„LA FORMA E IL SEGNO/FORMA I ZNAK - Fokus na hrvatski dizajn“ : Povijest i razvoj hrvatskog dizajna projekcijama i raspravama predstavljeni u Trstu

Dvodnevni susret o povijesti i razvoju hrvatskog dizajna od poslijeratnog razdoblja do danas, „LA FORMA E IL SEGNO/Forma i znak – Fokus na hrvatski dizajn “ izazvao je veliko zanimanje stručnjaka i šire javnosti

 Događaj je održan 16. i 17. listopada u u Auditoriju „Marco Sofianopulo“ Muzeja Revoltella u Trstu u organizaciji Hrvatske zajednica u Trstu u suradnji s produkcijskom kućom Castor Multimedia iz Zagreba.

Cilj događaja bio je predstavljanje razvoja hrvatskog dizajna u međunarodnom umjetničkom i povijesnom kontekstu počevši od 50-ih godina. To je ostvareno projekcijom dvaju dokumentarnih filmova, prve i posljednje od sedam epizoda serije pod nazivom Moderna vremena koju je realizirao Dubravko Merlić te producirala Castor Multimedia, a koja je krajem prošle godine emitirana na HRT-u.

Nakon projekcije filmova koje je uvodno predstavio novinar i producent Dubravko Merlić, prikazane teme bile su predmetom rasprave na okruglom stolu koji je okupio stručnjake za dizajn iz Italije i Hrvatske.

Uz moderiranje arhitektice i dizajnerice Lucije Krasovec-Lucas, uz Dubravka Merlića gosti su bili su arhitekt i profesor na ISIA Roma Design Edy Fantin, Graziella Bloccari, predsjednica Reda arhitekata Trsta, Miro Gašparović, likovni kritičar i bivši ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, dizajnerica i osnivačica studija Projectum u Splitu Lea Aviani i ravnatelj Zaklade Symbola Domenico Sturabotti.

Serija „Moderna vremena“

Serija dokumentarnih filmova „Moderna vremena“, u Hrvatskoj emitirana na Prvom programu HTV-a, nastoji istražiti doprinos koji su značajne ličnosti dizajna poput Bernarda Bernardija, Brune Planinšeka, Ivana Picelja i Mihajla Arsovskog dale razvoju hrvatskog kulturnog identiteta u području dizajna - dizajna proizvoda, namještaja i arhitekture - od 50-ih naovamo. Sastavljena od sedam epizoda, serija započinje analizom hrvatskog dizajna u sklopu gospodarskih, društvenih i političkih okolnosti bivše Jugoslavije, ističući ključnu ulogu kreativnosti dizajnera u oblikovanju kulturnog identiteta prepoznatljivog na globalnoj razini. Svaka epizoda obogaćena je prologom Dubravka Merlića koji uvodi intervjue sa stručnjacima poput Zvonka Makovića i Igora Dude.

Važno razdoblje “pedesetih”

Prva epizoda, prikazana u srijedu navečer u Muzeju Revoltella, bavila se razdobljem 50-ih godina i rođenjem nove stambene kulture – konceptom podrobnije prikazanom u drugoj epizodi, među ostalim i kroz lik Andrije Mutnjakovića, autora projekta naselja za radničku populaciju.

U filmu su prikazane mnoge scene i svjedočanstva kojima se htjelo oživjeti neke kultne dizajnerske predmete, danas izgubljene: poput lampe koju je projektirao Planinšek za Prvi zagrebački triennale 1955. godine, stolice koju je osmislio Bernardo Bernardi, kasnije industrijski proizvedene, ili one od metalne mreže Božidara Murkovića, emblematskog komada tog razdoblja. „50-e i 60-e godine bile su važno razdoblje za hrvatski dizajn“ - objasnio je Dubravko Merlić. „Ovo razdoblje obilježava pojava novih urbanih situacija, karakteriziranih stanovima manjih kvadratura i usvajanjem ekonomičnih materijala. Inspirirani Bauhaus modelom i lokalnim zanatskim tradicijama dizajneri su stvorili funkcionalni i pristupačni namještaj, stvarajući trajni stil koji i dalje utječe na suvremeni dizajn.“

 Bernardi, Planinšek i Richter predstavljali su značajnu struju jugoslavenskog dizajna poslijeratnog razdoblja, pridonoseći kulturnom naslijeđu od velike vrijednosti. Dubravko je naglasio da su, unatoč relativno malim dimenzijama Jugoslavije, hrvatski dizajneri bili lideri na međunarodnoj sceni. No u takvom su kontekstu, u kojem je dizajn odražavao „duh vremena“, mnogi od njih slabo poznati, budući da su rijetko potpisivali svoja djela. Serija „Moderna vremena“ nastoji promijeniti ovu percepciju, osvjetljavajući doprinos njihovog talenta.

