Na predavanju će biti riječi o impresivnoj karijeri dvojice Istrana skromnoga podrijetla, Lovre Kurelića iz Boljuna i Sebastijana Glavinića iz Pićna, rođaka koji su sredinom 17. stoljeća, zahvaljujući svom obrazovanju i poznavanju mnogih jezika postali utjecajni dvorjani i prevoditelji na habsburškome dvoru
Na predavanju će biti riječi o impresivnoj karijeri dvojice Istrana skromnoga podrijetla, Lovre Kurelića iz Boljuna i Sebastijana Glavinića iz Pićna, rođaka koji su sredinom 17. stoljeća, zahvaljujući svom obrazovanju i poznavanju mnogih jezika postali utjecajni dvorjani i prevoditelji na habsburškome dvoru
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli tijekom 2024. godine obilježava 30. godišnjicu osnutka ciklusom javnih predavanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula, u kojem će profesori Odsjeka izlagati o temama kojima se bave u svom znanstvenom i nastavnom radu.
Drugo predavanje u nizu, naslovljeno Od Boljuna i Pićna do Beča i Moskve: dva Istranina na dvoru cara Leopolda I. održat će Robert Kurelić u utorak, 9. travnja 2024. u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula (Kandlerova 39).
Program počinje u 18 sati i ulaz je slobodan.
O predavanju:
Na predavanju će biti riječi o impresivnoj karijeri dvojice Istrana skromnoga podrijetla, Lovre Kurelića iz Boljuna i Sebastijana Glavinića iz Pićna, rođaka koji su sredinom 17. stoljeća, zahvaljujući svom obrazovanju i poznavanju mnogih jezika postali utjecajni dvorjani i prevoditelji na habsburškome dvoru. Sudjelovali su u više diplomatskih misija, redovito su bili angažirani kao prevoditelji, prvenstveno za istočnoslavenske jezike, te su u Beču ugošćivali, u carevo ime, važne goste s Istoka i bili nagrađeni plemićkim naslovom i grbom, uzvišenim službama i više nego dobrim prihodima. Priča je to o dvojici siromaha iz provincije koji su, zahvaljujući isključivo svome znanju i socijalnim vještinama, uspjeli u tadašnjem društvu te se vinuli do samog središta moći, do neposredne blizine i naklonosti habsburških careva, ostavivši značajan trag u hrvatskoj, ali i svjetskoj povijesti.
O predavaču:
Povjesničar Robert Kurelić doktorirao je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti na temu svakodnevice na istarskoj granici u 16. stoljeću. Objavio je više znanstvenih radova i jednu knjigu na engleskom jeziku (Daily Life on the Istrian Frontier, 2019.) za koju je nagrađen nagradom Mirjana Gross za najbolju povijesnu knjigu u 2019. U svome znanstvenom radu bavi se poviješću simbola, rituala i ceremonija u srednjem vijeku, plemenitim rodovima Frankapanima i grofovima Celjskim te Istrom na prijelazu iz kasnog u ranonovovjekovno doba.
Odlasci i dolasci, započeti, završeni i nikad dovršeni fakulteti, nove, buduće, tajne i bivše ljubavi, turisti, obitelji, prijatelji, škola, posao i ekskurzije... sve, i više od toga, skoro cijelo jedno stoljeće skrivalo se u tunelu bivšeg "Busnog", kako se u Puli najčešće govori
Ciklus započinje u petak 6. ožujka u Klubu Kotač nastupom The Tiptons Sax Quartet & Drums, jednog od najdugovječnijih ženskih sastava jazz i improvizirane glazbe
Mnogi ih se plaše, no reptili nisu strašni, zapravo su velike maze. Ipak, kako dodaje vanjski suradnik iz Slovenije Aleš Mlinar, neke su zmije super za maženje, iako on to ne prakticira jer, kako veli, ipak ove životinje, a posebno zmije, nisu baš napravljene da ih se svakodnevno vadi iz terarija i mazi. No, postoje vrste poput kraljevskih pitona ili štakorašica ('rat snake') koje se mogu maziti
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
