Već u četvrtak je izdano upozorenje na toplinski val koji može utjecati na zdravlje, i to u pojedinim regijama u Hrvatskoj. Za sada je to najniži stupanj upozorenja, žuti, međutim očekujemo i rast tog nivoa upozorenja zbog toga jer će temperatura rasti iz dana u dan. Prema kraju tjedna sve češće ćemo imati temperaturu i iznad 35°C danju, a ponegdje se ne bih iznenadila da izmjerimo i 40°C, kazala je meteorologinja
Već u četvrtak je izdano upozorenje na toplinski val koji može utjecati na zdravlje, i to u pojedinim regijama u Hrvatskoj. Za sada je to najniži stupanj upozorenja, žuti, međutim očekujemo i rast tog nivoa upozorenja zbog toga jer će temperatura rasti iz dana u dan. Prema kraju tjedna sve češće ćemo imati temperaturu i iznad 35°C danju, a ponegdje se ne bih iznenadila da izmjerimo i 40°C, kazala je meteorologinja
Nestabilno vrijeme pod utjecajem ciklone zahvatilo je obalni dio Hrvatske, no unatoč narančastom upozorenju DHMZ-a nije bilo težih posljedica. Istodobno je Stari Grad na Hvaru već četvrti put u deset dana pogodio meteotsunami, pojava koju stručnjaci povezuju s intenzivnim olujnim sustavima nad Jadranom.
Nakon smirivanja vremena početkom tjedna slijedi novi toplinski val, uz mogućnost da temperature potkraj tjedna dosegnu i 40°C, javlja HRT
Obalni dio Hrvatske danas je bio izložen utjecaju ciklone. DHMZ je izdao narančasto upozorenje, no za sada nije bilo težih posljedica.
- Bilo je najvećih radarskih odraza na otvorenom moru. Oluje su se stvarale uglavnom nad Italijom, i onda su prelazile preko Jadranskog mora, dolazile do naše obale, ali ipak oslabljene. Tako da je lokalno bilo pljuskova praćenih gmljavinom, međutim, za sada nije bilo intenzivnog nevremena, kazala je u središnjem Dnevniku HTV-a Petra Mikuš Jurković, zamjenica glavnog ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda.
- Još uvijek moramo biti na oprezu jer u nastavku večeri i tijekom noći, osobito u prvom dijelu noći, može biti izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom i na sjevernom Jadranu, pa i u Dalmaciji. Stabilizacija vremena očekuje se tijekom ponedjeljka, dodala je.
Riva u Starom Gradu na Hvaru poplavila je četvrti put u 10 dana. Mikuš Jurković objasnila je da se radi o meteotsunamiju, koji se već događao na našoj obali, no ne toliko kao sada.
- On se događa jednom u godini, možda čak i rjeđe. Sada smo ga u drugoj polovini srpnja imali već četvrti put. Dogodio se ne samo u Starom Gradu na Hvaru, već i u Veloj Luci, a i u još ponekim mjestima, kazala je Mikuš Jurković.
Meteotsunami je, kaže, posljedica poremećaja atmosfere. Najčešće se radi o nagloj promjeni tlaka koja je posljedica prolaska intenzivnih oluja preko mora.
- To se i događalo ovih dana u srpnju. Ova četiri dana bila su vrlo nestabilni dani. Na sjeveru Italije, pa i uzduž Italije, formirale su se intenzivne oluje, grmljavinski sustavi. Oni su prelazili preko Jadranskog mora i uzrokovali naglu razliku u tlaku. Tlak prvo naglo raste i onda naglo pada. Taj impuls uzrokuje poremećaj u moru. Poremećaj na početku, na otvorenom moru, je vrlo mali i onda se rezonancijom pojačava. Prvo imamo na otvorenom moru pojačavanje, a kada dođemo do određenih luka ili zaljeva, onda dolazi još do pojačavanja. Neke luke i zaljevi kod nas su u pravilu pogodniji za nastanak meteotsunamija, i to su upravo Stari Grad i Vela Luka. I mali poremećaj od nekoliko centimetara u pravilu poraste do vala od nekoliko metara i poplavi, dodala je i ponovila da je ovogodišnja pojava meteotsunamija, koji se pojavio nekoliko puta, nešto vrlo neuobičajeno.
