PLAN RAZVOJA KULTURE PULE DO 2030.: "Treba objediniti ljude iz cijele kulturne scene, povezati javne ustanove s nezavisnom scenom, jačati kvalitetu, a smanjiti kvantitetu..."

Prije tri mjeseca buru u kulturnim i umjetničkim krugovima izazvalo je naprasno poništenje natječaja za pulsku pročelnicu za kulturu tik pred samo testiranje tada preostalih kandidatkinja Emine Popović Sterpin i Irene Boljunčić, a posebno nametanje novog natječajnog uvjeta je po kojem je svaka kandidatkinja bila dužna priložiti, i to na maksimalno tri kartice, plan i program kulturnog i kreativnog razvoje Pule od 2023. do 2030. godine.

Taj novi uvjet srušen na leđa jedne osobe koncem srpnja na nož su dočekali pojedini akteri kulturne scene, pa je tako Branka Benčić, ravnateljica riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i osnivačica vodnjanske Apoteke kazala da taj zahtjev za planom kulturnog razvoja Pule do 2030. nije jasno artikuliran, da je strategija kulturnog razvoja participativan dokument te da Odjel za kulturu nije produkcijska kuća nego javna uprava. Slikar Bojan Šumonja rekao je: "Kad smo radili Strategiju kulturnog razvoja na županijskoj razini, taj je posao iziskivao jako puno vremena, mjesece čak i godine, i na tome je radilo na desetke ljudi iz kulture i umjetnosti”. Paola Orlić, kustosica, filmska producentica, i povjesničarka umjetnosti izjavila je da takav plan i program razvitka kulture grada ozbiljan dokument koji se inače izrađuje u suradnji građana, zainteresirane javnosti, organizacija u kulturi te gradskih ureda/odjela (kultura, civilno društvo, obrazovanje, sport, a poželjno i turizam i gospodarstvo).

Koliko su se stvari u međuvremenu promijenile? Sada se na ovom važnom, strateškom dokumentu, kako saznajemo, intenzivno radi.

Na sjednici Gradskog vijeća Pule za pet dana (u utorak) jedna od točaka dnevnog reda je i usvajanje 'Odluke o izmjenama Odluke o pokretanju postupka izrade Plana razvoja kulture Grada Pula-Pola za razdoblje od 2023. do 2030. godine'. Nakon izbora nove pročelnice za kulturu Emine Popović Sterpin, ovdje je ipak riječ o dvije kadrovske promjene u peteročlanom Projektnom tima za izradu ovog plana.

Anja Ademi, voditeljica Projektnog tima za izradu Plana razvoja kulture Pule 2023.-2030.

Uz voditeljicu tima Anju Ademi pročelnicu Odjela za lokalnu samoupravu, Ivu Ivančić, voditeljicu Odsjeka za strateško planiranje, Jasminu Ninu Kamber iz Odjela za kulturu, dvoje novih članova tima su nova pročelnica za kulturu Emina Popović Sterpin (umjesto Lene Radunić) i Eros Čakić (umjesto opravdano duže odsutne Sanje Krelja Osterc).

Kada se proljetos, 16. ožujka, na Gradskom vijeću usvajala Odluka o pokretanju postupka izrade Plana razvoja kulture Pule  2023. -2030. navedeno je o to da je ‘okvirni rok za izradu Plana razvoja kulture Pule za razdoblje od 2023. do 2030. godine je četvrti kvartal 2022. godine’. Po tome ispada da do izrade tog strateškog dokumenta nedostaje tek nešto više od dva mjeseca.  

'Svi stanovnici Pule imat će mogućnost komentirati nacrt'

Stoga smo gradske ovlaštene službe pismeno zamolili da nam omoguće uvid u dosad kreirani sadržaj Plana razvoja kulture Pule 2023. do 2030., a dobili smo ovaj odgovor:

"Plan razvoja kulture Grada Pule za razdoblje od 2023. do 2030. godine u fazi je izrade analize stanja, odnosno prikupljanja i obrade niza relevantnih podataka. Analiza stanja iznimno je važna faza izrade Plana u kojoj se sagledava zatečeno stanje te se prema dostupnim podacima analiziraju trendovi koji su doveli do trenutnog stanja. U tom su smislu održani sastanci s gradskim javnim ustanovama, analizirani su upitnici upućeni članovima Kulturnih vijeća Grada Pule te održani prvi pojedinačni sastanci s kulturnim vijećima koja su od samog početka izrade strateškog dokumenta uključena u čitav proces izrade Plana.

