"Ako vam je dosta teških i emotivnih naslova kroz koje ćete doživjeti intenzivnu katarzu, toplo preporučujem djela Tisje Kljaković Braić i Marilene Dužman, koje će vas, kroz reminiscenciju na život u nekim prošlim vremenima, a iz viđenja sasvim prosječnih, "naških" Balkanaca, dobro nasmijati. Jer smijehom se, kao i rakijom, sve liječi", kaže Filologinja Samanta Milotić Bančić, koju su oduševila dva autora svojim prvijencima: Portugalac Bruno Vieira romanom "Bivše stvari" i Toni Juričić romanom "Nokturni u d-molu"
"Ako vam je dosta teških i emotivnih naslova kroz koje ćete doživjeti intenzivnu katarzu, toplo preporučujem djela Tisje Kljaković Braić i Marilene Dužman, koje će vas, kroz reminiscenciju na život u nekim prošlim vremenima, a iz viđenja sasvim prosječnih, "naških" Balkanaca, dobro nasmijati. Jer smijehom se, kao i rakijom, sve liječi", kaže Filologinja Samanta Milotić Bančić, koju su oduševila dva autora svojim prvijencima: Portugalac Bruno Vieira romanom "Bivše stvari" i Toni Juričić romanom "Nokturni u d-molu"
Prije dva tjedna uključili smo se u svježe pokrenut projekt "Što čitam?" koji je inicirao Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom, a u povodu 30 godina Odsjeka i pokretanja studija hrvatskoga jezika i književnosti na pulskome sveučilištu.
Tada smo prenijeli deset preporuka doc. dsr. sc. Dubravke Dulibić-Paljar, predstojnice Odsjeka za kroatistiku i književne povjesničarke koja voli istraživati stare tekstove i otkrivati kako su se mijenjali naši pogledi na osjećaje.
U rubrici "Što čitam?" profesori i profesorice kroatistike preporučuju knjige za čitanje, i to stručnu literaturu i beletristiku. Namjera je najesen uključiti i studente/ice.
Upoznajući pulske kroatistice i kroatiste kroz prizmu onoga što čitaju i proučavaju, prve preporuke počinju upravo u ožujku, kada se simbolično obilježava i Mjesec hrvatskoga jezika. Naime, Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet je kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine.
Filologinja Samanta Milotić Bančić bavi se različitim povijesnojezičnim, dijalektološkim i staroslavenskim temama na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Puli. Baterije joj, veli, pune nordijsko hodanje, joga, čitanje i pisanje, uz obavezno društvo dlakavih prijatelja.
No, što čita?
- Trenutačno se bavim različitim temama vezanima za kolegije na kojima predajem. U svakodnevnom su mi radu neophodna izdanja Staroslavenskoga instituta jer sadrže djela koja su mi, kao stručna literatura, od neopisive važnosti za istraživanje hrvatskoglagoljskih tekstova. Analize hrvatskoglagoljskih vizija, prenja i apokrifa Marije-Ane Durrigl izvanredan su priručnik za svakoga profesora i studenta koji se želi baviti staroslavenskim jezikom, kaže ona.
Također, s obzirom na to da se u posljednjih nekoliko godina više bavi frazeologijom u dijalektologiji i povijesti jezika, veliku je, kaže, pomoć pronašla u djelima Barbare Kovačević, koja se frazemima bavi s konceptualne strane.
- U analizi mjesnih govora uvijek dohvaćam osnovnu literaturu o čakavskom narječju, ali i studiju o čakavskoj prozodiji Keitha Langstona, uz sve brojnije rječnike mjesnih govora, veli.
Nekoliko je književnih djela koja su na mene u zadnje vrijeme ostavila dubok dojam. Distopijski roman kantautora Zorana Predina "Bezgrešna" prati živote petero ljudi rođenih iste noći u jednome rodilištu. I roman "Listanje kupusa" Igora Beleša govori o petero prijatelja. Ti jedanaestogodišnjaci žive životom inspiriranom knjigama Pet prijatelja, dok jednog dana ne primijete kako im prijatelji svakodnevno nestaju, a odrasli to ne zamjećuju ili ne žele o tome govoriti, sve dok se ne dogodi tragedija. To je roman koji priča priču o početku Domovinskoga rata kroz vizuru djeteta, onako kako su je mnogi moji vršnjaci doživjeli.
Elif Šafak u svom romanu "I nebom teku rijeke" upotrebljava motiv vode kao vječne poveznice između ljudima, poveznice koja spaja različite karaktere, dobi i povijesna razdoblja, noseći u sebi izvor života, ali i istinu srca.
Dva su me autora svojim prvijencima oduševila: Portugalac Bruno Vieira romanom "Bivše stvari" na brutalno sirov način oslikava život razvedenog pripovjedača, dok se naš čovik Toni Juričić romanom "Nokturni u d-molu" referira na umjetnost Eduarda Hoppera i američke filmove o Srednjem zapadu. Juričićevo je djelo svojevrsni roman ceste koji govori o studentu na povratku kući s Erasmusa u Pragu. Putem doživljava neobičnu pomrčinu sunca koja sve likove koje susreće čini nadrealnima kao da su proizašli iz pera Davida Lyncha.
I za kraj, ako vam je dosta teških i emotivnih naslova kroz koje ćete doživjeti intenzivnu katarzu, toplo preporučujem djela Tisje Kljaković Braić i Marilene Dužman, koje će vas, kroz reminiscenciju na život u nekim prošlim vremenima, a iz viđenja sasvim prosječnih, "naških" Balkanaca, dobro nasmijati i tek malo, ali značajno, emotivno pročistiti. Jer, ako niste znali, smijehom se, kao i rakijom, sve liječi.
Špica sezone znači nepreglednu masu turista i kronični deficit parkinga. To je prilika za velike zarade. Usred Fažane je ovih dana umjesto elitnog građevinskog projekta niknuo ilegalni parking
Umjesto mega projekta, u Fažani niknulo fantomsko parkiralište. Sat dva eura. Ujutro donosimo ostale detalje * Nakon što su vijećnici NL Filipa Zoričića ustvrdili da gradonačelnik Pule Peđa Grbin krši odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, odnosno nakon prozivki o prepravljanju akata koje je donijelo pulsko Gradsko vijeće, sutra donosimo odgovor pulske gradske uprave na tu temu
Moći će se guštati friška riba s gradela, pedoći i mižol bevande
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
