Upregnuvši sve svoje glumačke vještine i stvaralačku energiju, pritom dobro održavajući dinamiku između pretežih humoristično-satiričnih dijelova te serioznih političkih, feminističkih i egzistencijalističkih slobodarskih dionica, Petra Blašković nakon sinoćnje premijere svoje monodrame "Francamennte" ispraćena je ovacijama rasprodanog gledališta Male scene INK-a.
Ovaj dramsko-dokumentarni biografski kolaž homage je Franci Rame, talijanskoj glumici, spisateljici, ikoni aktivističkog kazališta kojoj se, kao i Francinom suprugu, Nobelovcu Dariu Fou, Petra Blašković divi zbog umjetničkog izričaja, a ponajviše zbog hrabrog progovaranja o stvarnim problemima društva, zbog kojeg su bili spremni trpjeti žrtve. U slučaju France Rame, nakon što ju je grupa fašista silovala i palila cigaretama u ožujku nemirne 1973. godine, ona se već nakon dva mjeseca vratila svom umjetničkom i političkom djelovanju.
Uvodno Petrino pjevanje "Bella ciao" među publikom čini se nepotrebnim dodvoravanjem široj publici, a dominantna kabaretska forma u nekim je dijelovima glumački previše karikirana.
Najbolji dijelovi predstave, koji su dobro nasmijali publiku, svakako je oživljavanje Francina djetinjstva, njeno stasavanje uz majku, ispisano u djelu France Rame i Daria Foa "'Una vita all’improvvisa" te završni seriozni dio Eurpidove tragedije "Medeje" (uz možda pretipično dramatičnu glazbenu podlogu) u kojem Petra vjerodostojnom glumom osvjetljava sporni moral koji zahtjeva vjernost žene, ali ne i muža.
Predstava je na istrovenetskom, osiguran je prijevod
Dobro se to nadovezalo na ukupno djelovanje France Rame koje je tematizirala konkretne zahtjeve ženske emancipacije, trpeći kao i Dario Fo napade i zabrane djelovanja.
Bonus, dobro uklopljen u predstavi, dokumentaran je zvučni zapis dirljivog, ali i odvažnog javnog govora njihova sina Jacopa Foa (također dramskog pisca, glumca i redatelja) o patnjama i borbi svojih roditelja, posebno o nepokolebljivosti majke.
Dodatna vrijednost predstave je i jezik. Koristi se istrovenetski dijalekt (uz jedan kraći monolog na istriotskom), koje Petra Blašković s pravom drži izričajem autentičnosti teritorija. No za sve gledatelje bio je osiguran prijevod odnosno titlovi na hrvatskom jeziku, tako da i neizvorni govornici mogu pratiti radnju.
U predstavi se, uz autorske Petrine tekstove, koriste isječci iz djela France Rame i Daria Foa 'Tutta casa letto e chiesa e altre storie' i 'Una vita all’improvvisa'. Ovog autorskog projekta Petre Blaškovićne bi bilo bez koprodukcijske suradnje INK-a i Zajednice Talijana Pule.
Uz Petru B. Blašković (koja je i prevela dio teksta na istrovenetski, a Clauidio Grbac na istriotski), autorski tim čine scenograf Stefano Katunar, kostimografkinja Desanka Janković, autor glazbe Andrej Pezić, dok oblikovanje svjetla potpisuje Dario Družeta.
Energijom sličnoj Francinoj, Petra je zračila već na konferenciji za novinare uoči same premijere, kada je među ostalim nadahnuto kazala: "Tužno je da mi danas uopće moramo pričati o ženskim temama. To je tužno, to je tragično, to je grozno. Zašto? Jer se ništa nije promijenilo".
- Zašto i danas muškarci i žene nemaju iste plaće za isti posao. Imamo li danas slobodu, ako su neke naše kolege razapinje na stup srama zbog satire, kazala je. Tim je riječima aludirala na prijetnje kojima su nedavno bili izloženi članovi varaždinskog Kerekesh Teatra, a zbog njihove objave šaljive fotografije na kojima kleče pred gulašom držeći kalendar na kojem je Josip Broz Tito, čime su reagirali na muškarce koji kleče i mole na zagrebačkom Trgu bana Jelačića.
Repriza predstave 'Francamente' je večeras u 19.30 sati, te preksutra, u ponedjeljak u istom terminu i u istom prostoru Male scene pulskog kazališta.