Nezavisnoj kulturnoj sceni upućen je upitnik kako bi se utvrdilo stanje u tom sektoru. U narednom razdoblju odradit će se fokus grupe s predstavnicima javnih ustanova i institucija, nezavisnom scenom, predstavnicima kreativnih industrija, predstavnicima samostalnih kulturnih djelatnika, zatim fokus grupa na temu kulturnog turizma, kulture mladih te fokus grupa s publikom i korisnicima u kojoj će biti zastupljeno nekoliko dobnih skupina. Nakon analize stanja, utvrdit će se razvojni ciljevi, a zatim napraviti nacrt strateškog dokumenta.

U izradi Plana predviđena je faza javnog savjetovanja u kojoj će svi stanovnici Pule imati mogućnost komentirati nacrt strateškog dokumenta. Potom slijedi usvajanje Plana, provedba nadzor i vrednovanje", zaključuju u Gradu.

Kako saznajemo, s akterima pulske kulturne scene komunicira konzultantica Ana Šilović iz Zagreba koju je Grad Pula (uz javni poziv na kojem je, kažu nam, imala najbolje reference) angažirao u ovom poslu.

Neslužbeno saznajemo da će se ona sutra u 12 sati, u istu svrhu, sastati s predsjednicima svih šest gradskih kulturnih vijeća - Natašom Šimunov iz Kulturnog vijeća za scensku, dramsku i filmsku umjetnost, Nadiom Bužleta iz Kulturnog vijeće za knjigu i nakladništvo, Tinom Širec Đodan iz Kulturnog vijeća za likovnu umjetnost, Ketrin Miličević Mijošek iz Vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse, Natašom Petrić iz Vijeća za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti i povjesničarom Mauriziom Levakom iz Vijeća za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

Dotad, pitali smo za mišljenje nekoliko aktera pulske kulturne scene.

"Pula ima bogatu kulturnu scenu"

Tanja Miličić, ravnateljica Pula Film Festivala je kao ravnateljica javne ustanove u kulturi, kako nam kaže, ispunila upitnik s čitavim nizom pitanja vezanih za proteklu kulturnu strategiju i njezinu realizaciju, kao i opća pitanja vezana za pulsku kulturnu scenu.

Tanja Miličić, ravnateljica PFF-a: "Pula ima bogatu kulturnu scenu kojoj je neophodan bolji dijalog među dionicima kao i bolja vidljivost u javnosti"

- Nakon toga uslijedio je razgovor s gospođom Anom Šilović koja je prethodno vrlo detaljno analizirala moje odgovore. Ostavila je dojam osobe koja se razumije u uobičajene probleme i potencijalna rješenja unutar kulturnih krugova. Razgovor s njom je bio vrlo ugodan, odmah sam joj napomenula da nisam samo ravnateljica JU PFF koja se bavi organizacijom kulturnih i zabavnih programa, već i da redovno konzumiram kulturu, što znači da imam dvije perspektive. Mislim da Pula ima bogatu kulturnu scenu kojoj je neophodan bolji dijalog među dionicima, kao i bolja vidljivost u javnosti. Poseban akcent sam stavila na stvaranje okvira/protokola za suradnju ustanova u kulturi i drugih aktera pulske kulturne scene, veli Tanja Miličić.

'Nedostaje dvorana po uzoru na Kino Šiška u Ljubljani'

Nagrađivani glazbeni producent Edi Cukerić, inače član gradskog Kulturnog vijeća za glazbu i glazbeno-scenske djelatnosti, najveći potencijal za daljnji razvoj kulturnog sektora Pule vidi u objedinjavanju ljudskih potencijala cjelokupne kulturne scene Pule.

- Ljudi iz različitih kulturnih sektora uopće se ne poznaju i ne znaju čime se tko međusobno bavi. Meni je nepojmljivo da ne postoji međusektorska suradnja, a mislim da je tome razlog izostanak jedne polivalentne dvorane koja ne bi bila samo koncertna, nego bi poslužila i za produkciju i prezentaciju svih kulturnih događanja, a po uzoru na Kino Šiška u Ljubljani. Iako je nešto najbolje što se dogodilo gradu, Rojc nije tako koncipiran i nema tu svrhu, veli Cukerić.

Producent Edi Cukerić: "Javne ustanove trebaju izaći ususret nezavisnoj sceni, a ta bi suradnja doprinijela još većoj produkciji obiju strana"

On posebno naglašava potrebu za suradnjom nezavisne scene i javnih ustanova pa kaže: "Nezavisna je kulturna lokomotiva grada. Mislim da nezavisna scena producira dosta kvalitetnih programa. Javne ustanove trebaju izaći ususret nezavisnoj sceni, a ta bi suradnja doprinijela još većoj produkciji obiju strana".

