Pružajući dubok uvid u povijesne korijene, događaje i ličnosti koje su oblikovale ovo jedinstveno područje, monografija “Između stoljeća i srca – Općina Sveta Nedelja u ogledalu povijesti” predstavlja temeljnu riznicu informacija o općini * Tekstovi kojima se predstavljaju razna mjesta su zanimljivi, kvalitetni, a neki su nastali od intervjua sa svjedocima određenih događaja te iz novih arhivskih istraživanja
Pružajući dubok uvid u povijesne korijene, događaje i ličnosti koje su oblikovale ovo jedinstveno područje, monografija “Između stoljeća i srca – Općina Sveta Nedelja u ogledalu povijesti” predstavlja temeljnu riznicu informacija o općini * Tekstovi kojima se predstavljaju razna mjesta su zanimljivi, kvalitetni, a neki su nastali od intervjua sa svjedocima određenih događaja te iz novih arhivskih istraživanja
Ljubav prema zavičaju, a prvenstveno mikro zavičaju, u zadnje je vrijeme iznjedrila niz monografskih izdanja o velikom broju mjesta u Istri, i to ne samo gradova i gradića. Zadnja u nizu je monografija “Između stoljeća i srca – Općina Sveta Nedelja u ogledalu povijesti” koja je u srijedu, 21. veljače, pred mnogobrojnom publikom, predstavljena u dvorani Društvenog doma 'Poldrugo Valentin' u Nedešćini.
Valja odmah istaknuti da o složenoj i višeslojnoj povijesti ovoga kraja govori i sama činjenica da je Nedešćina, središte Općine, do 1955. nosila ime Sveta Nedelja Labinska, ali je te godine preimenovana “željom”, kako pišu sami autori, “da se ukloni svaka moguća povezanost s crkvom i kršćanstvom koja je bila prisutna u starom nazivu naselja”. Novo je ime ostalo i danas, stoga sada imamo općinu – Svetu Nedelju – čiji naziv ne potječe iz trenutnih naziva nijednog od mjesta u samoj općini.
Načelnica Općine Irene Franković na prezentaciji je izrazila svoje oduševljenje knjigom "na prvu" i rekla kako se iz mikropovijesti može iščitati koji su bitni svjetski tokovi utjecali na domaćeg čovjeka
Monografija, čiji su izdavači Katedra Čakavskog sabora Labin i Općina Sv. Nedelja, kolektivno je djelo tima autora: urednik je Danijel Tatić, zanimljive su priloge pisali Bruno Falco, Deni Vlačić, Dino Peruško, Eva Melegi Matković, Rosela Tapai i Sanja Gregorinić Trumić, umjetničke fotografije potpisuje Alen Hasikić, a fotografije s dronom fotografski studio iz Pule “Studio11”. S autorima je surađivao i novinar i publicist Marijan Milevoj, veliki poznvatalelj velike i male povijesti Labinštine. Lektorica je bila Slavica Maršić, dok je Dražen Štebih zaslužan za dizajn.
Deni Vlačić u uvodu naglašava da “pružajući dubok uvid u povijesne korijene, događaje i ličnosti koje su oblikovale ovo jedinstveno područje, ova monografija predstavlja temeljnu riznicu informacija o Općini Sveta Nedelja”, te ističe kako “cilj ove monografije nije samo publiciranje rezultata proučavanja Labinštine, već i podizanje razine društvene osviještenosti o njezinoj prošlosti“.
Cilj je svakako postignut, tekstovi su zanimljivi, kvalitetni, a neki su nastali od intervjua sa svjedocima određenih događaja te iz novih arhivskih istraživanja. U pravu je Vlačić kada se poziva na emocije i tijekom prezentacije kaže: „knjiga se fokusira na emocionalni i kulturni aspekt života u općini. Donijeli smo različite priče, tradiciju, ljude i događaje koji čine srž identiteta zajednice. Ova knjiga nije samo kronika datuma i događaja, ona je duhovni hodnik koji nas vodi kroz emocionalne i kulturne aspekte života u našoj zajednici“.
Ponovit ćemo, cilj je postignut, knjiga je prepuna života u raznim pričama. Ipak, valja reći da odabrana urednička metoda predstavljanja teritorija prikazom – abecednim redoslijedom – svakog od dvadeset i jednog naselja u općini jest sveobuhvatna, no možda nije najsretnije rješenje kada pažnju treba privući na ono što je zaista najvrijednije na području.
