Uz najveće ovacije riječkoj opernoj prvakinji sopranistici Anamariji Knego i njenoj snažnoj, potresnoj izvedbi tragične junakinje kao i jednako uvjerljivoj izvedbi uglednog slovenskog orkestra pod dirigentskom palicom Marka Hribernika, uz dugi pljesak svim brojnim izvođačima, nepunih 2000 ljubitelja opere i klasične glazbe sinoć je u u pulskoj Areni gotovo tri sata uživalo u jednoj od najizvođenijih opera "Madama Butterfly", koju je sam Puccini cijelog života nazivao svojim najboljim i najmodernijim djelom.
Svega tri tjedna nakon što je na pozornici Malog rimskog kazališta izvelo gala koncert opernih arija iz najpoznatijih Puccinijevih opera, glasovito Slovensko narodno gledališče Opera in balet iz Ljubljane jučer je, podržano odličnom akustikom amfiteatra i suptilnim ozvučenjem, i ovaj put u sklopu sadržajnog i kvalitetnog ovosezonskog Pulskog kulturnog ljeta, suvereno iznijelo na scenu dirljivu priču o tragičnoj sudbini nesretno zaljubljene mlade Japanke Cio-Cio san, zvane Butterfly, čiji odabranik, američki poručnik Pinkerton, bira nastaviti život s drugom ženom, a nju napušta unatoč svim njenim nastojanjima da ga zadrži.
Glavna muška uloga, poručnika Pinkertona, pripala je slovenskom tenoru Aljažu Farasinu, a pri njegovom završnom naklonu, tri pulske gospođe ironično su se šalile, dogovarajući fućkanje poručniku koji u operi, razdiran grižnjom savjesti, sam sebe naziva kukavicom.
"Gotovo svaka uloga s kojom sam se susrela u meni je ostavila trag. Bilo je dijelova za koje mi je trebalo vremena procesuirati emocije koje su u početku bile toliko snažne da ih nisam mogla pjevati. Tu bih izdvojila Butterfly, Traviatu i Tatianu. 'Butterfly' je bolna priča koju i dalje želim pričati na sceni", kazala je u svojedobnom intervjuu sopranistica Anamarija Knego
Anamarija Knego kao Cio-Cio San
Uz redatelja, svestranog kazališnog i filmskog redatelja, romanopisca i scenarista Vinka Möderndorfera, vrijedi istaknuti Gordanu Hleb u ulozi Suzuki i Ivana Andresa Arnšeka u snažnom utjelovljenju Sharplessa.
Slovenski tenor Aljaž Farasin kao F. B. Pinkerton
U ovoj japanskoj tragediji, kako je sam Puccini nazvao svoje djelo, nije izostala arija "Un bel dì vedremo" ('Jednog lijepog dana ćemo vidjeti'), koju pjeva Cio-Cio San, jedna od najpoznatijih arija u opernoj literaturi, izražavajući njezinu nepokolebljivu nadu i duboku tugu.
Priča o gejši Cio-Cio San - koja se odriče svoje vjere i prihvaća zapadnjačke običaje prije nego što se uda za američkog mornaričkog poručnika Pinkertona, i koja nakon tri godine njegova izbivanja shvaća da je oženio Amerikanku te tragično zapečaćuje svoj život - jedno je od najvažnijih Puccinijevih glazbeno kazališnih djela.
Veliki talijanski skladatelj, čija 100. obljetnicu rođenja svijet obilježava ove godine, fokusirao se na kreiranje glavnog ženskog lika, koji je majstorski osmislio do najsitnijeg detalja, prikazujući njezin psihološki svijet.
Pri stvaranju partiture uvjerljivo je spojio dramatičnu snagu orkestra i naglašenog naboja ljudskog glasa, fasciniravši ujedno majstorskom prezentacijom egzotičnog okruženja. Ova opera odiše emocionalnom snagom i ekspresivnošću, kombinirajući zapadnjačke operne tradicije s elementima japanske glazbene kulture.
Bila je ovo, kako smo već napisali, treća izvedba ove slavne opere unutar zidina pulske Arene. Posljednji put, Madama Butterfly ovdje je izvedena u Jugoslaviji 1979. godine kada je ansambl opere Nacionalnog kazališta „Ivan Zajc“ iz Rijeke nastupao u sklopu tada tradicionalne manifestacije "Operna sezona Opatija – Rijeka", a prije toga, 1951. godine, u pulskoj Areni ovu operu izveli su ansambli zagrebačkog HNK-a.
Dirigent Marko Hribernik
"Madama Butterfly" izvedena je na talijanskom jeziku, uz titlove na hrvatskom i engleskom jeziku, a u multinacionalnoj publici bilo je i Nizozemaca, Nijemaca, Skandinavaca, posjetitelja iz regije... Parter je, usput, bio rasprodan, uz popunjen srednji dio kamenih stepenica.