Osim već postojećeg projekta "Istarske novine online" u sklopu kojega je digitalizirano i objavljeno 40 naslova novina, 11 naslova časopisa i 15 naslova godišnjaka, u Sveučilišnoj knjižnici u Puli pokrenuta su još tri nova projekta digitalizacije knjižnične građe.
Krajem prošle godine u suradnji s Arheološkim muzejom Istre i konzervatorskom savjetnicom Đeni Gobić Bravar započelo je uređivanje i digitalizacija vrijedne rukopisne građe Sveučilišne knjižnice. Radi se o rukopisima i korespondenciji značajnih Istrana (Pietro Kandler, Carlo De Franceschi, Tommaso Luciani, Pietro Stancovich, Giovanni Andrea Dalla Zonca), koja se čuva u trezoru.
U sklopu projekta Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske „e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine" u Sveučilišnu knjižnicu u Puli je 8. veljače stigao veliki skener na kojem će se iduća tri mjeseca digitalizirati Glas Istre, od 1969. godine kada je Glas Istre postao dnevnik pa do 80-ih godina, a već su digitalizirani prvi raritetni brojevi iz sredine 40-ih.
Početak digitalizacije poklopio se s 80-om godišnjicom Glasa Istre. Građu digitaliziraju studenti pulskog Sveučilišta koji su prošli edukaciju o postupku skeniranja i obrade preslika građe. Osim Glasa Istre, digitalizirat će se i druga važna građa, vezana za Pulu i Istru koja je unikatna i nemaju je druge knjižnice u zemlji. Projekt se provodi u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom.
Treća suradnja je u sklopu projekta "Digitalizacija historiografske literature", a započeta je 13. veljače. U okviru ovog projekta Istarsko povijesno društvo započelo je, nakon uspješne digitalizacije starih časopisa i zbornika, i digitalizaciju starih knjiga na temu povijesti Istre.
Suradnici na projektu su studenti povijesti Filozofskog fakulteta u Puli, Sveučilišna knjižnica u Puli, Društvo bibliotekara Istre te Gradska knjižnica i čitaonica u Puli. Voditelj projekta je profesor Željko Cetina, a koordinator dr. sc. Milan Radošević. Do kraja godine u planu je javnosti učiniti dostupnim više desetaka knjiga.
Sva tri projekta nastala su radi radi jednostavnijeg pretraživanja i bržeg pristupa digitaliziranim sadržajima, ali i radi zaštite vrijednih izvornika pohranjenih u Sveučilišnoj knjižnici u Puli.