"Loše stanje fasade i drvenarije srozava energetsku učinkovitost objekata, a dodatni minus je estetske naravi s obzirom da je susjedna okolina zgrade adaptirana i restaurirana. Zgrada Arheološkog muzeja u cijelosti je obnovljena, adaptacija Malog rimskog kazališta je skoro završena, a uskoro će tik uz zgradu Knjižnice proći uređena šetnica. U takvom se okružju obje zgrade središnje knjižnice neugledno ističu. U tzv. vanjskom spremištu knjižnice doslovno je propao pod. Tamo se nalazi vrijedna građa Pokrajinske knjižnice Istre i nužna je sanacija poda i zbog građe i zbog djelatnika. Nužna je i provjera električnih instalacija u svim prostorima. Sanacija glavne zgrade je ušla u strategiju Sveučilišta i to budi optimizam da bi realizacija mogla biti u okviru mandata", veli Kraljević
"Loše stanje fasade i drvenarije srozava energetsku učinkovitost objekata, a dodatni minus je estetske naravi s obzirom da je susjedna okolina zgrade adaptirana i restaurirana. Zgrada Arheološkog muzeja u cijelosti je obnovljena, adaptacija Malog rimskog kazališta je skoro završena, a uskoro će tik uz zgradu Knjižnice proći uređena šetnica. U takvom se okružju obje zgrade središnje knjižnice neugledno ističu. U tzv. vanjskom spremištu knjižnice doslovno je propao pod. Tamo se nalazi vrijedna građa Pokrajinske knjižnice Istre i nužna je sanacija poda i zbog građe i zbog djelatnika. Nužna je i provjera električnih instalacija u svim prostorima. Sanacija glavne zgrade je ušla u strategiju Sveučilišta i to budi optimizam da bi realizacija mogla biti u okviru mandata", veli Kraljević
Mnogi je još uvijek zovu "Naučna biblioteka", što ne čudi jer je desetljećima, od osnivanja 1949. godine, nosila taj naziv.
Kao najstarija i najveća sačuvana javna knjižnica u Istarskoj županiji, Sveučilišna knjižnica u Puli sastavni je dio Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od njegova osnutka 2006. godine, s jasnim ciljem pružanja potpore nastavnom, znanstvenom i stručnom radu pulskog sveučilišta.
Nedavno je za njenog voditelja, nakon odlaska u mirovinu Bruna Dobrića, imenovan Ivan Kraljević, dosadašnji voditelj Posudbenog i informacijskog odjela te knjižničarski savjetnik.
- Namjeravam podići kvalitetu pružanja knjižničnih usluga, povećati vidljivost, imidž i relevantnost knjižnice i njenih ogranaka u akademskoj zajednici te digitalizacijom zaštititi i predstaviti javnosti najvrjedniju, ali i frekventno korištenu knjižničnu građu, kaže nam Kraljević u jako lijepoj, ali infrastrukturno prilično zapuštenoj zgradi površine nepunih 2.000 četvornih metara, u kojoj radi 20-ak djelatnika.
Kako je već mjesec i pol dana biti šefom tolikom, ne baš malom broju ljudi?
Kliše je reći izazovno, ali to je najbolji opis - izazovno, pomalo hektično, intenzivno, ali i uzbudljivo jer sam na poziciji s koje je moguće napraviti promjenu. Kalendar mi je pun kao nikada. Toliko toga želim napraviti, a to znači puno sastanaka s puno suradnika i partnera. Na sve moje želje i ambicije, naslonio se i stručni nadzor u knjižnici, najava reakreditacije Sveučilišta, prelazak na euro koji utječe i na naše poslovanje, promjena knjižničnog softvera i nekoliko velikih projekata i dosta malih projekata i suradnji.
Mimo strukturalnih problema knjižnice, korisnici prvo vide ili čuju. Prvo što se čuje kad se uđe u glavni korisnički prostor na prvom katu Sveučilišne knjižnice u Puli jest dosta glasno škripanje starog, višedesetljetnog parketa. U toj tišini, dok ljudi uče i proučavaju, čovjek uvijek ima osjećaj da narušava mir. Namjeravate li ga mijenjati ili će ostati specifičan 'brend'?
