Na predavanju će biti riječi o impresivnoj karijeri dvojice Istrana skromnoga podrijetla, Lovre Kurelića iz Boljuna i Sebastijana Glavinića iz Pićna, rođaka koji su sredinom 17. stoljeća, zahvaljujući svom obrazovanju i poznavanju mnogih jezika postali utjecajni dvorjani i prevoditelji na habsburškome dvoru
Na predavanju će biti riječi o impresivnoj karijeri dvojice Istrana skromnoga podrijetla, Lovre Kurelića iz Boljuna i Sebastijana Glavinića iz Pićna, rođaka koji su sredinom 17. stoljeća, zahvaljujući svom obrazovanju i poznavanju mnogih jezika postali utjecajni dvorjani i prevoditelji na habsburškome dvoru
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli tijekom 2024. godine obilježava 30. godišnjicu osnutka ciklusom javnih predavanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula, u kojem će profesori Odsjeka izlagati o temama kojima se bave u svom znanstvenom i nastavnom radu.
Drugo predavanje u nizu, naslovljeno Od Boljuna i Pićna do Beča i Moskve: dva Istranina na dvoru cara Leopolda I. održat će Robert Kurelić u utorak, 9. travnja 2024. u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula (Kandlerova 39).
Program počinje u 18 sati i ulaz je slobodan.
O predavanju:
Na predavanju će biti riječi o impresivnoj karijeri dvojice Istrana skromnoga podrijetla, Lovre Kurelića iz Boljuna i Sebastijana Glavinića iz Pićna, rođaka koji su sredinom 17. stoljeća, zahvaljujući svom obrazovanju i poznavanju mnogih jezika postali utjecajni dvorjani i prevoditelji na habsburškome dvoru. Sudjelovali su u više diplomatskih misija, redovito su bili angažirani kao prevoditelji, prvenstveno za istočnoslavenske jezike, te su u Beču ugošćivali, u carevo ime, važne goste s Istoka i bili nagrađeni plemićkim naslovom i grbom, uzvišenim službama i više nego dobrim prihodima. Priča je to o dvojici siromaha iz provincije koji su, zahvaljujući isključivo svome znanju i socijalnim vještinama, uspjeli u tadašnjem društvu te se vinuli do samog središta moći, do neposredne blizine i naklonosti habsburških careva, ostavivši značajan trag u hrvatskoj, ali i svjetskoj povijesti.
O predavaču:
Povjesničar Robert Kurelić doktorirao je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti na temu svakodnevice na istarskoj granici u 16. stoljeću. Objavio je više znanstvenih radova i jednu knjigu na engleskom jeziku (Daily Life on the Istrian Frontier, 2019.) za koju je nagrađen nagradom Mirjana Gross za najbolju povijesnu knjigu u 2019. U svome znanstvenom radu bavi se poviješću simbola, rituala i ceremonija u srednjem vijeku, plemenitim rodovima Frankapanima i grofovima Celjskim te Istrom na prijelazu iz kasnog u ranonovovjekovno doba.
Kao konceptualna okosnica rada i koreografskoj izričaja Roberta uspostavlja autoreferencijalnost, a sama izvedba svojevrsno je suočavanje s njom unutar i izvan plesa, ali i putovanje kroz dva desetljeća rada na profesionalnoj plesnoj sceni
A kako bi se planirani četvorotračni promet od Šijane do Velog Vrha mogao nesmetano odvijati, bit će potrebno premostiti neke prepreke na putu. Kružni tokovi tako postaju 'turbo rotori' koji mogu primiti promet u četiri trake, a najveće potencijalno 'usko grlo' - nadvožnjak koji prelazi preko pruge i Ulice Svetog Petra (u produžetku Partizanskog puta) - morat će dobiti 'blizanca'. Obišli smo gradilište ovih dana sa svih strana
Pronađen je u Liburnijskoj ulici, u dvorištu jedne kuće, gdje je, krvav, bez majice, izgrebane glave i prsiju, s nekim telefonski razgovarao povišenim glasom * Dvadesetšestogodišnji njemački državljanin nije bio ni zatvorenik ni pritvorenik
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