Drugim riječima, pored tekstova o mjestima, prema našem sudu trebala su se tu naći posebna poglavlja o prirodnoj te spomeničkoj baštini i znamenitim ličnostima, upravo kako je to učinjeno na početku knjige u kojem se autori parcijalno bave prirodnim ljepotama: prirodnim značajem Parka skulptura Dubrova (dio se nalazi na području Općine Sveta Nedelja, a dio pripada Gradu Labinu) i stazom kalića (lokvi) koja nudi „jedinstveno pješačko iskustvo kroz očaravajući pejzaž Nedešćine“ te otkriva rijetke izvore vode.
Da su se tek spomenutim prirodnim lokacijama dodali tekstovi o parku koji se prostire uz Dom umirovljenika u Nedešćini (1974. proglašen je spomenikom parkovne arhitekture), o lokvi „kol Marguda“ o kojoj se govori u tekstu o mjestu Jurazini te o istočnoj padini slikovitog kanjona Raše (s prelijepim fotografijama predstavljena je u tekstu o Šumberu), mogla se dobiti zasebna i preglednija cjelina.
Ista napomena vrijedi za spomeničku baštinu, koja je itekako zanimljiva: suhozidima (umijeće gradnje suhozida od 2016. godine na listi je nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, a od 2018. i na UNESCO-vom popisu nematerijalne kulturne baštine) i Stanciji Dubrova („u putopisu Matka Laginje“) posvećeni su posebni tekstovi, ali je njima valjalo pridodati još neke – razradom onih kojih već, pohvalno, postoje u pojedinim predstavljenim mjestima – kako bi se dobilo istaknuto poglavlje o povijesnoj baštini.
Tu mislimo prvenstveno na umjetnički aspekt Parka skulptura Dubrova, na crkve sv. Ivana i Pavla u Frančićima, Presvetog Trojstva u Nedešćini, na crkvicu Navještenja Blažene Djevice Marije („Marčenice") u Snašićima, na fascinantni kaštel Stari Grad Šumber, na gotičku kapelu sv. Kvirina i crkvu Blažene Djevice Marije od Drena iz 1440. (uz nju se veže legenda prema kojoj se pastirici 1430. ukazala Majka Božja) u Šumberu, potom na crkvu sv. Martina, crkvicu Gospe od Zdravlja s trijemom, a nadasve na mnogima nepoznatu ali dragocjenu „Boronovu kortu“ u Svetom Martinu.
„Boronova Korta“, poznata kao Kaštel Lazzarini, skladan je i izuzetno vrijedan ladanjski barokni sklop iz 1797. kojeg čine razni objekti, među kojima valja istaknuti rezidencijalnu palaču Lazzarini-Battiala (u palači Battiala-Lazzarini u Labinu smješten je Narodni muzej Grada Labina), terasaste vrtove na južnoj strani te sjevernu gospodarsku zgradu u čijem se središtu nalazi kula.
Konačno, posebno je poglavlje valjalo posvetiti poznati ličnostima. Istaknuti su lik i djelo narodnog heroja iz Čamparovice Mate Blažine, koji je kao 20-godišnji partizan ubijen u Gorskom kotaru 15. travnja 1945. i čije ime nosi labinska Srednja škola, dok se o drugim zanimljivim osobama s područja današnje općine Svete Nedelje govori u tekstovima o mjestima.
Iz Eržišća je dolazila Bosiljka Šošić, rođena Načinović, slikarica i vlasnica modnog salona u Raši: sama je kreirala svoje haljine i nakon Drugog svjetskog rata šivala je za tadašnje jugoslavenske ambasadore i njihove supruge.
Županići su mjesto rođenja itekako zanimljivog matematičara i izumitelja Josipa Belušića (1847.-1905.) Poznat je po izumu velocimetra – preteče današnjeg brzinomjera, koji je 1889. predstavljen na Svjetskoj izložbi u Parizu (ona za koju se izgradio Effeilov toranj) gdje je proglašen najboljim izumom u svojoj kategoriji. Sljedeće je godine u Parizu velocimetar ugrađen u gradske kočije.
U Santalezima je rođen Mate Santalez, jedan od sedamdesetak pomoraca s područja Istre i Kvarnera (a njih gotovo tridesetak s Labinštine) koji su se 14. travnja 1912. nalazili na brodu Carpathia koji je prvi stigao do mjesta potonuća Titanica i spasio 706 brodolomaca s legendarnog i nesretnog broda.
