republika - dugi
Kultura

Predavanje Roberta Kurelića

"Od Boljuna i Pićna do Beča i Moskve: dva Istranina na dvoru cara Leopolda I."

Na predavanju će biti riječi o impresivnoj karijeri dvojice Istrana skromnoga podrijetla, Lovre Kurelića iz Boljuna i Sebastijana Glavinića iz Pićna, rođaka koji su sredinom 17. stoljeća, zahvaljujući svom obrazovanju i poznavanju mnogih jezika postali utjecajni dvorjani i prevoditelji na habsburškome dvoru


 
2 min
Leonid Slijepčević

Na predavanju će biti riječi o impresivnoj karijeri dvojice Istrana skromnoga podrijetla, Lovre Kurelića iz Boljuna i Sebastijana Glavinića iz Pićna, rođaka koji su sredinom 17. stoljeća, zahvaljujući svom obrazovanju i poznavanju mnogih jezika postali utjecajni dvorjani i prevoditelji na habsburškome dvoru

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli tijekom 2024. godine obilježava 30. godišnjicu osnutka ciklusom javnih predavanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula, u kojem će profesori Odsjeka izlagati o temama kojima se bave u svom znanstvenom i nastavnom radu.

Drugo predavanje u nizu, naslovljeno Od Boljuna i Pićna do Beča i Moskve: dva Istranina na dvoru cara Leopolda I. održat će Robert Kurelić u utorak, 9. travnja 2024. u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula (Kandlerova 39).

Program počinje u 18 sati i ulaz je slobodan.

 O predavanju:

Na predavanju će biti riječi o impresivnoj karijeri dvojice Istrana skromnoga podrijetla, Lovre Kurelića iz Boljuna i Sebastijana Glavinića iz Pićna, rođaka koji su sredinom 17. stoljeća, zahvaljujući svom obrazovanju i poznavanju mnogih jezika postali utjecajni dvorjani i prevoditelji na habsburškome dvoru. Sudjelovali su u više diplomatskih misija, redovito su bili angažirani kao prevoditelji, prvenstveno za istočnoslavenske jezike, te su u Beču ugošćivali, u carevo ime, važne goste s Istoka i bili nagrađeni plemićkim naslovom i grbom, uzvišenim službama i više nego dobrim prihodima. Priča je to o dvojici siromaha iz provincije koji su, zahvaljujući isključivo svome znanju i socijalnim vještinama, uspjeli u tadašnjem društvu te se vinuli do samog središta moći, do neposredne blizine i naklonosti habsburških careva, ostavivši značajan trag u hrvatskoj, ali i svjetskoj povijesti.

O predavaču:

Povjesničar Robert Kurelić doktorirao je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti na temu svakodnevice na istarskoj granici u 16. stoljeću. Objavio je više znanstvenih radova i jednu knjigu na engleskom jeziku (Daily Life on the Istrian Frontier, 2019.) za koju je nagrađen nagradom Mirjana Gross za najbolju povijesnu knjigu u 2019. U svome znanstvenom radu bavi se poviješću simbola, rituala i ceremonija u srednjem vijeku, plemenitim rodovima Frankapanima i grofovima Celjskim te Istrom na prijelazu iz kasnog u ranonovovjekovno doba.


Nastavite čitati

Pula
 

(VIDEO) Pulska umirovljenica: "Rekla sam dosta! Nema pravo pucati na mene, sve sam snimila. Pod cijenu života branit ću pravo da sjednem na zidić i pomazim Vegu"

Najprije je vikao na mene, da mu skupljam štakore, da nemam što tu sjediti. Onda je po cijeloj dužini zida pobacao zemlju kako ne bih mogla sjediti, zatim me počeo tjerati prskajući me vodom. To sam prijavila policiji, no nakon toga napadi su bili sve žešći, ispričala nam je Puljanka * Policijski službenici u 2023. i 2024. godini u tri su navrata postupali po dojavama u Nazorovoj ulici poradi nesuglasica između građana koje su nastale u svezi hranjenja mačaka

Pula
 

Rozalija Javoran, dobitnica Grba Grada Pule: "Bilo je otpora pojedinaca, no gotovo svi zahtjevi roditelja djece s teškoćama su usvojeni"

Nije bilo lako, održala sam brojne prezentacije rada, sastanke na kojima su bili predstavnici Grada Pule, Istarske županije, Istarskih domova zdravlja, Centra za socijalnu skrb, Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda, Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju Martin Horvat iz Rovinja. Iako je bilo otpora nitko nije mogao ostati imun na činjenice, na brojne probleme koje s kojima se susreću roditelji djece s teškoćama, na njihove vapaje i u roku od godinu dana većina je zahtjeva, koje smo u radu zajednički postavili kao ciljeve, doista i riješena, veli Javoran

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.