Perfekcionist i pedant, genijalac Kubrick snimao je filmove koji pokrivaju širok raspon žanrova, poznate po tehničkim inovacijama, crnom humoru, posvećenosti detaljima, vizualnoj cizeliranosti i prepoznatljivom umjetničkom uređenju seta * "2001: Odiseja u svemiru", "Paklena naranča", "Isijavanje" i "Oči širom zatvorene" četiri su Kubrickova filma koje će pulsko kino Valli prikazati u sklopu programa Filmovi za sva vremena - Retrospektiva, 8., 15., 22. i 29. ožujka
Perfekcionist i pedant, genijalac Kubrick snimao je filmove koji pokrivaju širok raspon žanrova, poznate po tehničkim inovacijama, crnom humoru, posvećenosti detaljima, vizualnoj cizeliranosti i prepoznatljivom umjetničkom uređenju seta * "2001: Odiseja u svemiru", "Paklena naranča", "Isijavanje" i "Oči širom zatvorene" četiri su Kubrickova filma koje će pulsko kino Valli prikazati u sklopu programa Filmovi za sva vremena - Retrospektiva, 8., 15., 22. i 29. ožujka
Redatelj, scenarist, producent i fotograf Stanley Kubrick smatra se jednim od najvećih i najistaknutijih autora modernog filma. Rodio se 1928. na Manhattanu, u obitelji židovskih imigranata podrijetlom iz Austrije, Rumunjske i Rusije, a odrastao je u Bronxu. Od malena pokazuje zanimanje za književnost, fotografiju i film. Želeći motivirati sina, otac ga upisuje na šah, u kojem Stanley ubrzo postaje vješt i strastven igrač. U kasnijim godinama šah mu postaje važno sredstvo, katkad i alat za obračun s neposlušnim glumcima, ali i umjetnički motiv njegovih filmova.
Sa 17 godina postao je fotograf pripravnik, a kasnije i službeni fotograf časopisa Look.
Često je posjećivao filmske projekcije u Muzeju Moderne Umjetnosti i kinima New Yorka, bio je inspiriran složenom, fluidnom kamerom redatelja Maxa Ophülsa, čiji su filmovi utjecali na njegov vizualni stil, kao i radovi redatelja Elia Kazana kojeg je opisao kao najboljeg američkog redatelja tog vremena. Mnogo je sati provodio čitajući o teoriji filma i pišući bilješke. Posebno su ga inspirirali Sergej Eisenstein i Arthur Rothstein.
Od 1950. snima i režira kratkometražne dokumentarce. Pri snimanju scene u filmu o boksaču Walteru Cartieru, u kojoj on i njegov brat hodaju prema kameri, koristi povlačenje kamere unatrag, specifičan pokret kamere koji je estetska značajka njegovog filmskog pripovijedanja u daljnjim radovima. Tom se tehnikom, ne prekinuvši kadar može u slici postići otvaranje prostora kojim se glumci kreću. Prostornost je prepoznatljiva Kubrickova stilska značajka, posebno upečatljiva u njegovim kasnijim ostvarenjima.
‘Najbolje obrazovanje o filmu je napraviti film.’
(izjava nakon završenog dokumentarca o boksaču Cartieru za kojeg je sam pribavio sredstva)
Režira, snima i montira svoj prvi igrani film Strah i želja (Fear and Desire, 1953.) u eksperimentalnom duhu. Piše, režira, snima i montira Poljubac ubojice (The Killer’s Kiss, 1955.). Ta će dva filma, do kraja njegovog stvaralaštva ostati jedini koji su u cijelosti nastali prema originalnom scenariju, sve ostale razvio je prema nekom književnom djelu, s više ili manje intervencija ili otklona, iz raznih razloga.
S producentom J. B. Harrisom osniva 1954. filmsku kompaniju te piše i režira snažnu kriminalističku dramu Uzaludna pljačka (The Killing, 1956.), gangsterski film o pomno organiziranoj pljački, s nizom dojmljivih likova, s kojom postiže prvi veći uspjeh.