- U ponedjeljak će biti nešto nestabilniji dan. Međutim, još tijekom noći bit će nešto intenzivnijih pljuskova, a onda polako ide prema smirivanju vremena. Od utorka nam slijedi vruće, suho vrijeme. Temperature će iz dana u dan rasti. Već u četvrtak je izdano upozorenje na toplinski val koji može utjecati na zdravlje, i to u pojedinim regijama u Hrvatskoj. Za sada je to najniži stupanj upozorenja, žuti, međutim očekujemo i rast tog nivoa upozorenja zbog toga jer će temperatura rasti iz dana u dan. Prema kraju tjedna sve češće ćemo imati temperaturu i iznad 35°C danju, a ponegdje se ne bih iznenadila da izmjerimo i 40°C, kazala je.
Ima li neuobičajenog odstupanja od višegodišnjih prosjeka?
- U lipnju je bio prvi ovogodišnji toplinski val. Ako ga usporedimo s prošlogodišnjim lipnjom, on je po srednjoj temperaturi tu negdje usporediv. Prati trend iznadprosječno toplih godina, iznadprosječno toplih ljeta. Ono što je bilo neobično tijekom tog toplinskog vala u lipnju, što je vrijedno za izdvojiti, jest da od naših 35 glavnih meteoroloških postaja na čak 14 smo oborili lipanjski rekord. Imali smo i apsolutni rekord oboren otkad postoje mjerenja za Split, gdje je izmjereno 40 °C. Nikad prije, otkad postoje mjerenja na splitskom Marjanu, nismo imali zabilježeno 40 °C. More je bilo čak 30 °C u lipnju, istaknula je.
Nakon toplinskih valova često dolaze olujna grmljavinska nevremena. Mikuš Jurković kazala je da toplinski val mora na neki način završiti.
- Zbog toga imamo ekstreman toplinski val, vrlo visoku temperaturu. On, ako dođe nestabilan, vlažan zrak na tako zagrijanu podlogu, može završiti vrlo burno. Budući da imamo porast globalne temperature, onda takva atmosfera može primiti i više vodene pare. U takvoj atmosferi, ako imamo višu temperaturu, imamo i više vlage, onda imamo više energije za rast i razvoj takvih intenzivnih grmljavinskih oluja. Možemo dati i neke konkretne brojke što se tiče te zagrijanije atmosfere. Primjerice, na sjeveru Italije rađeno je jedno istraživanje: u današnje vrijeme, za vrlo veliku tuču, koja je promjera većeg od 5 cm, ona je tri puta vjerojatnija u uvjetima kakvi vladaju sada nego što je to bilo, primjerice, 90-ih godina, istaknula je Mikuš Jurković.
Političari i lokalne uprave koje financiraju ovakve projekte trebali bi pažljivo provjeriti na što troše javni novac. Dobre namjere nisu dovoljne. Postoji mnogo drugih lijepih i korisnih ekoloških akcija kojima se djeca mogu educirati i koje imaju stvaran, provjerljiv učinak, veli Ugarković
Knjiga donosi tri putovanja, u Vijetnam, Južnu Ameriku i Maroko, a svako je oblikovano drukčije. Telećan osobno iskustvo povezuje sa širokim rasponom kulturnih tema, obiteljskom poviješću i filozofskim pitanjima, a mjesta ostaje i za humor
Lucija Blagonić, Jan Stojanović i Leona Mihajlović, kojoj je snimanje filma bio ujedno i povod za prvi posjet Puli, na ovom su projektu radili tri mjeseca. "Svatko ima nekoga kome je netko nekad radio u Uljaniku i Uljanik je dobar dio našeg odrastanja. Meni je djed radio Uljaniku, stric mi je radio Uljaniku, Janov tata je tamo radio. Tako da htio, ne htio, nekad si nešto morao čuti i na neki način biti povezan s Uljanikom", objasnila je Lucija
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
