"Ima ljudi koje sam čak i oštetio ili uvrijedio. Koji put sam se radi toga grizao. Bio sam nesretan. Radio sam takav posao zbog kojeg sam obavezno morao doći sukob s nečijim interesima, a ponekad su ti ljudi bili moji prijatelji, sugrađani. No ova je nagrada utješna jer smo morali odlučivati u ime viših ciljeva", kazao je istaknuti konzervator Ivan Matejčić za prijema nagrade 'Krasna zemljo-Meraviglioso paese'
"Ima ljudi koje sam čak i oštetio ili uvrijedio. Koji put sam se radi toga grizao. Bio sam nesretan. Radio sam takav posao zbog kojeg sam obavezno morao doći sukob s nečijim interesima, a ponekad su ti ljudi bili moji prijatelji, sugrađani. No ova je nagrada utješna jer smo morali odlučivati u ime viših ciljeva", kazao je istaknuti konzervator Ivan Matejčić za prijema nagrade 'Krasna zemljo-Meraviglioso paese'
"Ima puno ljudi kojima sam stao na žulj, koje sam čak i oštetio ili uvrijedio. Koji put sam se radi toga grizao. Bio sam nesretan. Radio sam takav posao zbog kojeg sam obavezno morao doći sukob s nečijim interesima, a ponekad su ti ljudi bili moji prijatelji, sugrađani. No ova je nagrada utješna jer smo morali odlučivati u ime viših ciljeva. Ova nagrada je velika počast koja uzvisuje, ali baš zato moram sad reći francusku frazu 'Noblesse oblige' ('Plemenitost obvezuje'), jer sad sam ipak plemenitiji, uzvišeniji nego prije 20 minuta. Sada se riječi i djela moraju drugačije mjeriti. Hvala svima", kazao je jučer u Poreču laureat županijske nagrade za životno djelo “Krasna zemljo - Meraviglioso paese" istaknuti konzervator, povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor dr. sc. Ivan Matejčić, uz ovacije i jednominutni snažni pljesak pune Istarske sabornice u Poreču.
Osim političara skupu su se obratili akademik i sveučilišni profesor Robert Matijašić i povjesničar Gaetano Benčić, kustos Zavičajnog muzeja Poreštine. Moderator je na koncu (kako je rekao 'bar na dijelu ove nagrade') čestitao i njegovoj supruzi, novinarki i aktivistici Snježani Matejčić, koja je nagrađena dugim aplauzom.
- Nikoga neću posebno pozdravljati, osim delegacije maturanata 1968. iz pazinske gimnazije, živjeli moji. Vjerovali ili ne, to su najljepše ženske središnje Istre, nasmijao je prisutne Matejčić za svog prethodnog nadahnutog govora.
Svojim stvaralaštvom i iznimnim postignućima u području zaštite materijalne kulturne baštine i muzeologije te u ostalim područjima kulture obilježio vrijeme u kojem djeluje, i čija djela i ostvarenja ostaju kao trajno dobro Istarske županije.
Dr. sc. Ivan Matejčić diplomirao je povijest umjetnosti te talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1973. godine. Od 1977. do 1980. godine radio je kao konzervator u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika u Splitu, a od 1980. do 1988. u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu.
Na prošlotjednom 30. pulskom Sajmu knjige , u Doručku s autorom, Matejčić je kazao i ovo: "Baština je zaštitnica identiteta. Spomenici nisu privatno vlasništvo. Što se umjetnosti tiče, kada je došla transavangarda, prestao sam sve to pratiti. Samo se jednom treba napraviti pisoar, samo se jednom treba zalijepiti bananu, ali sve se to ponavlja tisuće puta. Kod restauriranja, istina je istina, a laž je laž, sam predmet istraživanja je najvažniji".
Godine 1988. postaje ravnateljem Zavičajnog muzeja Poreštine, da bi ubrzo nakon toga bio izabran za ravnatelja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika u Rijeci 1990. Zahvaljujući njegovom velikom trudu, 1996. godine Zavod otvara svoju podružnicu u Poreču kako bi se na adekvatan način moglo započeti s istraživanjem i konzervacijom kompleksa Eufrazijane, što će prerasti u Matejčićev najvažniji konzervatorski poduhvat i kasniju temu doktorata.