Mnoge ličnosti dolaze iz obitelji Nacinovich / Načinović koja je bila najpoznatija i najimućnija veleposjednička obitelj u Nedešćini. U doba Italije promijenila je prezime u Frisolini, jer im je takav bio nadimak. Jedan od članova te obitelji, Giuseppe, postao je gradonačelnik Labina, Ermanno je napisao prvu studiju o Matiji Vlačići Iliriku dok je Ernesto Nacinovich autor vrijedne studije o poznatoj labinskoj obitelji Scampicchio.
No, najutjecajnija i najuglednija obitelj kraja početkom 20. stoljeća bila je plemenitaška obitelj Battiala – Lazzarini. Barun (kasnije grof) Giuseppe Lazzarini (1972.-1956.) zaslužan je za isušivanje Čepičkog jezera i Krapanske Vale, a barun Tommaso Lazzarini (1883.-1955.) osnivač je labinske bolnice 1925. godine.
Poznatim ličnostima treba svakako dodati i veliki broj antifašista i partizana koji su se priključili Narodno oslobodilačkoj borbi. Pored Mate Blažine, među mnogima u knjizi su istaknuti Ruđero Faraguna iz Eržišća, Ivan Batelić iz Frančića, Pjerina Verbanac iz Vineža, koja je pružala pomoć ranjenim partizanima brigade „Vladimir Gortan“ u Vrećarima, naselju na samom jugu današnje Općine Sveta Nedelja, gdje je 13. lipnja 1944. ubijena zajedno sa Zitom Vlačić, drugom važnom ženom antifašističke povijesti Labinštine.
O antifašističkoj prošlosti govore i spomenici palim borcima u Nedešćini, Paradižu, Snašićima, Balarinima kod Šumbera, dok j onaj u Štrmcu posvećen Labinskoj Republici. Paradiž je mjesto koje je dalo veliki broj antifašističkih boraca, u Marićima su postojale organizacije Komunističke partije (KP), Saveza komunističke omladine (SKOJ), Antifašističkog fronta Žena (AFŽ) te Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta (JNOF), a u Čamparovici je 10. i 11. srpnja 1944. osnovana Talijanska Unija za Istru i Rijeku, čiji je nasljednik i danas postojeća Talijanska Unija – Unione Italiana.
„Dotaknuli smo se promjena, događaja i razvoja zajednice kroz stoljeća“, rekao je Deni Vlačić na prezentaciji. I zaista, ova monografija nudi pogled na kronološki razvoj, od prapovijesnih gradina (Kočur kod Čamparovice, Boboki kod naselja Mali Golji, Ružići, lokalitet Gračišća kod zaseoka Veli Turini) pa sve do današnjih dana, bez izostavljana gospodarstva.
Istaknuto je kako tijekom 19. stoljeća na Labinštini počinje razvoj rudarstva (na području Svete Nedelje nalazi se okno Štrmac), tijekom prve polovice 20. stoljeća Sveta Nedelja razvila se u važno prometno središte, jer je preko njeg vodio jedini put prema Rijeci i Trstu: nedjeljom su mještani dobivali novine iz Trsta „Il Piccolo di Trieste“ koji se prodavao u 200 primjeraka.
Konačno, za vrijeme Jugoslavije, u industrijskoj zoni Dubrova i na području naselja Vrećari djelovale su tvornica traktora i motokultivatora „TPS“, plastičnih plovila „Kvarnerplastika“ te lutaka i igračaka „25.maj“.
Prema popisu stanovišta iz 2021. na području Općine živi 2898 ljudi koji od sada imaju na raspolaganju vrijedno izdanje, s prelijepim fotografijama, o povijesti svoga zavičaja. I sama načelnica Općine Irene Franković na prezentaciji izrazila je svoje oduševljenje "na prvu" i rekla kako se iz mikropovijesti može iščitati koji su bitni svjetski tokovi utjecali na domaćeg čovjeka, dok je jedna autorica, Eva Melegi Matković, ocijenila kako je ovo izdanje hvalevrijedan doprinos poznavanju i proučavanju lokalne povijesti, te je kao nastavnica u školi naglasila kako će ovo izdanje biti odličan priručnik za rad s djecom.
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
U muškoj konkurenciji najbrži su bili Neven Baranašić, Deni Krnjus i Elvis Đukić, dok su među ženama najbrže bile Laura Bosnjak, Jasminka Marinčić Štifanić i Valentina Stančić
Kamion će biti pozornica zabavnoj i interaktivnoj predstavi “Popis Djeda Mraza” s vilenjacima, patuljcima, dobroćudnim divom te Djedom Mrazom. Predstave su besplatne i namijenjene djeci vrtićke dobi * Pulu će posjetiti u ponedjeljak, 16. prosinca od 18:30 sati na parkiralištu Karolina
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