„Bio je važan nastanak Akademije primijenjenih umjetnosti koja je djelovala od 1949. do 1955. i obrazovala prve hrvatske dizajnere,“ naglasio je Dubravko. „Pod utjecajem Exata, zatim Novih tendencija, htjelo se spojiti arhitekturu, primijenjeni dizajn i umjetnost.“

Merlići su se zapitali jesu li hrvatski dizajneri bili avangardni ili samo imitirali globalne trendove, stigavši naposlijetku, nakon pažljive analize, do zaključka da su bili motivirani autentičnim kreativnim duhom, odrazom i izrazom svog vremena.

Od šezdesetih do devedesetih

U sljedećim epizodama serije istražuje se „zlatno doba” hrvatskog dizajna u 60-im godinama, s referencama na pop kulturu i glavne dizajnere, a slijedi analiza 70-ih, obilježenih korištenjem živopisnih boja u kontekstu ekonomskog rasta. Prikazuje se rad Blaženke Kučinac i Tomislava Hrabara, grafički dizajn vrlo burnog razdoblja 80-ih, te doprinos braće Orešić. Slijedi težak period 90-ih, obilježen raspadom Jugoslavije i raskidom s tradicijama.

2010.: prijelomni trenutak

“Za vrijeme rata proizvodnja je u Hrvatskoj stala – objašnjava Merlić – na idućih desetak godina, ne samo zbog uništenja mnogih tvrtki, već i iz ideoloških razloga; kao da ništa proizvedeno prije 90-ih nije imalo vrijednost. Takav stav imao je teške reperkusije na sektor dizajna u pogledu osmišljavanja i proizvodnje”.

Nakon 2010. situacija se poboljšava. Prije svega, zbog ponovnog osnivanja Studija dizajna, nastalog 1991., i otvaranja mogućnosti rada na zanimljivim projektima za domaće, ali i međunarodno tržište za mnoge mlade dizajnere, kao što pokazuje primjer trojca iz Numen for Use. Iste 2010. Hrvatsko dizajnersko drušvo ponovno se okreće promociji mladih i započinje surađivati s brendom Prostoria, priznatim na međunarodnoj razini. Nastaje i zanimljiv studio Grupa koji radi na dizajnu i proizvodnji lampi. U projekciji filma u četrvrtak, 17. listopada, prikazane su scene iz hotela Lone u Rovinju, primjera fuzije arhitekture i dizajna kojeg je ostvario 3LHD, kao i različite faze proizvodnje kultnih komada namještaja.

Prepoznavanje vrijednosti dizajna

“Stanje se dakle razvija, – komentira Merlić – no treba reći da najbolji i najoriginalniji hrvatski dizajneri osobno ulažu u vlastiti rad, bez ikakve potpore institucija, međunarodno priznatih dizajnera ili države. Postoje i mnogo mladi kreativci koji ne dolaze s instituta ili akademija, no imaju posve originalne ideje. Dok u Italiji možda postoje mnogi mali i srednji poduzetnici koji mogu ulagati u projekte u koje vjeruju, u Hrvatskoj je stanje posve drukčije. “ 

Izazov koji postavlja trenutno tržište jest pokrenuti u Hrvatskoj proizvodnju većih razmjera koja može biti kompetentna na međunarodnom tržištu. Za poboljšanje stanja nužna je međutim promjena mentaliteta proizvođača koji moraju biti u stanju prepoznati vrijednost dizajna i podržati mlade kreativce. “Takvo je prepoznavanje – tvrdi Merlić – ključno za budućnost. Iz tog se razloga nadam da će Hrvatska uskoro imati svoj Muzej dizajna. Imamo resurse, naprimjer drvo, no dizajn proizvoda i dalje je ograničen nedostatkom potpore proizvodnji. Nadamo se da će naša inicijativa doprinijeti valorizaciji hrvatske kulturne baštine i otvoriti nove perspektive za buduće generacije.” (Luisa Sorbone)