Godine 2000. Matejčić svojim utjecajem uspijeva uvjeriti Ministarstvo kulture da je Istarska županija zaslužila vlastiti konzervatorski odjel te se zatim otvara u Puli a Matejčić postaje njegovim prvim pročelnikom. Tijekom svoga konzervatorskog djelovanja Matejčić se stručno usavršava u Parizu (1998), Ateni (2002) i Rimu (2004) te sudjeluje na mnogim europskim znanstvenim kongresima i stručnim skupovima.
Na mjestu pročelnika Konzervatorskog odjela u Puli ostaje do 2006. godine, nakon čega karijeru nastavlja kao predavač na Akademiji likovnih umjetnosti i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te 2007. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu brani doktorski rad s tezom o građevnom razvoju kompleksa Eufrazijane u Poreču. Umirovljen je kao izvanredni profesor.
Ivan Matejčić autor je i urednik niza znanstvenih knjiga, priloga i članaka od kojih se, kada je riječ o uredničkom poslu, u posljednje vrijeme ističe serija monografija 'Umjetnička baština istarske crkve /Patrimonio artistico della chiesa istriana', od kojih su do sada objavljena dva sveska – Kiparstvo od 4. do 13. stoljeća. (Poreč 2014) te Kiparstvo od 14 do 18. stoljeća (Pula 2017)
Upravo je pred izlaskom i treći svezak posvećen 'Slikarstvu od 4. do 16. stoljeća'. Ova edicija izvrsno prezentira sakralnu baštinu Istre te predstavlja jedini takav pregled povijesti umjetnosti istarskog poluotoka.
Matejčić se ipak kao autor ponajviše bavi ranokršćanskim, srednjovjekovnim i renesansnim razdobljem, posebice drvenim raspelima i rezbarenim te oslikanim poliptisima iz razdoblja gotike i renesanse, te je tim tekstovima i atribucijama pomogao da se djela pojedinih majstora koji su djelovali u Istri restauriraju, a njihov rad raspoznaje u širim internacionalnim okvirima.
Zahvaljujući njegovoj studiji i konzervatorskom radu, Eufrazijana je još prije kandidirana za ulazak na Popis svjetske baštine pri organizaciji UNESCO, na koji je uvrštena 1997. godine
Ne smiju se nikako preskočiti ni njegove istraživačke i konzervatorske radove na zidnim slikama.
Od samih početaka Konzervatorskog odjela u Puli kojeg je osnovao jedna od glavnih zadataka bila mu je obnova predromaničkog i romaničkog sloja zidnih slika pa tako pokreće obnove fresaka u crkvi sv. Agate kod Kanfanara, crkvi sv. Foške kod Peroja, crkvi sv. Martina u Svetom Lovreču, ali obnavlja i zidne slike kasnijih crkava iz 14. i 15. stoljeća kao što su freske u crkvi sv. Duha u Balama, crkvi sv. Petra u Sorbaru i crkvi sv. Barnabe u Vižinadi, o čemu objavljuje i knjigu.
"Krasna zemljo" je najnovija nagrada , a uz "Europu nostru", dobitnik je godišnje nagrade "Vicko Andrić" za zaštitu spomenika (2004.) i nagrade "Radovan Ivančević" Društva hrvatskih povjesničara umjetnosti za Muzej Lapidarium u Novigradu (2009.).
Ulaz u Žatiku za sve preostale utakmice President´s Cupa, natjecanja na SP-u za plasman od 25. do 32. mjesta, koje se u cijelosti igra u Poreču, počevši već od srijede, 22. siječnja, za sjevernu (montažnu) tribinu biti besplatan. Svi koji žele doći u Žatiku mogu besplatne ulaznice preuzeti na blagajni dvorane Žatika svakog igračkog dana od 12.00 do 18.30 sati
Policijski službenici uhitili su muškarca kako ne bi dalje ugrožavao sigurnost prometa te su ga priveli u policijsku postaju. Budući da je već dva puta pravomoćno kažnjavan zbog težih prometnih prekršaja, policija mu je privremeno oduzela automobil
Ambijentalna instalacija Vrt nije izuzetak, a sastoji se od skulptura Metalne šume i Kamenog cvijeća koje je već predstavio javnosti, no sada prvi put u njihovoj kombinaciji i interakciji. „Kako me izložbeni prostor s prirodnim stijenama kao zidovima podsjetio na prapovijesnu pećinu, izbor skulptura Metalne šume, pojednostavljenih i stiliziranih do krajnjih granica bio je logičan s obzirom da su inspirirane art brutom i infantilizmom i zapravo su crtež u prostoru, a temelje se na dječjem crtežu stabala tako da mogu podsjećati i na pećinske slikarije"
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