Zanimljivo je kako se škripavi parket neizbježno veže uz našu knjižnicu. Nekima to stvarno smeta, nekima je to predivno i skoro romantični doživljaj, dio austro-ugarskog štiha koji imaju i neke bečke kulturne institucije, a nekima, kao meni koji sam 21 godinu u ovoj zgradi, to postane dio priče koji više ni ne doživljavam. Ipak, budući da je tišina, potrebna za rad i koncentraciju, glavni brend svake knjižnice, nešto ćemo sigurno planirati i po tom pitanju, ali na listi prioriteta to je trenutno pri dnu liste.
Knjižni fond se neprekidno povećava i trenutno broji 390.989 knjiga. Kako osigurati više spremišnog prostora, s kojim dugo knjižnica kuburi?
Spremišni prostori knjižnice su dosegli svoj limit i prostora za novu građu skoro pa nema. Obvezni primjerak kontinuirano stiže i zakonski smo ga dužni pohraniti u skladu sa standardima struke, dok se skoro ništa od građe ne može otpisati jer se u najvećem postotku radi upravo o obveznom primjerku. Trenutno se snalazimo i građa nam se nalazi na sedam lokacija, što nije nimalo praktično. Pokušat ću u suradnji sa stručnim vijećem knjižnice i upravom Sveučilišta pronaći najbolje rješenje da se smanji broj spremišta i da se koncentriramo na dva, tri mjesta. Dosta novog prostora nas čeka i u prostorima bivše Mornaričke bolnice, a puno se može dobiti i reorganizacijom postojećih prostora, na čemu smo već počeli raditi.
Jesu li obnova fasade i ugradnja lifta za osobe s invaliditetom ostvarivi projekti za vašeg prvog mandata? Ne čini li se pritom obnova fasade itekako važnom s obzirom da se bočno uređuje novoprobijena šetnica do Kaštela, a tamo pada žbuka s fasade pa može biti opasno za buduće prolaznike?
Loše stanje fasade i drvenarije srozava energetsku učinkovitost objekata, a dodatni minus je estetske naravi s obzirom da je susjedna okolina zgrade adaptirana i restaurirana. Naime, zgrada Arheološkog muzeja u cijelosti je obnovljena, adaptacija Malog rimskog kazališta je skoro završena, a uskoro će tik uz zgradu Knjižnice proći uređena šetnica. U takvom se okružju obje zgrade središnje knjižnice neugledno ističu. U tzv. vanjskom spremištu knjižnice doslovno je propao pod. Tamo se nalazi vrijedna građa Pokrajinske knjižnice Istre i nužna je sanacija poda i zbog građe i zbog djelatnika. Nužna je i provjera električnih instalacija u svim prostorima. Sanacija glavne zgrade je ušla u strategiju Sveučilišta i to budi optimizam da bi realizacija mogla biti u okviru mandata. Sa svoje strane ću učiniti sve što mogu da bude. Ugradnja lifta nužnog zbog osoba smanjene pokretljivosti je isto u vrhu prioriteta. Postignut je inicijalni dogovor s gradonačelnikom Filipom Zoričićem. Grad Pula je pokazao dobru volju i spremnost financijski pomoći, a Istarska županija je već dodijelila sredstva od kojih će dio ići u tu svrhu. Sveučilište želi ovo brzo i kvalitetno riješiti, pa sam optimističan i po tom pitanju.
Koliko iznosi procijenjeni iznos ulaganja u ugradnju (navodno staklenog) lifta, koju će, pretpostavljam, koristiti i djelatnici knjižnice za prijevoz građe na sva tri kata?
Za točan iznos treba napraviti detaljnu stručnu ekspertizu sa svim specifičnostima zgrade iz 1908. godine. Bio bi estetski i kulturni autogol zatvoriti naše prekrasno austro-ugarsko stepenište, pa se nadam da ćemo ići na stakleni lift. To naravno povećava cijenu. Okvirna procjena iznosa ugradnje lifta kreće se oko 65 tisuća eura, no trebat će razmišljati i o ulaznim vratima i nekoliko stepenica koje će se morati premostiti rampom.
