Šesto izdanje "Vremeplova" na 120 stranica, posvećeno filmskim snimanjima u Istri danas su u foajeu Kina Valli predstavili ravnateljica Istarske kulturne agencije Aleksandra Vinkerlić, županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica i Sanela Pliško s Pula Film Festivala. Izdanje je nastalo u suradnji Istarske filmske komisije i PFF-a.
Tekstovi u 'Vremeplovu 6' kronološki prate filmove koji su se od 40-ih godina prošloga stoljeća snimali na području Istre.
Sniman u pulskom akvatoriju, na Svetim stijenama, u medulinskom kampu, u kanjonu na Verudeli, Rovinju i terasi na Zlatnim stijenama u Puli, film Ohne Krimi geht die Mimi nie ins Bett iz 1962. utkao se u društveni život Pule zbog kulise izgrađene za potrebe snimanja.
Jedan od najromantičnijih simbola Pule i zaštitni znak Verudele, zid „kapelice” na Svetim stijenama, izgrađen je za potrebe ovog njemačkog blockbustera redatelja Franza Antela te nema nikakvu povijesnu i arhitektonsku vrijednost. Iste se godine Bale-Valle prvi puta pojavljuju na filmu utjelovljujući jug Italije u filmu La leggenda di Fra' Diavolo redatelja Colmana Lea (Leopoldo Savona).
Pula je bila među prvim gradovima u kojemu su se pokretne slike prikazivale nepunih godinu dana nakon pariške „premijere“. Poznato je da je prva projekcija takve vrste, iako s neuspješnim ishodom i razočaranom publikom, održana u tadašnjem Kazalištu Ciscutti, 28. studenoga 1896. i da su, prije usustavljenja kinematografskih projekcija u zatvorenim dvoranama, odnosno stalnih kinematografa u gradu, putujući kinematografi svojim ambulantnim aparaturama donosili filmove kako u Pulu tako i u ostatak Istre.
Ubrzo su započela i filmska snimanja. Prema Dejanu Kosanoviću, prvi snimljeni film (s naznakom da ne jamči da ranije nisu snimljeni i drugi) datira iz 1903. godine. Riječ je o filmu 'Porinuće Szigetvara' u brodogradilištu Uljanik. Budući da u vrijeme pisanja nije raspolagao podatkom o datumu porinuća broda već godinom prikazivanja, valja ukazati da se to snimanje zasigurno dogodilo ranije, vjerojatno 29. studenoga 1900., samo pet godina nakon što se u pariškom Grand Caféu održala prva komercijalna filmska projekcija na svijetu.
Rimski Archivio Storico Luce raspolaže velikim dijelom filmske građe iz toga doba kao i iz onoga koje je uslijedilo, a produkcija dugometražnih, iako dakako s propagandnim predznakom, započela je krajem Drugog svjetskog rata.
Jedan od prvih dugometražnih filmova je Alfa Tau! (1942.), talijanskog filmskog redatelja Francesca De Robertisa koji će 1948. potpisati i film Marinai senza stelle. Ovaj film nije snimljen u Puli, ali koristi arhivske snimke s panoramom Pule, pulske luke, brodogradilišta i pulskog zaljeva.
U Rovinju, Umagu i Vrsaru snimljen je 1950. godine 'Veliki plavi put', cjelovečernji film velikana talijanske kinematografije, Gilla Pontecorva s legendarnim francuskim glumcem Yvesom Montandom i talijanskom glumačkom zvijezdom Alidom Valli u glavnim ulogama, koji je prikazan na 5. Pulskom filmskom festivalu.
Prvi film snimljen u Limskom kanalu i najveći tadašnji koprodukcijski projekt na tlu Jugoslavije je britansko-jugoslavenska koprodukcija Dugi brodovi (1964.) oskarovca Jacka Cardiffa. Vikinško selo, izgrađeno za potrebe filma, godinama je još bilo smješteno na padinama oko kanala, a upravo su ista scenografija, brodovi, kostimi, rekviziti i selo poslužili i filmovima Erik Viking i Divlji Vikinzi iz 1965.
Kod nas distribuiran pod nazivom 'Zlato za odvažne', film "Kelly's Heroes "u Vižinadu donosi holivudsku ekipu. Nakon egzodusa, opustošena i ruševna Vižinada bila je idealna lokacija za reproduciranje pseudofrancuskog gradića.
