Rajko Grlić: "Strašno mi je žao da Hrvatska nema kinoteku"

Reproducirana originalna knjiga snimanja klasika Branka Bauera 'Martin u oblacima' iz 1961. predstavljena je danas u Domu HB-a na 70. Puli.

Knjiga snimanja koju je vodila tajnica režije Nada Marki, obiluje komentarima, podacima i zanimljivim fotografijama, no osim same originalne knjige snimanja, ova promovirana sadrži i tekstove redatelja Rajka Grlića i Josipa Vujčića koji govore o Branku Baueru i filmu 'Martin u oblacima', dok je biografski dio filmske ekipe priredio filmolog Juraj Kukoč.

Knjiga snimanja, prije prve klape, čini svojevrstan detaljan plan koji nakon posljednje klape ostaje svjedočanstvo jednoga zajedničkog kreativnog procesa u kojemu nalazimo zabilješke, prekrižene stranice kao i upisane nove rečenice koje su poslije postale sastavni dio filmskoga djela kakvog poznajemo. Taj često fascinantan proces koji ostaje skriven, bio je poticaj koji je pokrenuo ediciju Riječ iza slike: Reprodukcija knjiga snimanja hrvatskih filmskih klasika iz zbirke HDA.

Redatelj Rajko Grlić rekao je da njemu 'Martin u oblacima' nije najomiljeniji Bauerov film, ali da je to napokon bio film u kojem su ljudi imali ista odijela, lica i probleme koje je imala i njegova obitelj, poput onog kako doći do stana.

- Odjednom sam komunicirao s filmom koji je izbijao iz moje stvarnosti. Scorsese divno priča o Kazanovim filmovima, govoreći da se kretao u prostorima u kojima se kreću njegovi filmovi. Ja sam kroz 'Martina u oblacima' hodao kao kroz neku svoju stvarnost i to je mene strašno privuklo u tom filmu, ali ja mislim da su ono što njega čini 'Maverickom' hrvatske kinematografije zapravo 'Tri Ane", ili ortodoksna melodrama 'Samo ljudi". 'Tri Ane' je najbolji neorealizam koji smo mi imali. To je jedna toplina koja rijetko izbija iz naših filmova i jedno umijeće tihe kamere koje to prati s jednom velikom ljubavlju prema priči i junaku. To mi je najbliži njegov film', kazao je Rajko Grlić.

- Strašno mi je žao da Hrvatska nema kinoteku jer generacije koje dolaze nemaju na čemu graditi. Vrte se filmovi ponekad na televiziji, ali nema sustavnih retrospektiva Bauera ili Golika ili Hanžekovića ili Šime Šimatovića. Jednostavno, ti su ljudi zapravo nestali kako mi ne restauriramo filmove, kako ne brinemo o našoj arhivi. Prošlost nam nestaje, upozorio je Grlić.

Iako od kritike u doba premijere poprilično loše prihvaćen, 'Martin u oblacima' kod publike je imao ogroman uspjeh i vremenom postaje cijenjen kao jedna od najboljih komedija hrvatske kinematografije.

Filmska priča koja prati zgode i nezgode Martina (Boris Dvornik) i njegove djevojke Zorice (Ljubica Jović), dvoje studenata i podstanara u pokušaju da dođu do vlastitog stana, smještena je u tada suvremeni Zagreb, koji je prikazan kao dinamičan moderan grad u kojem postoji međunarodni velesajam, glazbene večeri, jazz, moda i sport.

Naravno, taj moderni grad ima i svoje izazove, koji su slični kao i danas, poput potrebe mladih ljudi za životnim prostorom, tim magičnim stanom što ponekad postaje zamka u koju beskrupulozni hvataju naivne.

Branko Bauer se s ‘Martinom u oblacima’ hrabro okrenuo novom žanru, zadržavajući pritom izuzetnu vještinu građenja likova i uvjerljivog pripovijedanja priče klasičnim fabularnim stilom koji obogaćuje povremenim ubacivanjem zanimljivih vizualnih rješenja poput naopake ili ekstremno gornje vizure.