članaka, ali i mnogo ideja od kojih krenuti prema nekim budućim istraživanjima koja će dodatno proširiti naša znanje o povijesti i kulturi sjevernojadranskog prostora * Urednik Nicolò Sponza govorio je o sadržajima zadnjeg broja biltena "La ricerca"
“Kao što se može zaključiti iz ovog sažetog pregleda”, rekao je urednik Diego Han, 26. broj časopisa Ricerche sociali nudi čitatelju cijeli niz zanimljivih znanstvenih članaka, ali i mnogo ideja od kojih krenuti prema nekim budućim istraživanjima koja će dodatno proširiti naša znanje o povijesti i kulturi sjevernojadranskog prostora * Urednik Nicolò Sponza govorio je o sadržajima zadnjeg broja biltena "La ricerca"
U rovinjskom Centru za povijesna istraživanja jučer su predstavljeni 26. broj časopisa „Ricerche sociali“ (Društvena istraživanja) i broj 82. Biltena "La ricerca" (Istraživanje) koji izdaje sam Centar.
Utemeljen 1989., Ricerche sociali ima za sobom već više od tri desetljeća izlaženja, što ga čini važnim sredstvom ne samo za proučavanje prošlosti talijanske nacionalne zajednice i sjevernojadranskog prostora uopće, već i za širu društvenu i kulturnu analizu sadašnjosti ovog podneblja.
Profilirajući se kroz godine kao časopis u kojem su svoje mjesto pronašla istraživanja koja nerijetko nadilaze uži historiografski okvir kojemu je Centar za povijesna istraživanja pretežno posvećen, 'Ricerche sociali' je svojim čitateljima ponudio cijeli niz radova koji obuhvaćaju različita znanstvena područja poput, primjerice, sociologije filozofije, lingvistike, etnologije i folkloristike, šireći pritom znanstveni horizont kojim se bavi institut.
"Mene osobno jako veseli to što je pred nama novi svezak jer sam siguran da su autori sa svojim radovima još jednom doprinijeli širenju znanja o našoj povijesti i svakodnevici, rekao je urednik i direktor 'Društvenih istraživanja' Diego Han.
Han je naglasio da novi broj „Ricerche sociali“ sadrži sedam radova nastalih iz pera osam autora na sveukupno 184 stranica podijeljenih u dvije cjeline - na onu koju čine izvorni znanstveni radovi s pet članaka te onu posvećenu izlaganjima sa skupova, s dva rada.
Prvu cjelinu otvara rad Aleksandra Burre, naslova „Il Comprehensive Model of language Vitality“, koji putem minucioznog lingvističkog istraživanja ukazuje na najznačajnije teorijske pristupe u razumijevanju pojave tzv. kontaktnih jezika i njihove vitalnosti, koje na koncu uspoređuje i integrira unutar jednog novog modela koji naziva Comprehensive model of language vitality.
O eseju Fulvija Šurana „Utopija kao društvo po mjeri čovjeka. Sociološko značenje renesansne utopije: La città felice (Sretan grad) Franje Petrića između konzervativizma i modernosti“, Han pojašnjava da autor ukratko pokušava dokazati da su renesansne utopije međusobno dijelile povjerenje u moć razuma i moralnih vrlina koje su predstavljale svojevrsni most između pojma klasične i moderne demokracije.
Analizirajući djela Utopija T. Morea, La città felice F. Petrića, La Repubblica immaginaria L. Agostinija, Grad Sunca T. Campanelle i Il Belluzzi L. Zuccola, autor pokazuje kako su ta djela, iako inspirirana Platonovom statičnošću, prožeta kršćanskim univerzalističkim humanizmom te su oplemenjena dvjema različitim vizijama: onom inovatorskom, uspoređuje li se sa stvarnošću tog vremena, i onom posttridentskom, usmjerenu prema povratku tradicionalnijim vrijednostima.