Otkud financije za sve te nužne gornje investicije u obnovu infrastrukture knjižnice, a i tehničke opreme za spremu građe? Nužna je, koliko znam, i sanacija krovišta. To su sve veliki novci.
Najveći dio sredstava, a to su ona za krov i fasadu, pokušavamo realizirati kroz europske fondove i Sveučilište već radi na tome. Dio sredstava za lift su praktički već osigurana. Vjerujem da će mjerodavna ministarstva isto pomoći. Bitno je kontinuirano zagovarati knjižnicu i tražiti rješenja. U ovo kratko vrijeme što vodim knjižnicu nisam još naletio na zatvorena vrata, pa sam optimističan i po ovom pitanju, ali zasigurno nas čeka jako puno posla i jako puno zagovaranja.
Kako osigurati brz pristup građi i izvorima informacija?
Postojeći knjižnični program već neko vrijeme ne prati korak s vremenom i potrebama knjižnice i naših korisnika. Većina sveučilišnih i znanstvenih knjižnica je trenutno u pregovorima oko prelaska na novi knjižnični sustav. Najizglednije je da će to biti knjižnični program Alma, koji koriste mnoge svjetske knjižnice. Naravno da je i naša knjižnica uskočila u ovaj vlak i nadam se da ćemo do 2025. godine stići na željenu destinaciju te na taj način osuvremeniti cjelokupno poslovanje.
U kojoj je fazi proces digitalizacije?
Nastaviti ćemo izgrađivati sustav digitalnih repozitorija kao trajno mjesto pohrane svih digitalnih sadržaja. Nastavit ćemo dobru tradiciju digitalizacije koju Sveučilišna knjižnica provodi već duži niz godina. Najpoznatiji primjer je digitalizacija starih novina i časopisa koji se objavljuju na portalu www.ino.com.hr. Portal je nužno osuvremeniti, učiniti ga preglednijim te ukloniti nedostatke na postojećim sadržajima. Osim nastavka dobre prakse digitalizacije najstarijih naslova periodike, nužno je, prvenstveno radi zaštite, ali i radi dostupnosti, započeti digitalizaciju Glasa Istre. Naime, dugogodišnjim frekventnim pretraživanjem ovog fizičkog naslova za potrebe studijskih programa pulskog sveučilišta, rijetka cjelovita arhiva ovog lista potencijalno je ugrožena. Digitalizaciju Glasa Istre provest ćemo u sklopu projekta E-kultura, a krećemo već idući mjesec.
Vrlo brzo uvodimo i M-knjižnicu, aplikaciju koja će podići kvalitetu usluge i vidljivost knjižnice kroz novu tehnologiju koja brzo i jednostavno povezuje korisnika s knjižnicom putem pametnih uređaja. Ovdje moram spomenuti da već sad nudimo studentima Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli automatiziran i besplatan upis u Sveučilišnu knjižnicu u Puli i njene ogranke putem poveznice http://www.ukkc.crolib.hr/prijava.
Na stranicama Grada, nakon nedavnog prijema kod gradonačelnika, pogrešno ste titulirani kao ravnatelj knjižnice, budući da je knjižnica dio Sveučilišta Jurja Dobrile. Koliko ste u vođenju knjižnice autonomni odnosno ovisni o vodstvu sveučilišta?
Istina, no nije to baš tako velika greška. Voditelj i ravnatelj zapravo rade isti posao. Budući smo mi dio integriranog sveučilišta, naša knjižnica nema pravnu osobnost, kao ni ostale sastavnice Sveučilišta, i to je jednostavno tako. Dovoljno smo autonomni. Nisam nezadovoljan. Ovaj model ima prednosti i mana kao i svaki drugi. Naša je realnost takva kakva jest i pokušavam u zadanim okvirima djelovati najbolje u interesu i knjižnice i Sveučilišta, a najviše u interesu korisnika. Sve ovisi o kvalitetnoj suradnji. Mišljenja sam čak da ovaj model ima više prednosti jer sinergija resursa otvara više prostora za kreaciju.
Hoćete li, kao druge veće knjižnice u Hrvatskoj, vratiti uslugu ‘Noćnog rada’ od 20 do 24 sata koja je prestala s pandemijom koronavirusa?