Smisao za slijeđenje, ali istovremeno i davanje osobnog gledišta aktualnim trendovima, pokazuje antimilitarističkim filmom Putevi slave (Paths of Glory, 1957.) u kojem daje oštru i ironičnu kritiku licemjerju te karijerizmu u vojsci, koji imaju tragične posljedice po pojedinca i društvo. Tim će se temama više puta vraćati u svojim kasnijim radovima. U filmu je angažirao Kirka Douglasa, koji će ga kasnije i pozvati da zamijeni Anthonya Manna u režiji povijesnog spektakla Spartak (Spartacus, 1960.). Unatoč sukobima s ekipom filma, Kubrick je na setu ubrzo nametnuo svoje standarde. Direktora fotografije Russella Mettya nakon što se žalio producentima da mu Kubrick preuzima posao, prisilio je da samo sjedi i ne radi ništa. Metty je za svoj ‘rad’ na spomenutom filmu, kasnije nagrađen Oscarom.
Zatim režira osam filmova, tematski i pristupom senzacionalnih te vizualno raskošnih, što postaje i osnovna značajka njegovog stila. Njegovi filmovi pokrivaju širok raspon žanrova i poznati su po tehničkim inovacijama, crnom humoru, posvećenosti detaljima, vizualnoj cizeliranosti i prepoznatljivom umjetničkom uređenju seta.
Kao zahtjevan perfekcionist i kontroverzni pedant, Kubrick preuzima kontrolu nad mnogim aspektima filmske produkcije, od režije i pisanja do montaže. Poznat je po velikom broju repeticija kadrova (u nekim slučajevima čak i preko 100) što rezultira sukobima s njegovim glumcima. Unatoč svemu, mnogi ga cijene, prije svega navodeći da su puno naučili radeći s njim. Kubrickovi su filmovi otvorili nove puteve rada u gotovo svim sektorima filmskog procesa. On kao autor i njegova djela nadahnjuju filmske velikane poput Spielberga, braće Coen, Georgea Lucasa, Lyncha, Terrya Gilliama, Finchera, Larsa von Triera, Tima Burtona, Nolana, Gaspar Noéa itd.
Sugestivno režira svoj prvi pokušaj crne komedije, Lolitu (1962.) za koju je sam Vladimir Nabokov napisao prvobitnu verziju scenarija. Tim filmom, iz dosadašnjeg naturalizma, prelazi u nadrealizam. Bio je impresioniran glumačkim rasponom Petera Sellersa te mu je dao priliku za divlje improviziranje u karakteru Quiltyja.
Uz niz kontroverzi koje je film povlačio, Kubrick iako već tada poznat po svojoj hladnoj distanciranosti pri filmskom radu, naposljetku je ipak bio prisiljen povinovati se cenzorima. Uklonio je velik dio erotskog elementa odnosa između profesora Humberta i Lolite iz Nabokovljevog romana predloška, proširio dramski prostor karakteru Quiltyja te uveo brojne veće ili manje dramaturške izmjene.
U tom periodu, sa svojom tada već trećom suprugom seli u Ujedinjeno Kraljevstvo. To je odlučio kako bi izbjegao holivudski sustav a i htio je pobjeći od porasta nasilja u New Yorku. Sve njegove tri supruge radile su na njegovim filmovima.
'Veliki narodi uvijek su se ponašali kao gangsteri, a mali narodi kao prostitutke.'
(izjava u intervju za The Guardian, 1963.)
Satirična parabola o atomskoj apokalipsi, groteskna antimilitaristička fantazija Dr. Strangelove (Dr. Strangelove, or How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb, 1964.) njegovo je usmjeravanje ka znanstvenoj fantastici u kojoj je genijalni Sellers maestralno odigrao tri izvrsne uloge (trebao ih je odigrati četiri no slomio je nogu pa nije bio sposoban odraditi četvrtu). Istražujući hladnoratovsku tematiku, među brojnom literaturom, Kubricka se najviše dojmio roman 'Red Alert' Petera Georgea, no uskoro shvaća paradoksalnost odnosa dviju nuklearnih sila u kojem vidi pravi potencijal za komediju, stoga odlučuje promjeniti žanr te kreira ovu žestoku satiru.
Znanstveno fantastičnim epom 2001: Odiseja u svemiru (2001: A Space Odyssey, 1968.) pronašao je model za ambiciozne težnje svojoj idejnoj inovativnosti i spektakularnosti realizacije. Kao remek-djelo sedme umjetnosti, Odiseja se smatra jednim od najboljih filmova SFa kao i kultnih filmova svih vremena izvan žanrovskih podjela, čija je grandioznost do danas neosporna a tumačenje oduvijek predmet rasprava.