Korištenjem usluga zastarjelog, ali još funkcionalnog arsenala ondašnje JNA, dodatno je razrušena, a zbog požara kulise stradala je i zgrada venecijanskog skladišta žitarica (fontega) s reljefnim prikazom sv. Marka. Film je sniman i u Kaštelir-Labincima i Karojbi, a holivudska je ekipa (Clint Eastwood, Telly Savalas, Don Rickles, Carroll O'Connor i Donald Sutherland) bila smještena u umaškom hotelu „Adriatik“.
Svoju prvu filmsku ulogu 1972. dobivaju i Sv. Lovreč i Dvigrad. Riječ je o povijesnoj drami Bronte: cronaca di un massacro che i libri di storia non hanno raccontato Florestana Vancinija. Film je prema scenariju, odnosno priči Giovannija Verge, trebao biti smješten u talijanski gradić Bronte, no on zbog svojih značajnih urbanih izmjena nije mogao dočarati prošlo vrijeme. Iz istog su razloga za film u filmu, Crvena ruža, Rovinj, Bale i Labin odabran kao zamjenske lokacije za Kopar.
Sedamdesetih godina u Istri su snimljena dva filma, ujedno prikazana na Pulskom filmskom festivalu; 'Divota prašine' Milana Ljubića i 'Letači velikog neba' Marijana Arhanića.
Redatelj Samuel Peckinpah prihvaća se režiranja 'Željeznog križa' u Savudriji. Film koji je nakon prikazivanja bio obožavan u Europi, a potpuno zanemaren u SAD-u, sniman je na raznim lokacijama širom Slovenije, Italije i Hrvatske.
Filmski studiji u Fornačama (Piran) pretvoreni su u bunkere, a stari hotel „Palace“ u Portorožu na nekoliko je dana postao vojni sanatorij. Kraška regija (Obrov u Brkinima) i Stancija Grande kraj Savudrije pretvorene su u poprište brutalnih borbi.
'Istarska rapsodija' (1978.) redatelja Daniela Marušića snimljen je u cijelosti u Labinu, na lokacijama ispred crkve Uznesenja Blažene djevice Marije, kapele sv. Stjepana i Palače Battiala-Lazzarini, dok je drama 'Suton' (1982.), u režiji Gorana Paskaljevića, u cijelosti snimljena u Draguću.
Film 'Olujni jahači' (1984.) dijelom je sniman duž čitave obale hrvatskog dijela Jadrana, te u Svetvinčentu i Kanfanaru.
Sljedeće godine na brojnim je labinskim lokacijama (Titov trg, Narodni muzej-Palača Battiala-Lazzarini, Šetalište San Marco i Gora Glušić, gdje je rekonstruiran rudarski Vinež iz 20-ih godina prošlog stoljeća) sniman film Miroslava Mikuljana 'Crveni i crni' (1985.), prikazan na 32. Pulskom filmskom festivalu.
Sljedeće godine, 1986. u Motovun stiže raskošna produkcija filma 'Božji oklop' s Jackiejem Chanom u glavnoj ulozi.
'Život sa stricem' Krste Papića, sniman u Brtonigli, Villi Covri i Novigradu i nagrađen Velikom zlatnom arenom na 35. Festivalu, nastao je prema romanu 'Okvir za mržnju' Ivana Aralice koji, uz Krstu Papića i Matu Matišića potpisuje i scenarij.
'Vlak smrti' Davida Jacksona sniman je u jeku Domovinskog rata 1992. godine na brojnim lokacijama u Hrvatskoj i Sloveniji te u studiju Jadran Filma. Neki kadrovi snimljeni su i u Istri, na željeznici Lupoglav-Štalije. Glavna uloga u filmu dodijeljena je Pierceu Brosnanu kojemu je ovo bio drugi posjet Hrvatskoj. Prvi ju je put posjetio tri godine ranije dok je u Istri snimao film 'Put oko svijeta u 80 dana'.
Godine 1999. snimljen je 'Titus' u kojemu pulska Arena „duplira” rimski kolosej, a glavni glumac, Anthony Hopkins, u vrijeme snimanja često se šetao gradom, od naselja Verudela, gdje je bio smješten, do centra grada.
Lov na vještice (2011.) na Rt Kamenjak dovodi popularnog akcijskog glumca Nicholasa Cagea, i to na samu obalu između Velike i Male Kolumbarice gdje se snimala scena u kojoj se pojavljuje kao brodolomac...
Uz dugometražne, Istra je 'podloga' i brojnim kratkometražnim filmovima, televizijskim filmovima i televizijskim serijama. Budući da je u jednom dijelu, osobito onom o kratkometražnim filmovima, zabilježena hiperprodukcija ti filmovi izostavljeni su iz Vremeplova, no uvrštene su televizijske serije koje su snimljene u Istri.