Slavko Kolar jedan od najvažnijih hrvatskih pisaca ruralne tematike i satiričke orijentacije koji je uvjerljivo i slojevito prikazivao hrvatsko selo, posebice hrvatskoga seljaka, učinivši ga jednakopravnim likom s učiteljima, pravnicima, političarima, umjetnicima i ostalim mahom urbanim likovima koji su dotad dominirali hrvatskom književnošću
Slavko Kolar jedan od najvažnijih hrvatskih pisaca ruralne tematike i satiričke orijentacije koji je uvjerljivo i slojevito prikazivao hrvatsko selo, posebice hrvatskoga seljaka, učinivši ga jednakopravnim likom s učiteljima, pravnicima, političarima, umjetnicima i ostalim mahom urbanim likovima koji su dotad dominirali hrvatskom književnošću
Prva knjiga donosi novele, poput 'Političke večere', 'Ženidbe Imbre Futača' i 'Breze', dramu 'Svoga tela gospodar', autobiografske zapise, članke i pismo Upravi Društva književnika Hrvatske od 17. travnja 1951., kojim odgovara na optužbe Miroslava Krleže.
Priređivač ističe da je Slavko Kolar jedan od najvažnijih hrvatskih pisaca ruralne tematike i satiričke orijentacije koji je uvjerljivo i slojevito prikazivao hrvatsko selo, posebice hrvatskoga seljaka, učinivši ga jednakopravnim likom s učiteljima, pravnicima, političarima, umjetnicima i ostalim mahom urbanim likovima koji su dotad dominirali hrvatskom književnošću.
Autentičnosti prikazivanja ruralnih miljea bitno je pridonijela i slojevitost Kolarova jezika, napominje priređivač i dodaje kako je uz vlastite novoizmišljene frazeme Kolar rado koristio narodne izreke i poštapalice, a još češće dijalektalno kajkavski stilizirao govor likova.
Kolarova novelistika s kajkavskim elementima, uz pojedina Krležina prozna djela, predstavlja glavnu premosnicu u kontinuitetu pojavljivanja kajkavštine u postilirskoj hrvatskoj prozi, napominje priređivač.
Ocjenjuje kako važno mjesto u kontekstu kajkavske književnosti pripada i drami 'Svoga tela gospodar' kao jednoj od prvih poslijeratnih kajkavskih drama.
Među Kolarovim autobiografskim zapisima, naglašava, odabrani su oni koji daju najzaokruženiju sliku o njegovu životu i govore o njegovim ključnim djelima.
Uvršteni su eseji i kritike (Dinko Šimunović, Zmijski skot, nagrađeni roman DHK-a i Pjesnik neopjevana kraja), koji ga prikazuju kao vrlo pomnog i strogog prosuditelja književnih djela, napominje priređivač i dodaje kako ga članak Pouke iz grešne prošlosti te pismo Društvu književnika od 17. travnja 1951. prikazuju kao beskompromisnog polemičara, čak i s najmoćnijim akterima onodobnog kulturnog života, poput Miroslava Krleže.
Autor je pripovijesti za djecu te televizijskih i filmskih scenarija. Bio je potpredsjednik Matice hrvatske 1946.–1948. i predsjednik Društva hrvatskih književnika 1947.–1951.
Pripovjedač i dramski pisac Slavko Kolar rođen je 1891. u Palešniku kraj Garešnice, a umro je u Zagrebu 1963.
“Čime se to oni bave da imaju moju lažnu snimku? Kakva je to politička stranka koja se bavi lažnom snimkom premijera kako bi ga upleli u njihov glib živog blata", upitao je Plenković te poručio možemovcima da "nisu normalni"
Odgovarajući na pitanja novinara planira li se ispričati Nikici Jelaviću kako je on ne bi tužio za navodnu klevetu, poručila je kako njegove poruke smatra zastrašivanjem, te kako ga se ne boji
"Protiv moje volje, uključili su me u svoju prljavu političku kampanju. Svima je, vjerujem, očito da o našem susretu nisam javno govorio ja - nego Mile Kekin. Ponavljam, ništa od navedenog u jučerašnjim istupima gospođa iz vodstva Možemo vezano uz mene i sastanak s Milom Kekinom nije točno, osim da je Kekin platio parking za moj auto", rekao je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