Film vrlo precizne forme i kompozicije, napisan je prema kratkoj priči ‘Stražar’ A. C. Clarka. Prenamjena temeljnih motiva i mitova znanstvene fantastike u filmu do danas ostaju nenadmašne, među kojima se ističe završna sekvenca psihodeličnog leta kroz vremenski lijevak.
Kubrick je za film osvojio jedinog osobnog Oscara za specijalne vizualne efekte koji se smatraju najefektnijima prije pojave CGI animacije u digitalnim montažnim postupcima. Dionicama klasične glazbe poput Tako je govorio Zarathustra R. Straussa, Ballet Suite Gayaneh A. Hačaturijana te Lux Aeterna, Atmospheres G. Ligetija itd. potiče gledatelje na izlazak iz konvencije pri perceptivnom procesu, postupak kojeg smatra neophodnim za napredovanje civilizacije te jednu od osnovnih značajki ljudskosti.
Izuzetke (u vrlo široki format slike) napravio je u Spartaku koji je u Panavisionu; dok je Odiseja u Cinerama formatu, što se snimalo na 70mm-oj filmskoj traci te prikazivalo na zaobljenom, za to namijenjenom platnu. U sklopu Retrospektive u Kinu Valli Odiseju ćemo gledati 8. ožujka u 18:40; na ravnom platnu u kino formatu 1.85:1.
Sljedeći uradak kojeg gledamo u sklopu Retrospektive, 15. Ožujka, stilizirana je crnohumorna vizija dehumaniziranog svijeta bliske budućnosti, klimaks dubokog Kubrickovog pesimizma i prezira prema društvenim i političkim institucijama, sociološka fikcija Paklena naranča (A Clockwork Orange, 1971.), prema romanu engleskog pisca i skladatelja A. Burgessa.
Spektakularni prikaz nasilja, naglašena Alexova (izvrsni Malcolm McDowell) autoreferencijalnost te njegove odvažne društvene interakcije prikazuju kako protagonistovo osobno, tako i sistemsko nasilje sustava - poput kakvog uzvišenog, otmjenog performansa u kojem impozantno uživa(ju) počinitelj(i).
Film se smatrao jednim od najnasilnijih uradaka ikad snimljenih. Kubrickovom je odlukom bio zabranjen u Velikoj Britaniji od 1973. do godinu dana nakon njegove smrti, 2000. Unatoč svemu, osvojio je četiri nominacije za Oscara. Kao djelo od posebnog filmskog značaja, 2020. je izabran u američki Nacionalni filmski registar Kongresne knjižnice.
Kao autor djela u kojima refleksivnost često potiskuje osjećajnost, a spektakularnost pronicanje u intimu, Kubrick stvara za intelektualniju te estetski pretenciozniju publiku. Najviše mu se spočitava pretencioznost i pretjerana čistoća u filmskim postupcima; čistoća i točnost koje svojom nepogrješivošću zadiru u bezobzirnost, posljedično i prepotenciju. Majstor je atmosfere, unutarnje tenzije, slojevitog razlaganja mračne strane ljudske psihe, monumentalnosti i ritualnog uobličavanja djela.
U njegovom daljnjem radu slijedi povijesna freska iz 18. stoljeća Barry Lyndon (1975.), prema romanu britanskog romanopisca i satiričara W. M. Thackeraya ‘Sreća Barryja Lyndona’. Tada je Kubrick prvi put u povijesti filma određene prizore snimao bez filmske rasvjete, pod svjetlosti svijeće, stvarajući tako dvodimenzionalne slike difuznog svjetla. To je postigao koristeći objektiv s najvećim otvorom blende (f/0.7) ikad izrađenim za filmsku industriju, koji se inače koristio za satelitsko snimanje.
Snimatelj John Alcott, koji je surađivao s Kubrickom na četiri njegova filma te osvojio i Oscara za najbolju kameru za Barryja (Oscarom su nagrađene još i scenografija i kostimografija) primijetio je da Kubrick sve dovodi u pitanje. Alcott je Kubricka smatrao najbližim geniju s kojim sam ikada radio, sa svim problemima genija.