Upravo zbog takve dualnosti, njihove vizije često sadrže oprečne karakteristike, koje se s jedne strane mogu smatrati modernima, ali su s druge impregnirane statičnom koncepcijom društva.
Treći je rad djelo istraživača samo rovinjskog Centra Matije Drandića te nosi naslov „Nematerijalna kulturna baština kao sastavnica identiteta“. U članku autor analizira odnos između identiteta i pojma nematerijalne kulturne baštine na primjeru zajednice u Galižani.
Na temelju konkretnih i specifičnih primjera iz nematerijalne kulturne baštine mjesta Galižana, ovim se radom nastoji utvrditi one elemente nematerijalne kulturne baštine koji se smatraju sastavnim dijelom identiteta i koji mogu utjecati na izgradnju osobnog i društvenog identiteta. Također, ovim se istraživanjem želi iskoristiti prilika za predstavljanje i očuvanje nematerijalne kulturne baštine Galižane.
U radu „Zvati se Talijanska Nacionalna Zajednica” Paola Delton na smislen i sustavni način prikuplja najrelevantnije nazive zajednice koja se danas definira kao Talijanska Nacionalna Zajednica (CNI – Comunità Nazionale Italiana) te okuplja Talijane iz Hrvatske i Slovenije, odnosno one žitelje koji su uslijed političkih i teritorijalnih promjena krajem Drugog svjetskog rata nastavili živjeti na prostoru na kojem su bili povijesno nastanjeni, osobito u Istri, Rijeci i Dalmaciji.
Drugim riječima, radi se o pojmovniku naziva koje je talijanska manjina u Hrvatskoj i Sloveniji koristila te još uvijek koristi kada govori o sebi, kao i o nazivima koje su drugi koristili kako bi ju imenovali. Navedeni primjeri svjedoče o korištenju naziva u određenom kontekstu. Izvori koji su analizirani su prije svega publikacije nastale u sklopu Talijanske Nacionalne Zajednice.
Sekciju eseja zatvara članak „Bibliometrijska analiza časopisa Ricerche sociali“, u kojem autori, Edita i Igor Dobrača, donose kratku bibliometrijsku analizu kvantitativnih pokazatelja časopisa Ricerche sociali. Smatrajući takvu analizu potrebnom, s obzirom da prvo izdanje časopisa datira iz 1989. te da je od tada objavljeno već 25 brojeva, u radu autori nude smjernice koje bi časopisu trebale pružiti veću vidljivost i atraktivnost.
Drugu sekciju otvara Ezio Giuricin s izlaganjem naslova „Premještanje stanovništva i promjene suvereniteta u Istri i Rijeci: eskurs Slobodne Države“, u kojem autor prenosi govor kojeg je predstavio na konferenciji „Istra između kraja habsburške dominacije i Kraljevine Italije“ održanog 14. prosinca 2018. u Trstu u organizaciji Udruge istarskih zajednica u sjedištu Regionalnog instituta istarsko-riječko-dalmatinske kulture.
Koristeći se pojmom „nacionalnog pojednostavljenja“, Giuricin raspravlja o posljedicama koje su Prvi svjetski rat i raspad središnjih carstava imali za europsko stanovništvo, fokusirajući se ponajprije na stanje u Istri i Rijeci.
Dvadeset i šesti broj časopisa zaključuje Giuseppe De Vergottini radom „Osimski ugovor: tko se sjeća odricanja dijela nacionalnog teritorija?“, što ujedno čini izlaganje koje je autor imao na skupu „Prije i poslije ugovora iz Osima: razmišljanja“ koje je održano 6. travnja 2019. u Osimu u organizaciji udruge Coordinamento adriatico.
U članku De Vergottini raspravlja o procesima i političkim uvjetima koji su doveli do potpisivanja Osimskih sporazuma 1975., razmatrajući pritom posljedice i značaj tih sporazuma kako za talijansko stanovništvo koje je ostalo živjeti u tadašnjoj Jugoslaviji, tako i za ono koje je napustilo svoje domove nakon Drugog svjetskog rata.