To mi je visoko na listi prioriteta, a vrlo lako izvedivo. Ovo vežem uz još neke književne i čitalačke programe koje ćemo ponuditi studentima u maloj čitaonici, tako da da - ta usluga se vraća.
Korisnicima su u središnjoj knjižnici na raspolaganju dvije čitaonice s ukupno 60 mjesta, devet računala te klasičnim i bežičnim pristupom internetu. Ogranci još nude dodatna korisnička mjesta i pristup računalima, pa tako Knjižnica knjižnica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti ima 8 sjedećih mjesta i 2 korisnička računala, Knjižnica Filozofskog fakulteta i Muzičke akademije 48 sjedećih mjesta i 5 korisničkih računala, a Knjižnica Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" 30 sjedećih mjesta i 11 korisničkih računala. Ukupno Knjižnica ima 146 mjesta i 27 korisničkih računala
Od rujna 2022. obnašate dužnost i predsjednika Društva bibliotekara Istre. Koliko će vas ta funkcija (koju ste 2010. i 2012. vodili u dva dvogodišnja mandata) ometati u ispunjavanju dužnosti voditelja knjižnice?
Nimalo me neće ometati, jer se funkcije jako logično i praktično prožimaju i nadopunjavaju. Nastavit ćemo suradnju s Društvom kroz projekte Zelena knjižnica, Tjedan istarskih knjižnica, Bibliographia Histrica Online i Dobar libar, a budući sam na početku oba mandata, vjerujem da će biti i noviteta.
Fond Knjižnice sastoji se od staroga fonda pulske Mornaričke knjižnice (K. u. k. Marine Bibliothek) i Pokrajinske knjižnice Istre (Biblioteca provinciale dell’Istria), novoga fonda (koji je pristigao u Knjižnicu od 1949. do danas) i posebnih zbirki. Formirano je nekoliko zbirki, a Knjižnica je posebno prepoznatljiva u Hrvatskoj i izvan nje po Zavičajnoj zbirci Histrica i Mornaričkoj knjižnici. Knjižnica posjeduje četiri inkunabule, 155 svezaka knjiga iz 16. st., 49 svezaka iz 17. st. i oko 300 svezaka iz 18. stoljeća
Osnivač ste i voditelj nagrađivane Zelene knjižnice, projekta Društva bibliotekara Istre započet još 2011. godine, koji je u ovih 12 godina, šireći svijest o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša, uz portal i projekciju dokumentarnih filmova, organizirao gotovo 200 stručnih predavanja, tribina i promocija knjiga. Tko će sad voditi Zelenu knjižnicu?
I dalje ću voditi Zelenu knjižnicu i promicati zelene ideje. To je sjajan i izuzetno bitan projekt koji će samo još više dobiti na važnosti kroz moje nove uloge. Bitno je kao pozitivan primjer napomenuti da je dio predavanja organiziranih u sklopu projekta Zelena knjižnica uključen u čak pet kolegija na Fakultetu za ekonomiju i turizam “Dr. Mijo Mirković” u Puli. Takvih primjera sinergije treba biti još više ako želimo i dalje djelovati na jedinom planetu kojeg imamo za djelovanje.
Ivan Kraljević: 'I dalje ću voditi Zelenu knjižnicu'
Muškarac se odbio podvrgnuti ispitivanju prisutnosti droga u organizmu te nije imao kod sebe osobnu iskaznicu. Također je utvrđeno je kako upravlja automobilom, iako je doneseno rješenje kojim mu se ukida vozačka dozvola zbog prikupljenih 12 negativnih bodova, odnosno zbog ranije počinjenih prometnih prekršaja
Program je koncipiran kao serija intervjua s istaknutim osobama iz društvenog života, a namjera je u perspektivi ugostiti i važne 'male' ljude koji nisu javne osobe, a imaju itekako što za reći
Polaznici radionica moći će steći razne praktične vještine poput rasijecanja mesa peradi, filiranja sirove ribe, flambiranja svinjskog filea te naučiti pripremati kratke i duge barske mješavine – cocktaile
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