Različito ocijenjen Kubrickov horor, opterećen mračnom stranom protagonista kroz teatralnu, antologijsku izvedbu Jacka Nicholsona je Isijavanje (The Shining, 1980.) prema romanu Stevena Kinga, koji nije pozitivno reagirao na ovu adaptaciju. Izvrsnih stilizacija i realističnog prikaza paranoidne atmosfere koju je naglasio ekspresionističkom i avangardnom klasičnom glazbom, film je autorova posveta redateljima njemačkog ekspresionizma F. W. Murnau i F. Langu. Kubrick je pri snimanju koristio (tada izumljeni) Steadicam, sistem nosača kamere uravnotežene težine, koji omogućava glatko kretanje kamere iz ruke u scenama u kojima bi snimanje farom (kamerom koja se kreće na klasičnim šinama) stvaralo nedovoljno realnu sliku. ‘Isijavanje’ je na programu 22. ožujka.
'Među onima koje bih nazvao "mlađom generacijom", Kubrick mi se čini divom.'
(Orson Welles)
Slijedi njegov osobni komentar rata u Vijetnamu Full Metal Jacket (1987.), adaptacija romana Gustava Hasforda ‘The Short-Timers’, kojeg naziva brutalno iskrenim. Prije Hasfordovog romana, bio je zainteresiran memoare Michaela Herra iz vijetnamskog rata, knjigu 'Dispatches'. Full Metal Jacket bio je popularan među publikom, a kritika je bila većinom pozitivna. Kubrick je svojom pedantnošću odlično rekreirao sumornu i tugobnu atmosferu, ironično aludirajući kako rat i pornografija izviru iz istog polazišta - veličanja nezdrave, dehumanizirane muškosti; time je kod nekih kritičara zaradio objašnjenja da je film nedovoljno vizionarski usmjeren.
Prepoznatljiv stilski element Kubrickovog filmskog pripovijedanja su kadrovi nazvani The Glare – glumac sniman izbliza s glavom malo nagnutom prema dolje, ali s očima koje gledaju prema gore, obično izravno u kameru, kojim autor prikazuje emocionalni slom karaktera. To su primjerice uvodni kadar Alexa u Paklenoj Naranči; trenuci Jackovog gubitka razuma u Isijavanju; Pyleovo ludovanje u Full Metal Jacket, čak i HAL-9000 ima svoje glare trenutke u Odiseji, itd.
Film najpoetičnijeg naslova redateljeva opusa je Oči širom zatvorene (Eyes Wide Shut, 1999.), suvremena obrada novele austrijskog pisca, liječnika i psihologa Arthura Schnitzlera ‘Novela o snu’ čija je djela Kubrick opisao kao psihološki briljantna.
Alice (Nicole Kidman), kao supruga iz bračnog para koji se upustio u magijske seksualne eksperimente s drugima, pod maskama u seoskom dvorcu, psihološki je neprobojniji i stabilniji karakter od svog supruga, liječnika Billa (Tom Cruise). Time je Kidman u posljednjem Kubrickovom filmu utjelovila najsnažniji ženski karakter čitavog autorovog opusa. Kubrick je ovaj film smatrao svojim najboljim. Iznenada je umro netom nakon što je završio montažu filma, s napunjenih sedamdeset godina. ‘Oči širom zatvorene’ na programu Kina Valli je 29.ožujka.
Ovaj spektakl donosi raznovrstan program koji će publici predstaviti tradicionalne plesove, glazbu i kostime iz različitih dijelova naše zemlje. Uz domaćina KUD "Uljanik" iz Pule nastupiti će i KUD "Ivan Fonović Zlatela" iz Kršana te KUD "Zvir" iz Jelenja koji će svojim izvedbama oživjeti bogatu folklornu baštinu
Prikazivanjem odabranih dokumentarnih filmova, Cinema Politica u Rojcu otvara dijalog te stvara prostor za raspravu o važnim i aktualnim društvenim i političkim temama kroz snagu filmske umjetnosti
Primajući u članstvo nove članice Predsjednica Ogranka Istra Gordana Restović naglasila je važnost međusobnog povezivanja i međusobne podrške žena poduzetnica
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
