Sutra o 'hororu' u idiličnoj pulskoj uvali i pjesmi 'Addio Pola'
Premda se danas može smatrati neslužbenom pulskom himnom, mnogi ne znaju jedan zanimljiv detalj o ovoj pjesmi Francija Blaškovića i benda Gori Ussi Winnetou. Koji? Čitajte sutra!
Na predavanju će biti riječi o impresivnoj karijeri dvojice Istrana skromnoga podrijetla, Lovre Kurelića iz Boljuna i Sebastijana Glavinića iz Pićna, rođaka koji su sredinom 17. stoljeća, zahvaljujući svom obrazovanju i poznavanju mnogih jezika postali utjecajni dvorjani i prevoditelji na habsburškome dvoru
Na predavanju će biti riječi o impresivnoj karijeri dvojice Istrana skromnoga podrijetla, Lovre Kurelića iz Boljuna i Sebastijana Glavinića iz Pićna, rođaka koji su sredinom 17. stoljeća, zahvaljujući svom obrazovanju i poznavanju mnogih jezika postali utjecajni dvorjani i prevoditelji na habsburškome dvoru
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli tijekom 2024. godine obilježava 30. godišnjicu osnutka ciklusom javnih predavanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula, u kojem će profesori Odsjeka izlagati o temama kojima se bave u svom znanstvenom i nastavnom radu.
Drugo predavanje u nizu, naslovljeno Od Boljuna i Pićna do Beča i Moskve: dva Istranina na dvoru cara Leopolda I. održat će Robert Kurelić u utorak, 9. travnja 2024. u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula (Kandlerova 39).
Program počinje u 18 sati i ulaz je slobodan.
O predavanju:
Na predavanju će biti riječi o impresivnoj karijeri dvojice Istrana skromnoga podrijetla, Lovre Kurelića iz Boljuna i Sebastijana Glavinića iz Pićna, rođaka koji su sredinom 17. stoljeća, zahvaljujući svom obrazovanju i poznavanju mnogih jezika postali utjecajni dvorjani i prevoditelji na habsburškome dvoru. Sudjelovali su u više diplomatskih misija, redovito su bili angažirani kao prevoditelji, prvenstveno za istočnoslavenske jezike, te su u Beču ugošćivali, u carevo ime, važne goste s Istoka i bili nagrađeni plemićkim naslovom i grbom, uzvišenim službama i više nego dobrim prihodima. Priča je to o dvojici siromaha iz provincije koji su, zahvaljujući isključivo svome znanju i socijalnim vještinama, uspjeli u tadašnjem društvu te se vinuli do samog središta moći, do neposredne blizine i naklonosti habsburških careva, ostavivši značajan trag u hrvatskoj, ali i svjetskoj povijesti.
O predavaču:
Povjesničar Robert Kurelić doktorirao je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti na temu svakodnevice na istarskoj granici u 16. stoljeću. Objavio je više znanstvenih radova i jednu knjigu na engleskom jeziku (Daily Life on the Istrian Frontier, 2019.) za koju je nagrađen nagradom Mirjana Gross za najbolju povijesnu knjigu u 2019. U svome znanstvenom radu bavi se poviješću simbola, rituala i ceremonija u srednjem vijeku, plemenitim rodovima Frankapanima i grofovima Celjskim te Istrom na prijelazu iz kasnog u ranonovovjekovno doba.
Premda se danas može smatrati neslužbenom pulskom himnom, mnogi ne znaju jedan zanimljiv detalj o ovoj pjesmi Francija Blaškovića i benda Gori Ussi Winnetou. Koji? Čitajte sutra!
Budući da na sjednici Gradskog vijeća održanoj u ožujku 2026. nisam od gradonačelnika dobila odgovor na pitanje o fazi u kojoj se nalazi izrada plana za Pulu kao ni druge informacije povezane s time, odgovore sam zatražila od Turističke zajednice grada Pule, navodi Dušica Radojčić
Giardini su, nažalost, bili u takvom stanju, a zbog dolaska 12 novih električnih autobusa, koji su zbog svoje konstrukcije teži od postojećih, više nije bilo moguće čekati. Te rupe bi se širile, došlo bi do pucanja instalacija i nastanka još veće štete. Potpuna rekonstrukcija Giardina uslijedit će tek kada budu spremni zahvati na infrastrukturi ispod prometnice, rekao je pulski gradonačelnik Peđa Grbin
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.