"Od Boljuna i Pićna do Beča i Moskve: dva Istranina na dvoru cara Leopolda I."

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli tijekom 2024. godine obilježava 30. godišnjicu osnutka ciklusom javnih predavanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula, u kojem će profesori Odsjeka izlagati o temama kojima se bave u svom znanstvenom i nastavnom radu.

Drugo predavanje u nizu, naslovljeno Od Boljuna i Pićna do Beča i Moskve: dva Istranina na dvoru cara Leopolda I. održat će Robert Kurelić u utorak, 9. travnja 2024. u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula (Kandlerova 39).

Program počinje u 18 sati i ulaz je slobodan.

 O predavanju:

Na predavanju će biti riječi o impresivnoj karijeri dvojice Istrana skromnoga podrijetla, Lovre Kurelića iz Boljuna i Sebastijana Glavinića iz Pićna, rođaka koji su sredinom 17. stoljeća, zahvaljujući svom obrazovanju i poznavanju mnogih jezika postali utjecajni dvorjani i prevoditelji na habsburškome dvoru. Sudjelovali su u više diplomatskih misija, redovito su bili angažirani kao prevoditelji, prvenstveno za istočnoslavenske jezike, te su u Beču ugošćivali, u carevo ime, važne goste s Istoka i bili nagrađeni plemićkim naslovom i grbom, uzvišenim službama i više nego dobrim prihodima. Priča je to o dvojici siromaha iz provincije koji su, zahvaljujući isključivo svome znanju i socijalnim vještinama, uspjeli u tadašnjem društvu te se vinuli do samog središta moći, do neposredne blizine i naklonosti habsburških careva, ostavivši značajan trag u hrvatskoj, ali i svjetskoj povijesti.

O predavaču:

Povjesničar Robert Kurelić doktorirao je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti na temu svakodnevice na istarskoj granici u 16. stoljeću. Objavio je više znanstvenih radova i jednu knjigu na engleskom jeziku (Daily Life on the Istrian Frontier, 2019.) za koju je nagrađen nagradom Mirjana Gross za najbolju povijesnu knjigu u 2019. U svome znanstvenom radu bavi se poviješću simbola, rituala i ceremonija u srednjem vijeku, plemenitim rodovima Frankapanima i grofovima Celjskim te Istrom na prijelazu iz kasnog u ranonovovjekovno doba.