Kultura

U GALERIJI ZUCCATO

Izložba radova sa 39. slikarske kolonije Riviera

U porečkoj Galeriji Zuccato izlažu David Belas, Barbara Höller, Melanie Dorfer, Omar Lović, Robin Davourie i Mélissa Franchini


 
2 min
Istra24

U porečkoj Galeriji Zuccato izlažu David Belas, Barbara Höller, Melanie Dorfer, Omar Lović, Robin Davourie i Mélissa Franchini

VALAMAR RIVIERA d. d., organizator Slikarske kolonije Riviera, u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Poreč organizira izložbu radova sa 39. slikarske kolonije Riviera, Poreč / The 39th Riviera Art Colony.

Na izložbi u porečkoj Galeriji Zuccato predstavljaju se radovi šestero umjetnika, a izlažu David Belas, Barbara Höller, Melanie Dorfer, Omar Lović, Robin Davourie i Mélissa Franchini. Izložba će biti otvorena 25. travnja 2024. u 19 sati.

Šestoro umjetnika je u rujnu prošle godine sedam dana živilo i radilo na otoku sv. Nikole a dio radova koji su tada nastali i koje su donirali Valamaru Rivieri će biti prikazan na izložbi u galeriji Zuccato. Izložba je proširena i s nekoliko posuđenih radova istoimenih umjetnika/ica, čime želimo doprinijeti boljem sagledavanju njihovih  umjetničkih izričaja. Kustosica izložbe je dr. sc. Jerica Ziherl.

Hrvatski predstavnici su David Belas iz Poreča i Omar Lović iz Rijeke. David je multimedijalni umjetnik i redatelj, poznat kao umjetnik performansa i kazališni glumac, koji svoju umjetničku praksu temelji na integraciji vizualne i izvedbene umjetnosti, a njegova strast prema crtanju, kojom se bavi od djetinjstva, igra ključnu ulogu u oblikovanju njegovih umjetničkih priča.

S druge strane, Omar aktivno djeluje u području vizualnih umjetnosti, fokusirajući se na slikarstvo i ilustraciju. Njegovo umjetničko interesno područje obuhvaća reinterpretaciju tradicionalnog slikarstva kroz suvremene tehnike, tehnologije i pristupe.

Austrija je na ovogodišnjem izdanju slikarske kolonije imala čak dvije predstavnice. Melanie Drofre njemačka je multimedijalna umjetnica koja trenutno živi i stvara u Beču, a njezini radovi su bili izloženi na samostalnim i skupnim izložbama u renomiranim muzejima i galerijama diljem svijeta.

Druga predstavnica, Barbara Holler, osim što trenutno isto živi i radi u Beču, svoju umjetničku praksa izraženu kroz koncepte geometrijskih sustava, i to najčešće u prostornim instalacijama, objektima, slikama, crtežima, video radovima i intervencijama u javnom prostoru pokazuje i u Bazsiju u Mađarskoj.

Najmlađi predstavnici bili su iz Francuske, Robin Davourie i Mélissa Franchini, oboje diplomirani studenti Akademije likovnih umjetnosti u Besançonu. Robin je diplomirani slikar, a bavi se istraživanjem konkretno-minimalističke umjetnosti, dok je Melissa diplomirala vazalne komunikacije i trenutno istražuje neobjektivnu reprezentaciju sadašnjosti, služeći se sažetim i čistim formama.
Ulaz na izložbu je besplatan, a bit će otvorena do 11. svibnja 2024. Radno vrijeme je od 10 - 12 i 18 – 20 sati, a nedjeljom i praznicima je zatvoreno.


Nastavite čitati

Istra
 

Grah i roštiljanje su za nama, sutra su na trpezi korupcija i pretjerana stanogradnja

Danas su se čule prigodne poruke o tome kako je položaj radnika loš, kako borba za radnička prava ne smije nikad prestati, ali se uglavnom jeo grah, roštiljalo, šetalo po prirodi dok, popodne, nije počela kiša i malo pokvarila prvi dan Rock 'n' Grill Festa * Komentar glavnog urednika o uhićenjima sve zbog izbjegavanja plaćanja kazne za parkiranje svojevrsni je podsjetnik na desetak konkretnih slučajeva flagrantne korupcije u kojima je istarsko tužiteljstvo moralo reagirati a nije

Istra
 

"PIERE SBUSE": Čemu je služilo kamenje s rupama na starim kućama u Istri?

Jasan i nedvosmislen odgovor nije poznat, no vjeruje se da se motka umetnuta u rupe koristila za sušenje rublja, ali i za vješanje vrijednih stvari, poput odjeće nakon bojenja, ili prozračenja madraca i skupih tepiha. Prema nekima korištene su za vješanje i povlačenje ručno tkanih platna, prema drugima dva su kamena s rupama mogla poslužiti kao koloturnici za prijenos namještaja i teških predmeta na gornje katove, ali i za spuštanje tijela pokojnika s gornjih katova. Najzanimljivija hipoteza ima veze s klimatizacijom u srednjem vijeku

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.