Uz ne baš konkretne odgovore gradske pročelnice za kulturu Emine Popović Sterpin i ne baš pripremljenog moderatora Marija Benčića, uz tek opću ocjenu o nedostatku novca u svim područjima kulture (posebno na nezavisnoj sceni) te nedostatku prostora u gradu koji je, usput, prepun praznih prostora, jalovi sinoćnji jednoipolsatni okrugli stol o razvoju kulture u Puli ponudio je ipak jednu kakvu takvu novost.
Plan je da pulska tvrđava Fort Bourguignon bude lokacijom budućeg Interpretacijskog centra Pule, rezervne varijante nesuđenog, preskupog i nedostatno samoodrživog Muzeja grada Pule.
- Interpretacijski centar Pule najvjerojatnije će biti u pulskoj tvrđavi Fort Bourguignon, a čekaju se konačna mišljenja konzervatora i ministarstva. Tek smo na konceptu. Projektom bi se trebala revitalizirati i prenamijeniti ova tvrđava, a s druge strane kroz digitalne-edukativne modele pričati o baštini i povijesti Pule, kazala je pročelnica.
Nije znala odgovoriti na pitanje Mirjane Radulović s Radio Rojca koliko Grad Pula ima prihoda od Arene, koja je u vlasništvu Grada a kojom upravlja Arheološki muzej Istre.
- Kroz spomeničku rentu Grad plaća Arheološkom muzeju upravljanje, no što je s prihodima Arene od ulaznica. U Dubrovniku postoji Društvo prijatelja dubrovačkih zidina koje je u samo prvih šest mjeseci ove godine uprihodilo više od 36 milijuna kuna, od čega Grad Dubrovnik 17 milijuna kuna. Riječ je o ogromnom novcu. Nigdje se ne može iščitati što je s prihodima koji se ostvare u pulskoj Areni, kazala je Radulović.
Pročelnica je na to kazala: "Sve to što me pitate nije pod ingerencijom mog odjela nego odjela za imovinu. Ne mogu vam reći o prihodu jer nemam taj podatak. Znam sigurno da dio prihoda ide za očuvanje i promociju baštine, poput obnove Malog rimskog kazališta".
Nije baš vedro (foto Boris Vincek)
Uskoro će se raspisati javni natječaj za prostore u Rojcu, a budući da je sinoć bila riječ o formi okruglog stola, potpisani novinar kazao je da se mistificira i uveličava prilično tanak učinak famozne 'nezavisne kulture' u Rojcu, dodavši da dosta korisnika u Rojcu komercijalno koristi prostore te uz mjesečne zakupe od 500-tinjak kuna kroz članarine zarađuju bitno više novaca.
- Raspravljalo se o tome više puta, mišljenja su različita. Skoro 50 posto od stotinjak udruga u Rojcu su sportske udruge koje kroz članarinu imaju komercijalnu namjenu. No, jako su puno uložile u opremanje prostora. Razmišlja se i o nekoliko kategorija plaćanja najma, kazala je pročelnica, dodavši da su ugovori o najmu su istekli.
- Nažalost, pravno nije moguće automatsko produljenje najma postojećim korisnicima, nego svi moraju na natječaj koji će biti za dva mjeseca. Već sada postoje prazni prostori u Rojcu. Jedan je umjetnik preminuo pa je prostor ostao prazan, postoje prostori koji se nepravilno koriste, postoje udruge koje imaju jako puno prostora, a možda im neki ne trebaju pa ih daju u podnajam, a nitko na to neće pristati. Neke su se udruge ugasile ili ih više nisu zanimali prostori pa su vratile ključeve. Jedan od ciljeva natječaja jest da korisnici koji su tu, tu i ostani, osim možda izuzetaka u slučajevima nekorištenja prostora ili onih koji ne bi trebali koristiti, veli Emina Popović Sterpin.
Potpisani novinar pitao je može li uopće ovaj grad, njegovi stvaratelji, dosegnuti u kulturi i umjetnosti univerzalno vrijednu razinu koja bi bila priznata i u Zagrebu, ali i bitno dalje izvan naših državnih granica, a da se pritom ne oslanjaju na gostovanja. Nije naišao na neki odjek, ni potrebu za raspravu o tome
Kristina Nefat iz Hrvatskog udruženje interdisciplinarnih umjetnika (HUiU) ukazala je na to da se ne razumije pojam kulturnog turizma. "Ne razumije se da je to jedna podvrsta turizma i da Turistička zajednica nema što crpiti novce iz gradskog Odjela za kulturu, kao recimo za manifestaciju „Dani antike“, veli Nefat.
- Financiraju se manifestacije s jakom turističkom crtom, a koje se ne financiraju kroz javne potrebe, a to su Dani antike, festival Visualia i Ulysses, rekla je pročelnica.
Nekoliko je sugovornika pritom branilo kulturnu suštinu Visualie, iako je po mišljenju ovog novinara riječ primarno o atrakciji za domaće i goste.
U publici su bili i ravnateljica Pula Film Festivala Tanja Miličić, ravnateljica pulskog kazališta Gordana Jeromela Kaić, direktorica kina Valli Nataša Šimunov, umjetnički ravnatelj INK-a Luka Mihovilović, predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre Milan Marin, direktor Visualia Festivala Marko Bolković, bivša pročelnica za kulturu Nina Kamber...
Kako se čulo od pročelnice, do kraja ove godine neće biti zgotovljen Plan razvoja kulture grada Pule do 2030. godine, a koji je vezan uz Plan razvoja Grada Pule idućih sedam godina.
- Ovih se dana očekuje prvi okvir nacrta Strategije razvoja kulture do 2030. o kojem će potom u siječnju raspravljati Kulturna vijeća, kazala je pročelnica Popović Sterpin.
Iako najavljena kao jedna od tema rasprave, o festivalizaciji kulture sinoć nije bilo ni riječi.
Skup su organizirali udruga Čarobnjakov šešir, HUIU, Metamedij i Mi plus platforma.