“Kao što se može zaključiti iz ovog sažetog pregleda”, dodao je je na kraju Han, 26. broj časopisa Ricerche sociali nudi čitatelju cijeli niz zanimljivih znanstvenih članaka, ali i mnogo ideja putem kojih se može krenuti prema budućim istraživanjima koja će dodatno proširiti naša znanje o povijesti i kulturi sjevernojadranskog prostora.
Danas je predstavljen i 82. broj Biltena Historijskog centra "La ricerca" (Istraživanje). O sadržaju govorio je njegov urednik i knjižničar CRS-a Nicolò Sponza, fokusirajući se na važnije tekstove.
'Lettera al compagno Branko' ('Pismo drugu Branku') tekst je Diega Hana. Pismo je pronađeno u Državnom arhivu u Pazinu i nudi mogućnost izravnog, osobnog uvida u vojna djelovanja Udarne brigade "Vladimir Gortan" na području Istre tijekom mjeseca lipnja 1944. godine.
Pismo, a čine ga četiri mala rukom ispisana lista papira, naslovljeno je na "druga Branka" (pseudonim) i potpisano je Romazom, vjerojatno drugim pseudonimom, i nosi datum 20. lipnja 1944. godine.
'La situazione scolastica in Istria durante il primo dopoguerra '('Školske prilike u Istri u prvom poraću') naslov je priloga Daniele Bišić Martinčić. U prvom poslijeratnom razdoblju nastojalo se, prije svega, riješiti problem izgradnje škola koje su predstavljale trn u oku školstva na ovim prostorima, tako da je izrađen plan poticanja izgradnje, posebno u ruralnim područjima koja su bila pogođena visokom stopom nepismenosti.
Franco Stener autor je članka 'La primigenia chiesa di S. Rocco a Muggia: nuove acquisizioni per una corretta datazione' ('Prva crkva sv. Roka u Miljama: nova saznanja za ispravnu dataciju').
Dva su elementa koji upućuju na potrebu novog datiranja crkve sv. Roka, prije 1630.-1631.: prvi je platno s prikazom svetog Roka, koji se danas smatra jedinim svjedočanstvom prvobitne crkve. Djelo je s početka 17. stoljeća, a može se pripisati koparskoj radionici Zorzija Venture, poznatog kao Braicovich, a čuva se u župnom uredu.
Drugi i temeljni element je kronika apostolskog pohoda mletačkoj Istri Agostina Valiera koji je posjetio Milje 14. i 15. veljače 1580. godine.
Tijekom prošle godine Centar za povijesna istraživanja u Rovinju objavio je 47. svezak kolajne Atti.
Riječ je o opsežnoj monografiji Il complesso francescano di Pola. Genesi e sviluppo architettonico dal XIII al XX secolo (Franjevački kompleks u Puli. Geneza i arhitektonski razvoj od 13. do 20. stoljeća) Attilija Krizmanića s kratkim osvrtom Paole Delton.
Objavljeni su i broj LI Zbornika radova ATTI koji je uredio Rino Cugui i broj XXXIII Quaderni čiji je urednik Orietta Moscarda.
Česi se vraćaju u Fažanu ali ovaj put kao gazde. Praški fond Investika dobio je lokacijsku dozvolu za luksuzni hotel s pet zvjezdica tik uz fažansku rivu. Ali to nije sve, Česi na fažanskom priobalju planiraju uložiti najmanje 150.000.000 eura
Kroz projekt „Da navadin Ca“ – Ćakulode za najmlaje u koji su uključeni učenici trećih razreda Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ te Osnovne škole Matije Vlačića tijekom ovog polugodišta uz svoje učiteljice i vanjske suradnike usvajali su običaje našeg kraja i našu domoću besedu
Djeca od 1. do 4. razreda OŠ Jože Šurana svojim nastupima pokazala su talent i kreativnost, donoseći osmijehe na lica svih prisutnih
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