Nataša Šimunov, voditeljica Kina Valli, predsjednica Kulturnog vijeća za scensku, dramsku i filmsku umjetnost, također je ispunila upitnik koji je, veli, dijelom obuhvatio analizu protekle (i još uvijek važeće) Kulturne strategije Grada Pule 2014. – 2020., dijelom pitanja koja su općenito vezana za sadašnju kulturnu scenu grada i koji su njeni potencijali te  dijelom pitanja vezana za rad kulturnih vijeća.

'Manjkava je komunikacija između svih sudionika'

Imali su zajednički razgovor s Anom Šilović koja je, veli, postavljala konkretna i suvisla pitanja iz čega je vidljivo da posjeduje potrebno znanje i iskustvo u području rada.

Nataša Šimunov, voditeljica Kina Valli: "Potrebno je analizirati brojnost programa i manifestacija u odnosu na potencijalnu publiku"

"Dala sam viđenje stanja iz svoje perspektive. Kulturna scena grada Pule ima veliki potencijal i brojne kvalitetne programe i autore, ali postoji manjkavost komunikacije između svih sudionika konkretnije mislim na nezavisnu i javnu scenu te pojedinačne autore i umjetnike", kaže Šimunov.

- Naglasak sam stavila na jačanju infrastrukture i stvaranju (osposobljavanju) objekata i lokacija za potrebe održavanja kulturnih sadržaja. Također mislim da je potrebno analizirati stanje i brojnost programa, manifestacija i projekta u odnosu na potencijalnu publiku, jačati kvalitetu i smanjiti kvantitetu. Rad kulturnih vijeća svakako je vrijedan, treba ga približiti javnosti i struci, valorizirati, ali svakako prilagoditi i uskladiti s potrebama kulturnog sektora, kaže Nataša Šimunov.

Što obavezno mora sadržavati Plan razvoja kulture Pule od 2023. do 2030.?

Iako donji reci na prvu zvuči malo pravno suhoparno, no nije nevažno iz službene dokumentacije ponoviti da "Plan razvoja kulture Grada Pule za razdoblje od 2023. do 2030. godine, kao srednjoročni akt strateškog planiranja, obvezno sadrži srednjoročnu viziju razvoja, usklađenu s relevantnim dugoročnim aktima strateškog planiranja, opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala; opis prioriteta javne politike u srednjoročnom razdoblju, posebne ciljeve, popis ključnih pokazatelja ishoda i ciljanih vrijednosti pokazatelja, terminski plan provedbe projekata od strateškog značaja s naznačenim ključnim koracima i rokovima u provedbi, indikativni financijski plan s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu posebnih ciljeva i projekata od strateškog značaj, usklađenost s Nacionalnom razvojnom strategijom, sektorskim i višesektorskim Planovima te dokumentima prostornog uređenja i okvir za praćenje i vrednovanje".

Treba podsjetiti da je prije devet godina, 24. listopada 2013., Gradsko vijeće Pule usvojilo prvu Kulturnu strategiju Grada Pule-Pola za period od 2014. do 2020. godine, a tada je predstavljala i prvu gradsku Kulturnu strategiju u Hrvatskoj.

Korona odgodila donošenje strateških planova višeg reda

Iz materijala za narednu sjednicu gradskog parlamenta, da se pročitati da je "zbog nastupa posebnih okolnosti izazvanih pandemijom Covid 19, što je rezultiralo odgađanjem donošenja strateških planova višeg reda, dana 10. ožujka 2021. godine Gradsko vijeće Pule usvojilo  Odluku o produljenju važenja Kulturne strategije Grada Pule-Pola 2014.-2020".

- Produljenje važenja Kulturne Strategije Grada Pule uzrokovano je odgodom donošenja Nacionalnog razvojnog plana Republike Hrvatske do 2030., Županijskog razvojnog Plana Istarske županije, Plana razvoja Grada Pule-Pola do 2030., što je rezultiralo nemogućnošću pravovremene pripreme, izrade i usklađenja nacrta Kulturne strategije Grada Pule-Pola 2021.- 2027. sa strateškim okvirima višeg reda. Odlukom o produljenju važenja Kulturne strategije Grada Pule-Pola 2014.-2020. Godine Gradsko vijeće Grada Pule-Pola produljilo je važenje Kulturne strategije Grada Pule-Pola do 31. prosinca ove godine, obrazlažu u Gradu.