Grafiti iz ‘’Surogata'' 'osvanuli' nakon 60. obljetnice dobivenog Oscara

Grafiti iz animiranog filma ''Surogat'' Dušana Vukotića osvanuli su ispred studija Zagreb filma u Savskoj ulici nakon 60. obljetnice dobivanja Oscara, najvednijeg priznanja hrvatskoj kinematografiji i njezinom ''biseru'' – Zagrebačkoj školi crtanog filma.

Grafiti s glavnim likovima iz ''Surogata'' oslikani su na inicijativu djelatnika Zagreb filma, nije bilo nikakvog službenog otvaranja, niti poticaja ili inicijative od nadležnih institucija.

No, spomen na najvažniji hrvatski film, jedini koji je 1962. dobio Oscara, ujedno je i spomen na njegova autora - velikana hrvatske kinematografije Dušana Vukotića (Bileća, 7. veljače 1927. - Zagreb, 8. srpnja 1998.).

''O Dušanu Vukotiću ne treba puno pričati. U krugovima animatora i filmskih djelatnika znaju se njegove vrijednosti. A za Zagreb film je napravio jako puno sa svojim filmovima. Zaslužan je za puno toga, a nama je motivacija i osnova naše djelatnosti'', kazao je Damir Šuša, koordinator proizvodnje filmova, tehnike i održavanja Zagreb filma, ujedno i glavni autor grafita.

Ideja mu je, dodaje, došla početkom srpnja u vrijeme obljetnice Vukotićeve smrti, a njegov plan je oduševio i ravnatelja ustanove Zagreb filma Vinka Brešana koji se odmah složio s oslikavanjem stupova ispred studija.

''Inspiracija za grafite iz 'Surogata' nastala je u srpnju, a ostvaranje je bila čista slučajnost. Praktikant Toma Matišić bio je tu u blizini - ja sam oslikao, a on se uhvatio sprejeva i to je sve trajalo možda nekih sat i pol, dva. Tri stvari su zaslužne za grafit. To su vrućina, kava i mladi grafiter , kaže Šuša.

S druge strane, pak, ''neslužbeni'' i nigdje javno najavljeni grafiti oslikani na, inače iznimno prometnom mjestu u frekventnoj Savskoj ulici, oduševljavaju brojne Zagrepčane.

''Reakcije su super. Ljudi dođu, slikaju se kraj likova s osmijehom na licu. To je jedna vesela priča i lijepa stvar'', zaključuje Šuša. S druge strane, vrijedno je i podsjetiti na značaj 'Surogata', ili barem što se o tom filmu navodi na službenim stranicama Zagreb filma.

Surogat je animirani film Dušana Vukotića iz 1961., prvi animirani film izvan SAD koji je u travnju 1962. osvojio nagradu Oscar za najbolji crtani film.

 Surogat je osvojio i brojne velike nagrade na festivalima u Beogradu, Bergamu, Corku, San Franciscu, Oberhausenu i drugima. Znaju ga i pod drugim naslovima na raznim svjetskim jezicima: The Substitute, Cypporar, Der Ersatz, Le Succēdanē, Surrogatto.

Surogat je najnagrađivaniji film ikada proizveden u Hrvatskoj, a nastao je u skromnim prostorijama Studija za crtani film Zagreb filma u zagrebačkoj Vlaškoj ulici.

Ukratko, to je jednostavna priča o neobičnom trokutastom debeljku koji dođe na plažu i sve što mu treba sam napuše. Tako napuše i vlastitu partnericu, ali na kraju, kako je lako došao do svega, tako sve i nestane, ispuše se.

Jedini zagrebački spomen na Vukotića

''Surogat je po mnogočemu znamenit film Zagrebačke škole crtanog filma. Svojom animacijom i ironičnim pogledom na svijet izvršio je veliki utjecaj na brojne autore i studije crtanog filma'', zaključuju u Zagreb filmu.

No, to je i najveći uspjeh Dušana Vukotića, a grafiti su, nažalost, jedini spomen na njegovo kapitalno djelo u centru Hrvatske, a na što upozoravaju mnogi poznavatelji filma i zaljubljenici u Zagrebačku školu crtanog filma.

''Uljepšan mi je bio dan kada sam u Savskoj primijetio grafite Surogata, posebno mi je bilo drago kada sam saznao da je ideja i realizacija grafita došla od tzv. nižerangiranih djelatnika Zagreb filma, što znači da duh Dušana Vukotića još uvijek nije do kraja izbrisan'', kazao je za Hinu Veljko Krulčić, filmski publicist i povjesničar filma.

Dodaje i kako je Vukotić bez konkurencije, u europskim i svjetskim razmjerima daleko najvažniji i najpriznatiji hrvatski filmaš svih vremena. No, upozorava na činjenicu da niti jedna ‘nadležna’ institucija nije ‘’osjetila’’ potrebu obilježiti 60. obljetnicu dobivenog Oscara.

‘’Taj najvažniji datum na simboličkoj razini za hrvatsku kinematografiju koji pada 9. travnja nisu obilježili ni Zagreb film (producent "Surogata"), ni Animafest, ni Dani hrvatskog filma, niti pulski festival pa ni HAVC, Grad Zagreb ili Ministarstvo kulture i medija, apsolutno nitko osim malog trogirskog festivala "Bokun" dodaje Krulčić.

S druge strane, značaj ''Surogata'' komentirao je i filmski kritičar Željko Luketić naglasivši i kako ''nije zgorega ''istaknuti i da se radilo o filmu iz socijalističkog bloka koji suptilno komentira konzumeristički pogled na svijet, što je u svijetu imalo veliki odjek.

Naglašava i kako je Vukotić donio i vrlo pametnu odluku da Surogat nikad ne postane serijal komercijalnih crtića, što su mu američki producenti nakon uspjeha nudili, stopiravši ih tvrdnjom da je sve što ima o "napuhivanju i ispuhivanju" rekao u tih deset minuta.

''Film je priznati vrhunac domaće animacije koji i danas djeluje svježe i aktualno, samo što danas parabola o plastici može funkcionirati kao digitalna, kao ona u umjetnom digitalnom svijetu lažnih Instagram stvarnosti koje jedan duži nestanak struje ili internetskih veza može odmah ispuhati'', zaključuje Luketić.