Krasna Zemlja

"TO JE LIJEPA, ALI ŠUPLJA PRIČA"

Istraživač mora Pero Ugarković protiv bacanja biokugli u more: "Djecu trebamo učiti ekologiji koja se temelji na znanosti"

Političari i lokalne uprave koje financiraju ovakve projekte trebali bi pažljivo provjeriti na što troše javni novac. Dobre namjere nisu dovoljne. Postoji mnogo drugih lijepih i korisnih ekoloških akcija kojima se djeca mogu educirati i koje imaju stvaran, provjerljiv učinak, veli Ugarković


 
2 min
Istra24

Političari i lokalne uprave koje financiraju ovakve projekte trebali bi pažljivo provjeriti na što troše javni novac. Dobre namjere nisu dovoljne. Postoji mnogo drugih lijepih i korisnih ekoloških akcija kojima se djeca mogu educirati i koje imaju stvaran, provjerljiv učinak, veli Ugarković

Poznavatelj morske biologije, promotor znanosti te suautor knjiga o školjkašima i ježincima u Jadranu Pero Ugarković, uputio je oštar apel javnosti i obrazovnim ustanovama u vezi s učestalim ekološkim akcijama bacanja tzv. „biokugli“ u more, prenosi danas Morski.hr.

Iako se ovakve akcije s djecom u vrtićima i školama provode već petnaestak godina te imaju plemenit cilj – druženje, zabavu i razvijanje ekološke svijesti – pozadina priče o njihovoj djelotvornosti znanstveno je neutemeljena, veli Ugarković.

- Priča o biokuglama naizgled je prekrasna. Ako je cilj druženje i razvijanje dobrih namjera, to nije sporno. Problem nastaje kada se djeci govori da te kugle doista čiste more, razgrađuju teške metale ili proizvode kisik. Za takve tvrdnje nema uvjerljivih dokaza - istaknuo je.

Zašto je potrebno zaustaviti ovu praksu?

U svojoj analizi, koju prenosi Morski.hr, Ugarković navodi nekoliko ključnih razloga zbog kojih bi bacanje biokugli u more trebalo odmah obustaviti:

  •  Tvrdnje da mikroorganizmi mogu razgraditi teški metal poput žive (Hg) i pretvoriti ga u kisik ($O_2$) nisu točne. Živa je kemijski element i ne može se na taj način transformirati. Takve informacije ne bi smjele biti dio školskog kurikuluma.
  • Fekalne bakterije u morskom okolišu već prirodno nestaju zbog UV zračenja, saliniteta, temperature i konkurencije s domicilnim mikroorganizmima. Bacanje nekoliko kugli u golem morski sustav -  Preparati koji su izvorno osmišljeni za zatvorene slatkovodne sustave nemaju jednak učinak u moru. Kako u narodu kažu – „more nije voda“ – organizmi iz slatkovodnih sustava ne opstaju u morskom okolišu.
  •  Sastav mikroorganizama u preparatima ne bi smio biti „poslovna tajna“. Prije unosa u prirodni ekosustav nužno je znati o kojim se točno vrstama i sojevima radi. U trenutku kada je borba protiv invazivnih i stranih vrsta jedna od glavnih ekoloških tema, u more se potencijalno unose upravo strane vrste.
  • U morskim kanalima s jakim strujama i velikim volumenom vode (poput Korčulanskog kanala), koncentracija mikroorganizama iz kugli u potpunosti se razrjeđuje u vrlo kratkom roku.

- Onečišćenje se ne rješava liječenjem simptoma, nego boljom kanalizacijskom infrastrukturom, nadzorom i uklanjanjem uzroka problema, naglašava Ugarković i dodaje: "Političari i lokalne uprave koje financiraju ovakve projekte trebali bi pažljivo provjeriti na što troše javni novac. Dobre namjere nisu dovoljne. Postoji mnogo drugih lijepih i korisnih ekoloških akcija kojima se djeca mogu educirati i koje imaju stvaran, provjerljiv učinak. Djecu trebamo učiti ekologiji koja se temelji na znanosti, a ne na lijepim, ali šupljim pričama".

Cijeli članak možete pročitati na Morski.hr.-


Nastavite čitati

Sredinom tjedna stiže još jedan toplinski val. Temperature zraka i do 40 stupnjeva Celzijusa

Već u četvrtak je izdano upozorenje na toplinski val koji može utjecati na zdravlje, i to u pojedinim regijama u Hrvatskoj. Za sada je to najniži stupanj upozorenja, žuti, međutim očekujemo i rast tog nivoa upozorenja zbog toga jer će temperatura rasti iz dana u dan. Prema kraju tjedna sve češće ćemo imati temperaturu i iznad 35°C danju, a ponegdje se ne bih iznenadila da izmjerimo i 40°C, kazala je meteorologinja 

Dinko Telećan: Tri daljine na putu do sebe

Knjiga donosi tri putovanja, u Vijetnam, Južnu Ameriku i Maroko, a svako je oblikovano drukčije. Telećan osobno iskustvo povezuje sa širokim rasponom kulturnih tema, obiteljskom poviješću i filozofskim pitanjima, a mjesta ostaje i za humor

(VIDEO) Studenti novinarstva snimili reportažu o brodogradilištu Uljanik. Lucija Blagonić: "Htjeli smo pokazati da je bitan i za buduće naraštaje i za grad"

Lucija Blagonić, Jan Stojanović i Leona Mihajlović, kojoj je snimanje filma bio ujedno i povod za prvi posjet Puli, na ovom su projektu radili tri mjeseca. "Svatko ima nekoga kome je netko nekad radio u Uljaniku i Uljanik je dobar dio našeg odrastanja. Meni je djed radio Uljaniku, stric mi je radio Uljaniku, Janov tata je tamo radio. Tako da htio, ne htio, nekad si nešto morao čuti i na neki način biti povezan s Uljanikom", objasnila je Lucija

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.